Otvoreno je savjetovanje o Planu korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj od 2021. do 2025.

U tijeku je javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj od 2021. do 2025. godine. Nacrt je objavljen na stranicama portala e-Savjetovanje u razdoblju od 01. ožujka do 03. ožujka 2022. godine. Rok se skraćuje iz razloga što je donošenje ove Odluke dio paketa mjera Vlade Republike Hrvatske koje se donose zbog globalnog porasta cijena energenata, u cilju ublažavanja poskupljenja prirodnog plina i očuvanja životnog standarda građana, a koji bi trebao stupiti na snagu 1. travnja 2022. godine.

Savjetovanje možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=20026

Plan korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2025. godine napisan je od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je pripremilo u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za područja: prometa, graditeljstva i prostornog uređenja, poljoprivrede, šumarstva, znanosti, turizma i zdravstva sukladno članku 100. stavci 3. Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja.

Plan je napravljen s ciljem pravilne i učinkovite upotrebe financijskih sredstava, a prijedlogom Odluke o donošenju izmjena i dopunom Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj od 2021. do 2025. godine mijenja se procijenjena cijena emisijskih jedinica na način da se s 30 eura/tCO2 mijenja na 60 eura/tCO2 obzirom da je cijena emisijskih jedinica od prosinca 2021. godine značajno narasla te se trenutno kreće oko 88 eura/tCO2.

Procijenjeni višak preraspodjeljuje se na područje Niskougljične energetske tranzicije odnosno na mjere Obnovljivi izvori energije, Energetska učinkovitost i Energetsko siromaštvo.

Izvor slike: Pixabay


Trendovi o trgovanju emisijskim jedinicama u EU

Öko-Institut, njemački neprofitni institut za istraživanje okoliša, objavio je izvješće pod nazivom „Trendovi i projekcije sustava EU-a za trgovanje emisijama u sustavu ETS-a u 2021.“ koje nudi analizu prošlih, sadašnjih i budućih trendova emisija u okviru sustava trgovanja emisijama EU-a (eng. Emissions Trading System, ETS), na temelju najnovijih podataka i informacija dostupnih od Europske komisije i država članica.

Ključne točke u Izvješću su sljedeće:

  • Ukupne emisije sustava trgovanja emisijama (ETS) iz stacionarnih postrojenja smanjile su se za 11,4% između 2019. i 2020. (od 1.530 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida – MtCO2e u 2019. na 1.355 MtCO2e u 2020.), što je najveći godišnji pad od 2005., od kada je EU-ov ETS sustav u praksi. Uzrok je uglavnom smanjenje potražnje za električnom energijom i industrijskom aktivnošću zbog pandemije COVID -19, uključujući i dekarbonizaciju. ETS emisije od operatera zrakoplova pale su za 63%, budući da je zračni promet gotovo zaustavljen tijekom pandemije.
  • Prema sadašnjim i planiranim mjerama, zemlje EU predviđaju da će se emisije ETS-a nastaviti smanjivati u idućem desetljeću, iako znatno sporije nego što je to bilo u prošlosti. Još uvijek su potrebni značajni napori da razine emisija u EU budu u skladu s postizanjem cilja smanjenja emisija do 2030. i općim ciljem klimatske neutralnosti do 2050. godine.
  • Broj raspoloživih emisijskih jedinica premašio je godišnje emisije prvi put od 2013. godine, uglavnom zbog niske potražnje. Cijene ugljika naglo su pale u ožujku 2020., ali su se oporavile do kraja godine.

Susta EU-a za trgovanje emisija (ETS) pokriva oko 36% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU i to iz aktivnosti koje proizvode velike količine emisija (proizvodnja električne i toplinske energije, cementa, željeza i čelika, prerada nafte i druge industrijske aktivnosti) i zrakoplovstva unutar Europskog gospodarskog prostora. Tvrtke mogu smanjiti svoje emisije i trgovati emisijskim jedinicama u ETS sustavu kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova uz najmanji trošak.

Također treba naglasiti izvanredna smanjenja koja su se dogodila između 2018. i 2019., kada su se emisije ETS-a smanjile za 9%, potaknute zamjenom ugljena gorivima koji emitiraju manje ugljika, što je povezano s niskim cijenama plina i povećanim prodorom obnovljivih izvora energije na tržište energije.

U odnosu na 2005., emisije iz stacionarnih postrojenja (npr. elektrane, naftne rafinerije, postrojenja za izgaranje itd.) u sustavu ETS-a smanjene su za 43% u 2020. Postrojenja za proizvodnju (uglavnom elektrane) odgovorne su za 60% emisija EU ETS-a. Samo između 2019. i 2020. godine emisije iz postrojenja za proizvodnju smanjene su za 13,9%.

Izvor teksta:

https://www.eea.europa.eu/publications/the-eu-emissions-trading-system-2/the-eu-emissions-trading-system

Izvor slike: Pixabay