Glasgowski klimatski pakt - prvi klimatski sporazum u kojem se eksplicitno spominju fosilna goriva

Gotovo 200 zemalja sudionika 26. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26), usvojile su 13. studenog 2021. sporazum pod nazivom „Glasgowski klimatski pakt“.

Sporazum poziva potpisnike da ubrzaju razvoj, implementaciju i širenje tehnologija te usvajanje politika za prelazak na energetske sustave s niskim emisijama, uključujući brzo povećanje „čiste“ proizvodnje energije i mjera energetske učinkovitosti. Uz to, poziva se na ubrzanje napora u postupnom ukidanju proizvodnje energije iz ugljena i neučinkovitih subvencija za fosilna goriva, prepoznajući potrebu za poticanjem pravedne tranzicije.

Na ovogodišnjoj konferenciji dovršeni su i tehnički pregovori o tzv. Pariškom pravilniku, koji utvrđuje zahtjeve za transparentnost i izvješćivanje za sve zemlje kako bi se pratio napredak u ostvarenju ciljeva smanjenja emisija, nudeći dogovorene tablice i formate za obračun i izvješćivanje o ciljevima i emisijama.  Postignut je dogovor o temeljnim normama vezanim uz članak 6. o tržištima ugljika, čime će Pariški sporazum biti potpuno operativan. To će dati sigurnost i predvidljivost tržišnim i netržišnim pristupima u potpori ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.

Trenutni nacionalno utvrđeni doprinosi nisu dovoljni

Zaključeno je da trenutni nacionalni planovi za smanjenje emisija do 2030. godine, poznati kao nacionalno utvrđeni doprinosi (engl. Nationally Determined Contribution, NDC), nisu dovoljni da ograniče porast globalne temperature na 1,5oC. Trenutni NDC-ovi bi doveli do rasta globalne temperature za 1,8 do 2,4oC. Uz to, države imaju različite vremenske okvire za svoje doprinose, neke primjenjuju petogodišnje razdoblje, a neke period od 10 godina. Iako je prioritet konferencije bio sporazum o zajedničkim rokovima za NDC, nije donijeta obvezujuća odluke za to, nego su zemlje pozvane da se pridruže petogodišnjem razdoblju.

Samo je Indija, kao jedan od glavnih proizvođača emisija stakleničkih plinova, tijekom konferencije odredila novi NDC. Izgleda da će se usklađivanja NDC-a drugih zemalja s ciljem od 1,5oC nastaviti nakon konferencije u Glasgowu.

Međutim, prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine, države moraju svakih pet godina postaviti novi NDC, a tek 2025. su planirani pregovori o NDC-ima za razdoblje nakon 2030. Stoga, na ovogodišnjoj konferenciji je izrađen plan za bržu reviziju NDC-ova, koja će se dogoditi već sljedeće godine na konferenciji o klimi u Egiptu i na konferenciji nakon nje 2023. godine. Prema tome, zemlje su se složile da će preispitati svoje obveze, prema potrebi, do kraja 2022. za postizanje cilja od 1,5°C.

Fosilna goriva

Na konferenciji je prepoznato da ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C do 2100. zahtijeva brzo, duboko i trajno smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova, uključujući smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45% do 2030. u odnosu na razinu iz 2010. i na neto nultu stopu emisija oko sredine stoljeća.

Za ostvarivanje cilja od 1,5oC, najmanje 40% od postojećih 8.500 termoelektrana na ugljen u svijetu mora biti zatvoreno do 2030. te se ne smije izgraditi nijedna nova. Hrvatska je najavila prestanak proizvodnje električne energije iz ugljena najkasnije do 2033. godine, sudjelovanje u zajedničkom europskom cilju (smanjenje emisija do 2030. godine za 55%) s vrlo ambicioznih 45%, te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na više od dvije trećine. Uz to, treba naglasiti da Hrvatska u sljedećem razdoblju planira posaditi više od milijun stabala godišnje do 2030. godine, kako bi se anulirale emisije stakleničkih plinova iz vozila kojima na odmor u Hrvatsku dolaze turisti.

Dvostruko više za prilagodbu

Trenutačno financiranje klimatskih prilagodbe nije dovoljno da bi se adekvatno odgovorilo na pogoršanje utjecaja klimatskih promjena u zemljama u razvoju, te se traži od razvijenih država da značajno povećaju novčane iznose.

Razvijene zemlje dogovorile su se 2009. da će za zemlje u razvoju do 2020. izdvajati najmanje 100 milijardi dolara godišnje iz javnih i privatnih izvora, kako bi im pomogle u smanjenju emisija i u suočavanju s utjecajima klimatske krize. No, do 2019., posljednje godine za koju su dostupni podaci, izdvojeno je samo 80 milijardi dolara. Stoga, čelnici zemalja u razvoju su izrazili svoje nezadovoljstvo zbog čega im je obećano da će se za njih u sljedećih pet godina izdvojiti 500 milijardi dolara, s godišnjim ciljem od 100 milijardi dolara za razdoblje 2021. – 2025. EU je predložila da se uloži dodatni napor kako bi se osiguralo da se 100 milijardi dolara osigura već 2022.

Također je dogovoreno je da se udvostruče financijska sredstva za prilagodbu, jer je većina trenutno dostupnih financijskih sredstava za klimu usmjeravana na financiranje projekata smanjenja emisija.

Gubici i štete

Na konferenciji je naglašena hitnost povećanja aktivnosti i pružene potpore, uključujući financiranje, prijenos tehnologije i izgradnju kapaciteta, za provedbu pristupa za sprječavanje, minimiziranje i rješavanje gubitaka i šteta.

Gubici i štete odnose se na uništenja uzrokovana klimatskim promjenama koje zemlje ne mogu spriječiti ili prilagoditi im se, npr. uragani, ciklone ili poplave područja nižih nadmorskih visina zbog olujnih udara. Iako su najranjivije zemlje, male otočne i najmanje razvijene, zatražile od ostalih sveobuhvatnu pomoć za povećanje spremnosti za upravljanje gubicima i štetama, ovogodišnji COP nije pružio daljnje korake prema uspostavi nekog oblika mehanizma financiranja.

Sve izjave i deklaracije donesene na ovogodišnjem COP-u među čelnicima zemalja možete pregledati na sljedećoj poveznici: https://ukcop26.org/the-conference/cop26-outcomes/

Izvor slike: Pixabay


Projekt koji nudi inovativni odgovor na posljedice klimatskih promjena

Savez izviđača Hrvatske, Hrvatske šume i tvrtka Hearth, uz pokroviteljstvo Ureda Europskog parlamenta, u Hrvatskoj organiziraju projekt „CO2MPENSATING BY PLANTING“. Projektom se omogućuje tvrtkama, gradovima, općinama i ostalim zainteresiranima nadoknada proizvedenih emisija CO2 i neutralizaciju vlastitog ugljičnog otiska putem sadnje stabala, te poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica.

Prva akcija pošumljavanja krenula je u petak, 5. studenog 2021., u zagrebačkom naselju Demerje, gdje se umjesto crnogorice koja se posušila sade sadnice hrasta.

Projekt se sastoji od tri faze:

  1. Izračun ugljičnog otiska u suradnji s partnerom na projektu – Energetskim Institutom Hrvoje Požar, što će predstavljati početnu bazu za početak nadoknade emisija CO2.
  2. Nabava ekvivalentnog broja sadnica u svrhu nadoknade emisija CO2. Količina proizvedenih emisija CO2 iz ugljičnog otiska koju tvrtka želi nadoknaditi preračunava se u broj sadnica koje će organizator posaditi u Hrvatskoj. Zatim se odabire vrsta sadnica te lokacija i termin sadnje u suradnji s partnerima programa – Hrvatski šumarski institut i Hrvatske šume. Nakon toga se određuje ukupni period u kojemu će se sukcesivno obavljati sadnja sadnica, a to je od jedne do deset godina.
  3. Sadnja i održavanje sadnica. Sadnja se obavlja u suradnji s volonterima Saveza izviđača Hrvatske i Hrvatskim šumama u sklopu edukativnog programa „Šume dišu, CO2 brišu“. U sadnji stabla će moći sudjelovati i predstavnici tvrtki u sklopu team buildinga ili sličnih aktivnosti, u dogovoru sa Savezom izviđača.

Jedan od ciljeva projekata je i edukacije djece i mladih te osvješćivanje javnosti o ugljičnom otisku koji sami stvaramo, učincima klimatskih promjena, važnosti zaštite okoliša i održivom razvoju. Uz to, provodit će se i interaktivne edukativne radionice u osnovnim i srednjim školama širom Hrvatske kroz edukativni program nazvan „Šumoborci”. Svi sudionici (ove godine se planira uključiti više od 1000 Šumoboraca u akcije pošumljavanja) programa moći će kroz akcije pošumljavanja posaditi svoje sadnice i time nadoknaditi dio emisija CO2 iz vlastitog ugljičnog otiska.

Izvori teksta:

https://www.compensatingbyplanting.com/

https://green.hr/predstavljen-inovativni-projekt-nadoknade-emisija-co2-sadnjom-stabala/

Izvor slike: Pixabay


Komisija je objavila tri nova izvješća o djelovanju EU-a u području klimatske politike za 2020. godinu

Europska komisija je uz godišnje izvješće o stanju energetske unije objavila i tri izvješća o djelovanju EU-a u području klimatske politike za 2020. godinu: izvješće o djelovanju EU-a u području klime, izvješće o tržištu ugljika i izvješće o kakvoći goriva.

Izvješće o djelovanju EU-a u području klime

U izvješću je prikazano da su se u odnosu na 2019. emisije stakleničkih plinova u EU-27 tijekom 2020. godine smanjile za gotovo 10 %. Takav, dosad nezabilježen pad emisija se pripisuje pandemiji bolesti COVID-19. Isto tako, u Izvješću stoji da su se emisije u odnosu na 1990. ukupno smanjile za 31 %. To znači da je EU premašio svoj cilj iz Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) prema kojima je bilo potrebno do 2020. smanjiti emisije za 20 % u odnosu na 1990. godinu.

U usporedbi s 2019. emisije u sektorima u sustavu EU-a za trgovanje emisijama (ETS) naglo su pale 2020. godine. Emisije iz proizvodnje električne energije i najvećeg dijela industrijske proizvodnje pale su za 11,4 %, a emisije iz zračnog prometa za 63,5 %. Emisije u sektorima izvan ETS sustava: promet, zgrade, poljoprivreda i otpad, smanjile su se za 6 %.  Od uvođenja ETS sustava 2005. emisije su se smanjile za oko 43 %, čime je premašen cilj od 21 % iz zakonodavstva EU-a o ETS-u. U sektorima koji trenutačno nisu uključeni u ETS sustav emisije su bile 16 % niže nego 2005., čime je premašen cilj iz Odluke o podjeli napora. Ako se izuzme smanjenje emisija iz prometa 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19, od 2005.  emisije iz prometa i poljoprivrede ostat će uglavnom nepromijenjene, zbog čega su potrebne dodatne mjere za njihovo smanjenje.

Također, države članice planiraju, usvajaju i provode politike i mjere za postizanje svojih trenutačnih ciljeva u podijeli napora do 2030. u okviru Uredbe o podijeli napora. Ako se objedine nacionalne politike koje se trenutno provode, u odnosu na 2005. EU-27 bi smanjio emisije obuhvaćene Odukom o podijeli napora za 22% do 2030. To je znatno ispod trenutačnih 30% ukupnog cilja smanjenja emisija i ambicioznijeg cilja od 40% predloženog u srpnja 2021. Čak i ako se provedu sve dodatne politike koje su prijavile države članice, ostvario bi se samo cilj od 30%. To ukazuje na potrebu država članica da planiraju i provedu dodatne mjere za ostvarivanje klimatskih ciljeva u sektorima obuhvaćenima Odukom o podijeli napora.

Neto uklanjanje stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u posljednjem desetljeću bilježio zabrinjavajući silazni trend. Razlog je sve veći udjel šuma koje sazrijevaju, sve češće prirodne nepogode, porasta potražnje za drvom i smanjena stopa pošumljavanja. Naime, sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (eng. Land-use, Land Use Change and Forestry, LULUCF) može stvarati emisije stakleničkih plinova, ali i uklanjati CO2 iz atmosfere. Između 2013. i 2020. države članice obvezale su se osigurati da se emisije stakleničkih plinova i uklanjanje CO2 iz dodatnih aktivnosti uračunaju u cilj smanjenja emisija prema Kyotskom protokolu.

Izvješće o kakvoći goriva

U izvješću je istaknuta potreba za poduzimanjem daljnjih mjera kako bi se postigao cilj Direktive o kakvoći goriva da se intenzitet stakleničkih plinova u gorivima za promet smanji za najmanje 6% do 2020. u odnosu na 2010. 2019. godine je utvrđeno da je prosječni intenzitet stakleničkih plinova u gorivima pao za 4,3% u odnosu na 2010., dok je od 2018. postignuto godišnje smanjenje od samo 0,6 postotnih bodova. Uz to, u izvješću je naglašeno da su velike razlike u napretku među državama članicama te da gotovo sve moraju brzo djelovati kako bi se ostvario cilj za 2020.

Izvješće o tržištu ugljika

U izvješću je naglašeno da je sustav EU-a za trgovanje emisijama izdržao gospodarski pad uzrokovan pandemijom, te je i dalje stabilan. Cijena emisijskih jedinica ETS sustava povećala se od 2018., zbog čega su prihodi od prodaje na dražbi, namijenjeni državama članicama, porasli s 3,2 milijarde eura u 2013. na 14,4 milijarde eura u 2020. godini. Iste godine 76% tih prihoda iskorišteno je ili se planira iskoristiti za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva. Osim toga, sve veći broj projekata u području klime financiranih sredstvima EU-a financira se monetizacijom emisijskih jedinica u okviru programa NER 300, Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju.

Komisija je za predstojeće godine predložila jačanje i proširenje uloge određivanja cijena ugljika, kao dio paketa za ostvarivanje ciljeva Europskog zelenog sporazuma usvojenog u srpnju 2021., kako bi EU mogla ostvariti svoje još ambicioznije klimatske ciljeve.

Izvor slike: Pxabay


Više od 40 zemalja obećale su napustiti korištenje ugljena

Na konferenciji o klimi COP26 više od 40 zemalja obećale su prekinuti sva ulaganja u novu proizvodnju energije iz ugljena, koji najviše doprinosi klimatskim promjenama od svih fosilnih goriva. Uz to, potpisnici sporazuma, koji je neobvezujući, složili su se da će bogatije zemlje postupno odustati od korištenje ugljena do 2030-ih, a siromašnije zemlje do 2040-ih.

Zemlje koje u velikim količinama koriste ugljen poput Poljske, Vijetnama i Čilea su se također obvezale napustiti korištenje ugljena, no najveće zemlje koje su ovisne o ugljenu poput Kine, SAD-a i Indije nisu pristale na takav dogovor. Međutim, u drugom sporazumu se 20 zemalja obvezalo, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i Novi Zeland, da će ukinuti javno financiranje projekata u kojima se  koriste fosilna goriva bez tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida u inozemstvu do kraja 2022. godine.

Zemlje poput Južne Afrike, Poljske i Indije trebat će velika ulaganja kako bi svoj energetski sektor učinili „čišćim“. S obzirom na to, pitanje je koliko će sredstava razvijene zemlje trebati izdvojiti kako bi se ostvarili planovi za prestanak korištenja ugljena u zemljama u razvoju. Velika Britanija, Njemačka i SAD dodijelile su Južnoj Africi 8,5 milijardi dolara kako bi napustila korištenje ugljena. Druge zemlje su također zainteresirane slijediti primjer Južne Afrike.

Iako je postignut napredak u smanjenju upotrebe ugljena na globalnoj razini, u 2019. godini se iz njega proizvelo oko 37% električne energije u svijetu.

Izvor teksta: https://www.bbc.com/news/science-environment-59159018

Izvor slike: Pixabay


Studija koja nudi prijedloge za bolje upravljanje energetskom tranzicijom

Izašla je nova studija pod nazivom „European Governance of the Energy Transition“ o tome na koji način povećati ulaganja i osigurati postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine. Ključna otkrića studije koju su izradili neprofitna organizacija Enel Foundation i konzultantska tvrtka European House Ambrosetti u suradnji s tvrtkom Enel, su sljedeća:

Sljedećih 10 godina bit će ključne u ograničavanju globalnog zagrijavanje ispod 1,5 oC, dok je cilj Europe postati globalni predvodnik u energetskoj tranziciji. Komisija je revidirala ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova s 40% na 55% do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Ostvarenje takvog ambicioznog cilja bi omogućilo EU da bude bliže ostvarenju klimatske neutralnosti do 2050.
Za postizanje ciljeva do 2030. potrebno je zadovoljavanje trenutačnih potreba za ulaganje u sektore (transport, zgradarstvo, obnovljivi izvori energije, elektroenergetska mreža i industrija) koji će biti dio energetske tranzicije. Za EU je potrebno 3564 milijarde eura čime bi se u sljedećih 10 godina akumulirao BDP od preko 8 milijardi eura.
S obzirom na dosadašnji tempo, Europa bi postigla svoj cilj smanjenja stakleničkih plinova za 55% tek u 2051., a ne u 2030. godini, kako je planirano. Osim smanjenja stakleničkih plinova koji bi kasnili 21 godinu, Europa bi kasnila i u postizanju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji za 40% (2043.) i povećanja energetske učinkovitosti za 36% (2053.) koji su također planirani da se ostvare do 2030.
Kašnjenje s postizanjem klimatskih i energetskih ciljeva EU-a je uzrokovano nedostatkom upravljanja energetskom tranzicijom.
U studiji je upravljanje energetskom tranzicijom definirano kao skup uloga, pravila, postupaka i alata (na zakonodavnoj, provedbenoj i nadzornoj razini) čiji je cilj postizanje strateških i operativnih ciljeva koji su:

  • postavljanje klimatskih, energetskih i ekoloških ciljeva te njihovo učinkovito postizanje;
  • maksimalna sinergija između svih uključenih sektora i aktera, uključujući institucije EU-a i države članice te zemlje izvan EU-a;
  • učinkoviti raspored potrebnih ulaganja;
  • osiguravanje jednostavnih procesa i postupaka te postavljanje odredbi o odgovornosti, kontroli i provedbi,
  • osiguravanje provođenja aktivnosti i postizanje rezultata.

Postojeće europsko upravljanje energetskom tranzicijom ima tri izazova:

  • Energija je zajednička i pripada svim državama članicama i EU koji mogu po tom pitanju donositi zakone i pravno obvezujuće akte.
  • Potreba za „neizravnom“ provedbom. Sustav koji se temelji na obvezujućim ciljevima na razini EU-a i neobvezujućim ciljevima država članica (s izuzetkom smanjenja stakleničkih plinova, koji je obvezujući i na razini država članica) usklađen je sa sustavom „neizravne“ provedbe. Planom oporavka EU se postupno okreće prema sustavu u kojem su države članice odgovorne za dobro korištenje golemih sredstava koje je osigurala Komisija. To zahtijeva hitnu i koordiniranu akciju država članica radi utvrđivanja i provedbe jednog od najvećih investicijskih programa u povijesti, osiguravajući pravodobnu koordinaciju različitih javnih i privatnih aktera, dok se istovremeno rješava neučinkovitost sadašnjeg sustava.
  • Potreba za jačanjem novog mehanizma upravljanja ciljevima politike. Trenutni mehanizam za upravljanje ciljevima politike i njihovog prenošenja u nacionalne planove i dalje se temelji na viziji Plana oporavka koji je uzrokovao neke neučinkovitosti. Ciljevi za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost utvrđeni u „Okviru za klimu i energiju do 2030.“ nisu obvezujući na razini država članica, već samo na razini EU-a, dok je cilj za smanjenje emisija stakleničkih plinova izravno obvezujući za države članice. Zbog toga, sve države članice ne rješavaju ciljeve EU-a na odgovarajući način, a njihovi su rezultati vrlo neujednačeni i nezadovoljavajući. Ciljevi država članica i njihovo djelovanje u postizanju tih ciljeva moraju se brzo uskladiti s mogućnostima koje nude raspoloživi resursi Plana oporavka.

S obzirom na navedene izazove, u studiji je ponuđeno sedam prijedloga za rješavanje problema upravljanja energetskom tranzicijom, a oni su:

  • provedba jačeg oblika suradnje u upravljanju energetskom tranzicijom, službeno priznajući njezinu ključnu ulogu;
  • usvajanje regionalnog pristupa za poboljšanje integracije tržišta EU-a;
  • poticanje na međunarodnoj razini uspostavu mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM);
  • promoviranje učinkovitijeg mehanizma da nacionalno determinirani doprinosi (NDC) budu u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma;
  • pojednostavljenje postupka autorizacije za elektrane na obnovljive izvore energije i davanje prednosti mjerama povećanja energetske učinkovitosti;
  • izrada homogeniziranog i standardiziranog mehanizma interakcije između lokalne vlasti i operatora distribucijskog sustava i sustava skladištenja energije;
  • promoviranje potpune integracije jedinica lokalnih i regionalnih samouprava i klastera tvrtki na lokalnoj razini, ekosustava inovacija i energetskih zajednica s nacionalnom distribucijskom mrežom.

Izvor slike: Pixabay


DOOR i ove godine educira učenike osnovnih škola u sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“

U srijedu, 29. rujna 2021. godine, u OŠ Lovre pl. Matačića održat ćemo predavanja šestim razredima i educirati učenike o klimi, načinima smanjenja potrošnje energije te ublažavanju klimatskih promjena pomoću edukativnih vježbi i debata koje će osnažiti učenike i potaknuti ih na primjenu kritičkih vještina prilikom samostalnog informiranja. Učenicima će se pokazati kako kupovina odjeće proizvedene u inozemstvu utječe na emisije stakleničkih plinova na način da će svatko popisati zemlje iz kojih je proizvedena odjeća koju nose te će se prikazati udaljenost tih zemalja i izračunati emisije CO2. Uz to, učenici će u manjim grupama imati prilike istražiti i prezentirati argumente za određene teme, kao što su: koji je najbolji način prijevoza, kako najučinkovitije uštediti energiju u svom domu, koji su najbolji načini educiranja drugih o ublažavanju klimatskih promjena i dr.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.


Svjetski dan bez automobila

Danas se obilježava „Svjetski dan bez automobila“ kojem je cilj podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti promovirajući promjene u ponašanju u korist „čišćih“ rješenja koja su pogodna za okoliš i zdravlje građana poput: javnog prijevoza, biciklizma, pješačenja i dr. Promicanjem održivog kretanja i povećanja kvalitete života u urbanim sredinama obilježiti će se pretvaranjem širih središta europskih i svjetskih gradova u pješačke zone. Na primjer, u nedjelju cijeli Pariz je bio zatvoren za vozila, u Londonu će biti moguće pješačiti ili voziti bicikl po zatvorenim cestama u središtu grada duljine 20 km, dok će se u Bremenu nekoliko površina za parkiranje transformirati u proširenja trotoarima gdje će se građani moći družiti, baviti sportom ili razgovarali o gradskoj mobilnosti. Također i u Zagrebu će danas od  8 do 20 sati biti zabranjen promet motornih vozila u užem središtu grada.

„Svjetski dan bez automobila“ obilježava završetak inicijative Europski tjedan mobilnosti koja se svake godine održava u razdoblju 16. – 22. rujna, a ovogodišnja tema za 20. godišnjicu je “Sigurno i zdravo uz održivu mobilnost”. Povodom tjedna mobilnosti ove godine organizirat će se niz aktivnosti u gotovo 3000 gradova iz oko 50 zemalja.

Prema Priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS), broj registriranih cestovnih vozila u 2020. u Hrvatskoj iznosio je 2.312.280, što je u odnosu na 2019. više za 1,6%, dok je broj registriranih osobnih vozila u 2020. iznosio je 1.746.285, što je u odnosu na 2019. godinu više za 1,2%. Međutim, broj prvi put registriranih cestovnih vozila iznosio je 132.572, što je u odnosu na 2019. pad za 31,8%, dok je broj prvih registracija osobnih vozila 2020. u odnosu na 2019. bio manji za 35,9%.

Sektor prometa odgovoran je za gotovo četvrtinu emisija stakleničkih plinova u EU, prema tome EU želi do 2050. za 60% smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometnog sektora u odnosu na razine iz 1990. godine.

EU Uredbom o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila nastoji cestovni promet učinit čišćim, te želi ostvariti ciljeve o smanjenju emisija stakleničkih plinova za razdoblje 2021. – 2030. i ciljeve Pariškog sporazuma. U usporedbi s 2021. godinom, Uredba nalaže smanjenje godišnjih prosječnih emisija CO2 za cijeli vozni park EU-a u pogledu novih osobnih automobila i kombija:

  • za 15 % tijekom razdoblja od 2025. do 2029.;
  • za 37,5 % za nove automobile i 31 % za nove kombije od 2030. godine.

Nadamo se da će današnji dan sve nas potaknuti i ohrabriti da promijenimo navike te da više pješačimo i bicikliramo kako bi smanjili buku, onečišćenje i opasnost koju donosi korištenje automobila, te stvorimo zdraviju, čišću i sigurniju okolinu.

Izvor slike: pixabay


Otvoreno je javno savjetovanje za izmjenu direktive o energetskoj učinkovitosti

U tijeku je javno savjetovanje za izmjenu Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti koje će trajati od 6. srpnja do 16. studenog 2021. godine. Prema europskom zelenom planu Komisija se obvezala na ambicioznije djelovanje protiv klimatskih promjena. Cilj je procijeniti koje su mogućnosti za odgovorno smanjenje emisije stakleničkih plinova u EU za najmanje 50% do 55% do 2030. godine, te da se EU transformira u prosperitetno društvo, s modernim i konkurentnim gospodarstvom koje učinkovito iskorištava resurse s nula neto emisija stakleničkih plinova do 2050. godine.

Budući da je učinkovito korištenje energije ključno za postizanje takvog cilja, javnom raspravom direktive o energetskoj učinkovitosti želi se postići veće smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine i doprinijeti drugim europskim inicijativama zelenog plana.

Komisija će sažeti sve komentare, koje možete dodati OVDJE, i prezentirati Europskom parlamentu i Vijeću. Komentari će biti objavljeni na stranicama EU-a i stoga je bitno pridržavati se pravila za komentiranje tijekom javnog savjetovanja.

Izvor slike: freepik


Priključite se online debati o smanjenju emisija CO2 u cestovnom prometu u Srednjoj i Istočnoj Europi

Dana 22. rujna 2021. godine održat će se online debata, od 11:00 do 13:00 CET, pod nazivom „Kako smanjiti emisije CO2 u cestovnom prometu u zemljama Srednje i Istočne Europe?“. Debata će se održati na engleskom jeziku, a možete joj pristupiti na stranicama:

Iako emisije CO2 u prometu predstavljaju problem diljem Europe, čini se da regija Središnje i Istočne Europe ima veće izazove u postizanje klimatske neutralnosti u transportnom sektoru u odnosu na ostatak Europe. U zemljama tih regija u velikim količinama se koriste uvozni rabljeni automobili koji su odgovorni za emisije čija je razina znatno iznad prihvatljivih granica. Dosada politike su imale ograničen utjecaj na smanjenje korištenja vozila, a niža kupovna moć također je otežala prelazak na električna vozila u odnosu na Zapadnu Europu. U regiji Središnje i Istočne Europe brzo se razvio sektor cestovnog prometa, EU je ulagala u cestovne mreže u posljednjih 15 godina, kao mjera sustizanja razvijenih zemalja. Dodatni problem za navedene regije predstavlja relativno niska kvaliteta javnog prijevoza u usporedbi sa Zapadnom Europom, kao npr. razina integriranih željezničkih mreža, što zemljama Srednje i Istočne Europe daje mogućnost da na drugačiji način dekarboniziraju sektor cestovnog prometa. U skladu s time, na online debati saznajte odgovore na sljedeća pitanja: Koji je model dekarbonizacije primjeren za zemlje Središnje i Istočne Europe? Treba li EU biti proaktivna ili zanemariti specifične probleme regije Središnje i Istočne Europe? Kako bi se u zemljama Središnje i Istočne Europe mogla ostvariti učinkovita prometna politika za postizanje klimatskih ciljeva za 2030. ili 2050. godinu?

Izvor slike: Facebook


Webinari o prednostima biciklizma u urbanoj mobilnosti

Istražite koliki potencijal ima biciklizam za oblikovanje budućnosti urbane mobilnosti u Europi s nultom stopom emisija. Dana 16. rujna (14:00 do 16:30 sati) održat će se webinar na temu teretni bicikli, a 23. rujna 2021. (14:00 do 15:30 sati) webinar o procijeni troškova i koristi bicikla u odnosu na automobil.

Cilj tih webinara je prikazati iskustva i dobre prakse iz zajednice Interreg Europe te pružiti smjernice i preporuke s rješenjima iz stvarnog života iz gradova i regija diljem Europe. Na webinarima će se detaljno objasniti što pojedini gradovi i regije već rade kako bi biciklizam pretvorili u temelj urbane mobilnosti, poboljšavajući time kvalitetu zraka i postižući klimatsku neutralnost u sektoru prometa.

Za registraciju na oba webinara morate imati korisnički račun na Interreg Europe platformi.

Izvor teksta: https://www.interregeurope.eu/policylearning/news/12248/the-cycling-cities-series-is-back/

Izvor slike: pixabay