Stavovi i mišljenja o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji u Republici Hrvatskoj

U okviru projekta „METAR do bolje klime“ 2021. godine provedeno je anketno istraživanje „Izgubljeno desetljeće: Stavovi i mišljenja o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji u Republici Hrvatskoj“ na 1.000 punoljetnih građana Hrvatske o temama zaštite okoliša i klimatskih promjena. Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) u suradnji s voditeljem projekta Društvom za oblikovanje održivog razvoja (DOOR). Istraživanje je provedeno s ciljem uvida u stavove hrvatskih građana o pitanjima klimatskim promjenama, okoliša i energetske tranzicije. Uz to, u sklopu istraživanja usporedili su se stavovi građana s onima od prije deset godina, kako bi se uočile moguće promjene u stavovima.

Neki od zanimljivih rezultata istraživanja su sljedeći:

  • u 10 godina povećao se udio ispitanika koji zdravstvo vide kao najvažniji problem u Hrvatskoj, dok temu okoliša ne doživljavaju važnom, u odnosu na neke druge teme;
  • za razliku od 2011. godine, kada su najvažniji percipirani problemi bili oni povezani s onečišćenjem vode i zraka, ispitanicima su danas uvjerljivo najvažniji problemi povezani s otpadom, to jest odlaganjem smeća iz domaćinstva (20,8%) i klimatskim promjenama (16,3%);
  • oko 70% ispitanika prepoznalo je klimatske promjene kao ozbiljan problem, dok gotovo polovica ispitanika smatra kako su promjene u svjetskoj klimi podjednako uzrokovane prirodnim procesima i ljudskim djelovanjem;
  • u prosjeku gotovo svaki deseti građanin u Hrvatskoj živi u neposrednoj okolini koja je unazad godinu dana bila jako pogođena onečišćenjem zraka i vode;
  • više od trećine ispitanika izjavljuje kako čine dobro za okoliš čak i kada za to moraju izdvojiti više vremena ili novca, što je značajni porast u usporedbi s istraživanjem od prije deset godina kada je to činilo manje od trećine ispitanika;
  • ispitanici su u relativno podjednakoj mjeri nespremni prihvatiti smanjenje životnog standarda i plaćanje puno većih poreza u svrhu zaštite okoliša (više od dvije trećine ispitanika je nespremno za ovakva odricanja), dok su istovremeno relativno spremniji plaćati više cijene, za što je ipak spremno tek manje od jedne petine ispitanika;
  • s obzirom na prioritiziranje ekonomskog rasta nad pitanjima zaštite i budućnosti okoliša, više od polovice (59%) ispitanika smatra da je Hrvatskoj potreban ekonomski rast kako bi uspješno zaštitila okoliš, dok se istovremeno preko 40% ispitanika (u potpunosti) slaže da se previše brinemo oko budućnosti okoliša, a nedovoljno oko trenutnih cijena i radnih mjesta;
  • 74,2% ispitanika se slaže s tvrdnjom da moramo živjeti dobro neovisno o ekonomskom rastu, a 71,8% smatra da ne smijemo konzumirati više resursa nego što je moguće prirodno obnoviti,
  • preko 70% ispitanika u Hrvatskoj smatra važnom energetsku tranziciju;
  • ispitanici su ocijenili da su najvažniji aspekti nadolazeće energetske tranzicije smanjenje potrošnje energije u ekonomiji (86,9%) te povećanje energetske učinkovitosti uz pomoć novih tehnologija (88,6%);
  • ispitanici prepoznaju samo tri aktera kao najvažnije nositelje tranzicije i to u više od 60% ukupnih slučajeva odabiranja, a to su nacionalna i lokalna vlast (24,2%), pojedinac (20,8%) i industrijska poduzeća s visokom potrošnjom energije (15,9%).

Istraživanje možete pogledati na službenoj stranici projekta METAR: https://metar.door.hr/wp-content/uploads/sites/11/2022/01/ISSP-Okolis-IV-izvjestaj_final.pdf.

Na sljedećim poveznicama možete pročitati objavljene članke koje ističu glavne zaključke istraživanja:


Europska komisija uvozom ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a zanemaruje glavni problem: fosilna goriva

Mjere Europskog vijeća koje su predstavljene prošlog petka za smanjenje opskrbe fosilnim gorivima iz Rusije i ublažavanje vrtoglavih cijena energije ostaju kratkovidne jer se ne uspijeva riješiti korijen problema, a to je neučinkovita i prekomjerna potrošnja energije EU-a i ovisnost o fosilnim gorivima. Umjesto toga, čelnici bi se trebali fokusirati na ubrzani prijelaz na sustav koji podržava 100% obnovljive izvore energije koji štiti ljude i planet.

LNG sporazum između EU-a i SAD-a skandal je s obzirom na utjecaj  na okoliš koji ima proizvodnja plina frakturiranjem, koja ugrožava ne samo klimatske obveze EU-a već i SAD-a. Uz to, ovaj dogovor daleko je od zaobilaznog puta prema brzom rješenju za trenutnu krizu: to je EU koji se obvezuje na uvoz plina iz SAD-a, plina koji ionako neće biti uskoro dostupan. Izuzetno je uznemirujuće vidjeti da čelnici EU-a žele zamijeniti ruski fosilni plin dobiven frakturiranjem plinom iz SAD-a, umjesto da se snažno zalažu za kratkoročne mjere učinkovitosti i pokrenu elektrifikaciju grijanja u zgradama, naglašava Esther Bollendorff, stručnjakinja za politiku u području prirodnog plina u CAN Europe.

Financijske izvore treba usmjeriti na bržu pravednu energetsku tranziciju, ozbiljno shvaćajući načelo „energetska učinkovitost na prvome mjestu”. Europski javni novac mora se brzo osloboditi kako bi se omogućila veća ulaganja u dizalice topline i primjena obnovljivih izvora energije kao što je navedeno u preporukama CAN Europe za bržu, sigurnu i kompatibilnu energetsku tranziciju, sukladno Pariškom sporazumu u kontekstu invazije na Ukrajinu.

„Ovo je savršen trenutak da EU pošalje prave signale da u potpunosti prihvaća energetsku neovisnost i pobjegne od ovisnosti o fosilnim gorivima. Europa ne može ostati zaglavljena s fosilnim gorivima koja su se pokazala nepouzdanima, dok ista potiču ratove i klimatsku krizu. Ovo je ključan trenutak i ne možemo si više priuštiti spašavanje industrije fosilnih goriva koja tone”, ističe Elif Gündüzyeli, stručnjak za politiku u području energetike u CAN Europe.

To se mora odraziti u planu Europske komisije “REPowerEU“, koji će biti predstavljen u svibnju, za pristupačnu, sigurnu i održivu energiju s ciljem da EU postane neovisan o fosilnom gorivu iz Rusije. Komisija bi tada trebala definirati ambicioznije energetske ciljeve i detaljni akcijski plan s većim financiranjem za provođenje energetske tranzicije i ostvarenje energetski neovisne EU s postignutim klimatskim ciljevima iz Pariškog sporazuma.

Izvor teksta: https://caneurope.org/eu-council-short-sighted-energy-measures-neglect-root-problem-fossil-fuels/

Izvor slike: Pixabay


Poskupljenje energenata - uzroci i moguća rješenja

U jeku najavljenih poskupljenja energenata, što za sobom vuče i poskupljenje u svim ostalim sektorima, Vlada Republike Hrvatske je sredinom veljače predstavila paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata. Njime se planira limitirati rast cijena električne energije na 9,6% te plina na najviše 20%.

Kako bi se ublažio cjenovni udar na građane, poduzetnike i poljoprivrednike, mjere predviđaju smanjenje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode, subvencije na cijenu plina za kućanstva, promjene u sustavu naknada socijalno ugroženima te jednokratne naknade za umirovljenike. Cijeli paket mjera ima ukupnu vrijednost od 4,8 milijardi kuna.

Do povećanja cijena energenata došlo je uslijed cijelog niza razloga – od povećane potražnje i smanjenja proizvodnje plina, spora oko Sjevernog toka do ekonomske ovisnosti pojedinih regija o uvozu plina, ali i drugih energenata. Upravo stoga ulaganje u obnovljive izvore energije poput energije Sunca i vjetra mora postati vodeći prioritet u narednih nekoliko godina. Ne samo da će se prelaskom na obnovljive izvore smanjiti ovisnost o uvozu inozemnog plina i nafte, te smanjiti emisija stakleničkih plinova koji nastaju njihovim izgaranjem, već će se povećati i energetska i ekonomska neovisnost pojedinih regija.

U publikaciji Energija u Hrvatskoj za 2020. godinu, koju svake godine izrađuje i izdaje Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP), navedeno je da je 2020. godine Hrvatska ukupno uvezla 307,82 PJ energije od čega se na prirodni plin odnosi 74,54 PJ, derivate nafte 100,79 PJ, sirovu naftu 83 PJ, a električnu energiju 25,53 PJ. Ostatak se odnosi na uvoz ugljena i koksa te drva i biomase. S druge strane, u Hrvatskoj je 2020. godine ukupno potrošeno 387,43 PJ energije pa lako je izračunati da skoro 80% potrebne energije korisnici iz Hrvatske dobivaju iz uvoza te da je energetski sustav u Hrvatskoj vrlo ovisan o kretanjima cijena na globalnom tržištu energenata.

U 2020. kao posljedica pandemije uzrokovane SARS-COVID-19 virusom i globalnog lock-downa dogodio se pad cijene energenata na globalnom tržištu. Međutim stručnjaci su već tada upozoravali da je takvo stanje neodrživo te da se u sljedećim godinama predviđa značajno povećanje cijena energije. Na žalost, politika rijetko kada na vrijeme uzima u obzir znanstvene modele i upozorenja pa su tako i mjere ublažavanja za predviđeno poskupljenje izrađene stihijski, a ne planski.

Bržu energetsku tranziciju koja bi građanima omogućila veću uključenost i energetsku neovisnost o tradicionalnim izvorima energije poput plina ili nafte i naftnih derivata te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu već godinama zagovaraju energetski stručnjaci, ali i organizacije civilnog društva. Međutim, iako je energetska tranzicija jedan od prioriteta cijelog niza preporuka europskih javnih politika, ona u Hrvatskoj u pravom smislu tranzicije i dalje nije zaživjela. Usprkos činjenici što su Hrvatskoj kao jednoj od država članica EU iz Fonda za oporavak i otpornost osigurana značajna sredstva iz kojih su se između ostaloga mogle financirati i mjere uključive energetske tranzicije, ona će u području energetike biti utrošena na projekte koji građanima neće olakšati prelazak na obnovljive izvore energije niti će ih u ikojoj mjeri osnažiti i učiniti energetski neovisnijima. Umjesto toga Vlada je kao odgovor na povećanje cijene energenata najavila niz „reformskih“ mjera koje se ponovno svode na vaučere. Za mjeru, koja je uvedena 2015. godine kao odgovor na problem s podmirivanjem troškova energije koju imaju ugroženi kupci energenata, a koja se financira iz solidarne naknade koju kupci električne energije plaćaju po svakom utrošenom kilovatsatu, nema podataka o uspješnosti, kao što nema preciznih podataka niti o točnom broju korisnika ili potencijalnom broju dodatnih korisnika.  Drugim riječima „reformska“ mjera u obliku vaučera ne samo da nije izravna pomoć države ugroženim kupcima energenata već je dodatni teret krajnjim kupcima iz kategorije kućanstava, s obzirom da se financira sredstvima koji građani i onako opterećenim visokim troškovima električne energije financiraju u obliku solidarne naknade. U prijedlogu reformskih mjera koje bi građanima trebale pomoći u podmirivanju njihovih energetskih potreba, Vlada je još jednom uspjela zanemariti kategoriju energetski siromašnih kućanstava koja nisu i ne moraju nužno korespondirati s kategorijom ugroženih kupaca energenata. Usprkos obećanju Vlade da će izraditi Program borbe protiv energetskog siromaštva, isti još uvijek ne postoji, a mjere za pomoć građanima koji žive u riziku od energetskog siromaštva se u nedostatku definicije i kriterija svode na mjere usmjerene na korisnike sustava socijalne skrbi. Ciljati s mjerama samo na ona kućanstva koja već primaju neki pomoći iz sustava socijalne skrbi, govori o tome da Vlada zanemaruje sve one kategorije građana koje si ne mogu osigurati podmirivanje elementarnih energetskih usluga, a koje već nisu u sustavu. Ranjive skupine građana poput jednoroditeljskih obitelji, umirovljenika, radnika koji primaju minimalnu plaću, građana koji žive ispod granice siromaštva, u većoj mjeri nisu obuhvaćene reformskim mjerama Vlade.

Mjere koje je vlada najavila, a koje na snagu stupaju od 1. travnja 2022. godine do 31. ožujka 2023. godine, kratkoročno će donijeti olakšanje za proračune kućanstava, poduzetnika i poljoprivrednika, no nikako se ne mogu identificirati kao trajno i održivo rješenje. Vlada bi ovo vrijeme trebala iskoristiti za analizu, istraživanje i mapiranje građana u riziku od energetskog siromaštva, za izračun učinkovitosti mjere u obliku vaučera, za uspostavu sustava monitoringa i evaluacije mjere, ali napokon i za uspostavu kvalitetnog zakonodavnog okvira koji je poticajan za uključivu energetsku tranziciju, te koji na jasan način propisuje dugoročnu pomoć energetski siromašnim građanima.

Povećanje cijena energenata u Hrvatskoj vjerojatno je za većinu građana bio iznenađenje ali stručna zajednica već duže vrijeme donositelje politika upozorava da je takav razvoj situacije neminovan, a prijašnji sustav cijena neodrživ. Vlada će mjerama ublažiti prvotni šok, no prijeko je potrebno da se građani osvijeste o trendu rasta cijena energenata koji će se nastaviti u budućnosti, a jedino dugoročno rješenje je da se međusobno solidariziraju i organiziraju te, uz potporu lokalnih organizacija civilnog društva i jedinica samouprave, pokrenu svoju energetsku tranziciju koristeći lokalno dostupne resurse i obnovljive izvore energije.

 

Autorice teksta: Maja Bratko i Miljenka Kuhar


Forum o borbi protiv energetskog siromaštva

Od 24. do 28. siječnja 2022. godine održat će se forum „Right to Energy Forum 2022“, svakog dana od 14:00 do 18:00 h. Forum će okupiti aktiviste, donositelje odluka, grupe za socijalnu pravdu, sindikate i političare iz cijele Europe kako bi se pronašla rješenja za borbu protiv energetskog siromaštva. Neke od tema koje će biti prezentirane na Forumu su:

  • čista i pristupačna energija kao ljudsko pravo,
  • suzbijanje energetskog siromaštva: borba za socijalnu pravdu,
  • kako energetski obnoviti energetski siromašna kućanstva,
  • kako ostvariti pravednu energetsku tranziciju koja nikoga ne izostavlja,
  • ostvarivanje energetske pravde kroz energetske zajednice,
  • rasprava članova Europskog parlamenta o tome može li se paketom „Fit for 55“ suzbiti energetsko siromaštvo,
  • obveze Europske komisije prema energetski siromašnim Europljanima i dr.

Program i obrazac za registraciju možete naći OVDJE.

Izvor slike: Pixabay


Konferencija o budućnosti Europe - rasprava o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti

Dana 27. listopada 2021. godine od 10:00 do 13:00 sati održat će se Završna konferencija o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti koja se održava u okviru Konferencije o budućnosti Europe. Konferencija je organizirana od strane Europske komisije, Vijeća i Parlamenta kako bi se čule preporuke građana EU-a o izazovima i prioritetima Europe.

Prema tome, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokreće raspravu s različitim dionicima i općom javnošću o izazovima i mogućnostima za pravednu i učinkovitu tranziciju Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti. Na konferenciji će predstavnici osam Panela predstaviti zaključke i preporuke koji su se prethodno održali za ciljane skupine (poslovni sektor, donositelje odluka na lokalnoj i regionalnoj razini, mlade, medije, obrazovni sektor, znanstvenike, sindikate, organizacije civilnog društva i mladi). Osim toga, nekoliko Veleposlanika će podijeliti iskustvo iz svojih država o tome kako su ili namjeravaju ubrzati proces prema klimatskoj neutralnosti.

Rezultate upitnika, zaključke te preporuke Panela možete pregledati na mrežnoj stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

 

Dnevni red Konferencije je sljedeći:

10:00 Pozdravni govori

10:15 Dodjela priznanja i nagrada poslovnom sektoru za dostignuća na području zaštite okoliša u

  1. godini

10:45 Veleposlanstva i iskustva drugih zemalja

11:00 Panel rasprava

12:50 Zaključci i preporuke

 

Konferenciju možete pratiti preko sljedeće poveznice: https://youtu.be/7ai1TW_d_Uw

Izvor slike: Pixabay


Izašla je nova analiza o ulozi vodika u energetskoj tranziciji

Španjolska zaklada Fundación Renovables objavila je novu analizu pod nazivom „Uloga vodika u energetskoj tranziciji. Analiza i pozicioniranje“.

Analiza jasno ističe da bi vodik trebao imati komplementarnu ulogu u elektrifikaciji finalne potrošnje energije. U analizi je naglašeno da je jedino rješenje u energetskoj tranziciji održivi vodik koji nastaje elektrolizom vode kod koje se koristi električna energija koja je 100% proizvedena iz obnovljivih izvora energije, a proizvodnja vodika bi trebala biti što bliže mjestima potrošnje.

Ubrizgavanje vodika u plinsku mrežu trebalo bi se izbjegavati kako bi se izbjeglo korištenje fosilnih goriva te da se izbjegne smanjenje energetske vrijednosti vodika. Analizom se jasno želi pokazati da svaka alternativa vodiku pogoršava problem i usporava stvaranje gospodarstva s nultom stopom emisija stakleničkih plinova.

U analizi je objašnjeno da vodik proizveden iz obnovljivih izvora energije ima budućnost u deskarbonizaciji, ali treba se uzeti u obzir činjenica da se takvo rješenje mora razvijati racionalno u skladu s tehnološkom zrelošću koju međunarodne organizacije pozicioniraju tek nakon 2030. godine, zbog čega prijedlozi energetskih tvrtki o takvim rješenjima i medijska očekivanja nisu koherentna.

 

Izvor slike: Pixabay


Provodimo istraživanje o inkluzivnoj energetskoj tranziciji

Društvo za oblikovanje održivog razvoja u ime Zaklade Friedrich Ebert provodi Studiju o inkluzivnoj energetskoj tranziciji u jugoistočnoj Europi 2020.-2021. Cilj ove studije je istražiti u kojoj je mjeri energetska tranzicija u Jugoistočnoj Europi inkluzivna, te koje su prilike i prepreke vezane uz inkluzivnu energetsku tranziciju.

S ciljem prikupljanja mišljenja građana o inkluzivnoj energetskoj tranziciji pripremili smo kratki upitnik čijim ispunjavanjem građani mogu doprinijeti Studiji koju izrađujemo. Cilj upitnika je prikupiti stavove i mišljena građana o pojedinim temama, te za ispunjavanje upitnika nije potrebno stručno znanje  u području energetike niti poznavanje termina vezanih uz inkluzivnu energetsku tranziciju.

Popunjavanje upitnika traje 10-ak minuta, a upitnik možete ispuniti preko sljedeće poveznice:  https://forms.gle/A4zwzk3qMqBpGj7EA.

Svi odgovori u upitniku su anonimni, te će biti obrađeni i pretvoreni u izvještaj koji će biti dio sveobuhvatne studije.

Rezultati istraživanja bit će formulirani kao preporuke za daljnje zagovaranje inkluzivne energetske tranzicije u Jugoistočnoj Europi. Studija obuhvaća tri države članice Europske unije: Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku te šest zemalja Zapadnog Balkana: Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.