Glasgowski klimatski pakt - prvi klimatski sporazum u kojem se eksplicitno spominju fosilna goriva

Gotovo 200 zemalja sudionika 26. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26), usvojile su 13. studenog 2021. sporazum pod nazivom „Glasgowski klimatski pakt“.

Sporazum poziva potpisnike da ubrzaju razvoj, implementaciju i širenje tehnologija te usvajanje politika za prelazak na energetske sustave s niskim emisijama, uključujući brzo povećanje „čiste“ proizvodnje energije i mjera energetske učinkovitosti. Uz to, poziva se na ubrzanje napora u postupnom ukidanju proizvodnje energije iz ugljena i neučinkovitih subvencija za fosilna goriva, prepoznajući potrebu za poticanjem pravedne tranzicije.

Na ovogodišnjoj konferenciji dovršeni su i tehnički pregovori o tzv. Pariškom pravilniku, koji utvrđuje zahtjeve za transparentnost i izvješćivanje za sve zemlje kako bi se pratio napredak u ostvarenju ciljeva smanjenja emisija, nudeći dogovorene tablice i formate za obračun i izvješćivanje o ciljevima i emisijama.  Postignut je dogovor o temeljnim normama vezanim uz članak 6. o tržištima ugljika, čime će Pariški sporazum biti potpuno operativan. To će dati sigurnost i predvidljivost tržišnim i netržišnim pristupima u potpori ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.

Trenutni nacionalno utvrđeni doprinosi nisu dovoljni

Zaključeno je da trenutni nacionalni planovi za smanjenje emisija do 2030. godine, poznati kao nacionalno utvrđeni doprinosi (engl. Nationally Determined Contribution, NDC), nisu dovoljni da ograniče porast globalne temperature na 1,5oC. Trenutni NDC-ovi bi doveli do rasta globalne temperature za 1,8 do 2,4oC. Uz to, države imaju različite vremenske okvire za svoje doprinose, neke primjenjuju petogodišnje razdoblje, a neke period od 10 godina. Iako je prioritet konferencije bio sporazum o zajedničkim rokovima za NDC, nije donijeta obvezujuća odluke za to, nego su zemlje pozvane da se pridruže petogodišnjem razdoblju.

Samo je Indija, kao jedan od glavnih proizvođača emisija stakleničkih plinova, tijekom konferencije odredila novi NDC. Izgleda da će se usklađivanja NDC-a drugih zemalja s ciljem od 1,5oC nastaviti nakon konferencije u Glasgowu.

Međutim, prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine, države moraju svakih pet godina postaviti novi NDC, a tek 2025. su planirani pregovori o NDC-ima za razdoblje nakon 2030. Stoga, na ovogodišnjoj konferenciji je izrađen plan za bržu reviziju NDC-ova, koja će se dogoditi već sljedeće godine na konferenciji o klimi u Egiptu i na konferenciji nakon nje 2023. godine. Prema tome, zemlje su se složile da će preispitati svoje obveze, prema potrebi, do kraja 2022. za postizanje cilja od 1,5°C.

Fosilna goriva

Na konferenciji je prepoznato da ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C do 2100. zahtijeva brzo, duboko i trajno smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova, uključujući smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45% do 2030. u odnosu na razinu iz 2010. i na neto nultu stopu emisija oko sredine stoljeća.

Za ostvarivanje cilja od 1,5oC, najmanje 40% od postojećih 8.500 termoelektrana na ugljen u svijetu mora biti zatvoreno do 2030. te se ne smije izgraditi nijedna nova. Hrvatska je najavila prestanak proizvodnje električne energije iz ugljena najkasnije do 2033. godine, sudjelovanje u zajedničkom europskom cilju (smanjenje emisija do 2030. godine za 55%) s vrlo ambicioznih 45%, te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na više od dvije trećine. Uz to, treba naglasiti da Hrvatska u sljedećem razdoblju planira posaditi više od milijun stabala godišnje do 2030. godine, kako bi se anulirale emisije stakleničkih plinova iz vozila kojima na odmor u Hrvatsku dolaze turisti.

Dvostruko više za prilagodbu

Trenutačno financiranje klimatskih prilagodbe nije dovoljno da bi se adekvatno odgovorilo na pogoršanje utjecaja klimatskih promjena u zemljama u razvoju, te se traži od razvijenih država da značajno povećaju novčane iznose.

Razvijene zemlje dogovorile su se 2009. da će za zemlje u razvoju do 2020. izdvajati najmanje 100 milijardi dolara godišnje iz javnih i privatnih izvora, kako bi im pomogle u smanjenju emisija i u suočavanju s utjecajima klimatske krize. No, do 2019., posljednje godine za koju su dostupni podaci, izdvojeno je samo 80 milijardi dolara. Stoga, čelnici zemalja u razvoju su izrazili svoje nezadovoljstvo zbog čega im je obećano da će se za njih u sljedećih pet godina izdvojiti 500 milijardi dolara, s godišnjim ciljem od 100 milijardi dolara za razdoblje 2021. – 2025. EU je predložila da se uloži dodatni napor kako bi se osiguralo da se 100 milijardi dolara osigura već 2022.

Također je dogovoreno je da se udvostruče financijska sredstva za prilagodbu, jer je većina trenutno dostupnih financijskih sredstava za klimu usmjeravana na financiranje projekata smanjenja emisija.

Gubici i štete

Na konferenciji je naglašena hitnost povećanja aktivnosti i pružene potpore, uključujući financiranje, prijenos tehnologije i izgradnju kapaciteta, za provedbu pristupa za sprječavanje, minimiziranje i rješavanje gubitaka i šteta.

Gubici i štete odnose se na uništenja uzrokovana klimatskim promjenama koje zemlje ne mogu spriječiti ili prilagoditi im se, npr. uragani, ciklone ili poplave područja nižih nadmorskih visina zbog olujnih udara. Iako su najranjivije zemlje, male otočne i najmanje razvijene, zatražile od ostalih sveobuhvatnu pomoć za povećanje spremnosti za upravljanje gubicima i štetama, ovogodišnji COP nije pružio daljnje korake prema uspostavi nekog oblika mehanizma financiranja.

Sve izjave i deklaracije donesene na ovogodišnjem COP-u među čelnicima zemalja možete pregledati na sljedećoj poveznici: https://ukcop26.org/the-conference/cop26-outcomes/

Izvor slike: Pixabay


Projekt koji nudi inovativni odgovor na posljedice klimatskih promjena

Savez izviđača Hrvatske, Hrvatske šume i tvrtka Hearth, uz pokroviteljstvo Ureda Europskog parlamenta, u Hrvatskoj organiziraju projekt „CO2MPENSATING BY PLANTING“. Projektom se omogućuje tvrtkama, gradovima, općinama i ostalim zainteresiranima nadoknada proizvedenih emisija CO2 i neutralizaciju vlastitog ugljičnog otiska putem sadnje stabala, te poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica.

Prva akcija pošumljavanja krenula je u petak, 5. studenog 2021., u zagrebačkom naselju Demerje, gdje se umjesto crnogorice koja se posušila sade sadnice hrasta.

Projekt se sastoji od tri faze:

  1. Izračun ugljičnog otiska u suradnji s partnerom na projektu – Energetskim Institutom Hrvoje Požar, što će predstavljati početnu bazu za početak nadoknade emisija CO2.
  2. Nabava ekvivalentnog broja sadnica u svrhu nadoknade emisija CO2. Količina proizvedenih emisija CO2 iz ugljičnog otiska koju tvrtka želi nadoknaditi preračunava se u broj sadnica koje će organizator posaditi u Hrvatskoj. Zatim se odabire vrsta sadnica te lokacija i termin sadnje u suradnji s partnerima programa – Hrvatski šumarski institut i Hrvatske šume. Nakon toga se određuje ukupni period u kojemu će se sukcesivno obavljati sadnja sadnica, a to je od jedne do deset godina.
  3. Sadnja i održavanje sadnica. Sadnja se obavlja u suradnji s volonterima Saveza izviđača Hrvatske i Hrvatskim šumama u sklopu edukativnog programa „Šume dišu, CO2 brišu“. U sadnji stabla će moći sudjelovati i predstavnici tvrtki u sklopu team buildinga ili sličnih aktivnosti, u dogovoru sa Savezom izviđača.

Jedan od ciljeva projekata je i edukacije djece i mladih te osvješćivanje javnosti o ugljičnom otisku koji sami stvaramo, učincima klimatskih promjena, važnosti zaštite okoliša i održivom razvoju. Uz to, provodit će se i interaktivne edukativne radionice u osnovnim i srednjim školama širom Hrvatske kroz edukativni program nazvan „Šumoborci”. Svi sudionici (ove godine se planira uključiti više od 1000 Šumoboraca u akcije pošumljavanja) programa moći će kroz akcije pošumljavanja posaditi svoje sadnice i time nadoknaditi dio emisija CO2 iz vlastitog ugljičnog otiska.

Izvori teksta:

https://www.compensatingbyplanting.com/

https://green.hr/predstavljen-inovativni-projekt-nadoknade-emisija-co2-sadnjom-stabala/

Izvor slike: Pixabay