Novo izvješće Europske agencija za okoliš procjenjuje da je EU ostvarila klimatske i energetske ciljeve za 2020. godinu

U izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) pod nazivom „Trendovi i projekcije u Europi 2021.“ procjenjuje se da je EU postigla svoja tri klimatska i energetska cilja za 2020. godinu, a to su: smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20% u usporedbi s razinama iz 1990. godine, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije na 20% i povećanje energetske učinkovitost za 20 %. Izvješće se temelji na konačnim klimatskim i energetskim podacima za 2019., te preliminarnim podacima za 2020. godinu.

Glavne točke Izvještaja su:

  • U 2020. godini emisije iz EU 27 pale su za 31% (34% neto emisija), u usporedbi s razinama iz 1990. godine, što je veliko prekoračenje zadanog cilja od -20% za 2020. godinu. Godišnje smanjenje emisija između 2019. i 2020. iznosilo je nevjerojatnih 10% (u usporedbi s godišnjim smanjenjem od 4% u prethodnoj godini) za što je najveći uzrok COVID-19 pandemija.
  • Ukupno smanjenje emisija sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS) je bilo glavni pokretač većine smanjenja emisija i pridonijelo je ostvarenju cilja više od sektora obuhvaćenih Uredbom o podjeli napora.
  • U 2020. godini EU je postigla 21,3% udjela energije potrošene iz obnovljivih izvora.
  • U 2020. potrošnja finalne i primarne energije u EU pala je ispod referentne razine od 20% za 2,6% i 5%, odnosno 22,6% i 25%.
  • 6 država članica EU-a: Bugarska, Cipar Finska, Njemačka, Irska i Malta nisu uspjele postići svoje nacionalne kvote emisija za 2020. godinu i morat će iskoristiti svoju dostupnu fleksibilnost kako bi prikrile svoje nacionalne nedostatke. Njemačka, Irska i Malta nisu uspjeli postići svoj ukupni cilj Uredbe o podjeli napora za 2020. godinu.
  • Irska, Nizozemska i Luksemburg su na vrhu liste s obzirom na povećanje udjela obnovljivih izvora energije između 2019. i 2020. Međutim, ove 3 zemlje iskoristile su mehanizam za ostvarivanje direktive o obnovljivim izvorima energije, tzv. prijenos statističkih podataka iz zemalja poput Danske i Estonije. Osim njih i Belgija je iskoristila statistički transfer. Isključujući statističke transfere, Portugal, Austrija i Švedska bile su države članice koje su imale najveći porast udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u 2020.
  • 22 države članice postigle su svoje ciljeve za obnovljive izvore energije za 2020., što znači da 5 nije postiglo svoj cilj. Belgija, Rumunjska i Slovenija su blizu ispunjavanja ciljeva, a Francuska i Poljska su najudaljenije od svojih ciljeva za obnovljive izvore energije za 2020.
  • Italija, Španjolska i Nizozemska su na vrhu po smanjenju konačne potrošnje energije, dok su Italija, Španjolska, Francuska, Njemačka i Rumunjska na vrhu po smanjenju potrošnje primarne energije.
  • Procjenjuje se da je 19 država članica postiglo svoje nacionalne indikativne ciljne za energetsku učinkovitost za 2020., što znači da 8 država članica nije postiglo svoj cilj. Belgija, Bugarska i Nizozemska premašile su nacionalne ciljeve za potrošnju primarne energije za 2020., a Austrija, Belgija, Bugarska, Njemačka, Mađarska, Litva i Slovačka premašile su svoj nacionalni cilj za finalnu potrošnju energije.

Izvor slike: Pixabay


Traže se članovi europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene

Europska agencija za okoliš (EEA) raspisala je, kao tajništvo Znanstveno – savjetodavnog odbora EU-a za klimatske promjene, javni poziv za odabir prvih 15 članova ovog novog tijela. Novo Savjetodavno tijelo je osnovano temeljem Europskog zakona o klimi, a budući članovi imat će značajan utjecaj na politike EU-a pružanjem znanstvenih savjeta i sastavljanjem izvješća o utjecaju mjera (postojećih i planiranih) na klimatske promjene. Također, Savjetodavni odbor će savjetovati Europsku komisiju o implikacijama izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) relevantnim za indikativni proračun stakleničkih plinova i za ciljeve smanjenja emisija.

Budući članovi moraju zadovoljiti sljedeće kriterije:

  • doktorat ili ekvivalentnu diplomu iz znanstvenog i tehničkog stručnog znanja relevantnog za znanost o klimi. U svrhu ovog poziva, znanost o klimi se shvaća kao širok raspon tema koje ocjenjuju tri radne skupine IPCC-a;
  • najmanje 10 godina radnog iskustva u području znanosti o klimi i okolišu ili u drugim područjima znanosti važna za ostvarivanje klimatskih ciljeva EU;
  • biti državljanin jedne od država članica EU.

Potencijalni članovi trebaju se prijaviti do 1. studenog 2021. do 12h po srednjoeuropskom vremenu.

Više o Pozivu i na koji način se možete prijaviti pročitajte na sljedećoj poveznici: https://www.eea.europa.eu/about-us/climate-advisory-board/call-for-expressions-of-interest.


COVID-19: Vijeće je usvojilo zaključke o oporavku temeljenom na ljudskim pravima

Vijeće je jučer odobrilo zaključke kojima se potvrđuje obveza EU-a prema ljudskim pravima u kontekstu oporavka od pandemije COVID-19.

EU prepoznaje da je pandemija COVID-19 stvorila socio-ekonomske posljedice koje sve više imaju negativan utjecaj na ljudska prava, demokraciju i vladavinu zakona. Pandemija produbljuje već postojeće nejednakosti i povećava pritisak na osobe u ranjivim situacijama.

Prema tome, EU se obvezuje osigurati da socio-ekonomski odgovor na COVID-19 održi dostojanstvo i ljudska prava svih bez ikakve diskriminacije. Nitko ne smije zaostati i niti jedno ljudsko pravo ne treba ignorirati.

Ljudska prava, demokracija i vladavina zakona ostat će stoga u središtu odgovora EU-a na pandemiju COVID-19, kako je navedeno u zaključcima Vijeća o Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju 2020.-2024.

Kao jedan od zaključaka je i da je Vijeće zabrinuto zbog nesrazmjernog i negativnog utjecaja pandemije COVID-19 na ljudska prava žena i djevojaka i na ravnopravnost spolova u svijetu. Budući da žene čine oko 70% globalne radne snage u zdravstvu i socijalnom sektoru, one su predvodile borbu s pandemijom i nesrazmjerno su pogođene gubitkom posla i dohotka, eksploatacijom radne snage, zatvaranjem škola, povećanjem neplaćene skrbi.

DOOR-ov projekt EmpowerMed se fokusira na suzbijanje energetskog siromaštva u kućanstvima o kojima se skrbe žene. U usporedbi s muškarcima, žene i kućanstva isključivo sa ženama su u većoj mjeri pogođena energetskim siromaštvom. S druge strane, žene su glavni pokretači i akteri u borbi protiv energetskog siromaštva. Više informacija o projektu potražite ovdje.

Posebna pažnja u zaključcima je usmjerena na osobe s invaliditetom i onima u osjetljivim situacijama. Vijeće je zabrinuto zbog negativnog utjecaja pandemije COVID-19 na prava osoba s invaliditetom koji čine 15% svjetske populacije. EU će intenzivirati svoj rad s partnerima kako bi osobama s invaliditetom osigurao puno uživanje ljudskih prava.

DOOR također kontinuirano radi na temi energetskog siromaštva i utvrđivanja specifičnih energetskih potreba i uvjeta stanovanja osoba s invaliditetom te nastoji shodno rezultatima projekata potaknuti donošenje adekvatnih lokalnih politika i mjera. Jedan od tih projekata je projekt „Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4“ koji se provodi uz financijsku podršku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. U sklopu projekta proveli smo kratko istraživanje na temelju kojeg smo napisali prijedloge mjera za suzbijanje energetskog siromaštva na području Grada Zagreba. Osim toga pripremili smo i poslali personalizirane pakete koji su obuhvaćali energetski učinkovitu opremu koja će sudionicima projekta pomoći u uštedi energije.

Prema tome, slažemo se da bi djelovanje EU-a trebalo voditi prema održivom oporavku, a utemeljenom na ljudskim pravima.

Ovdje možete pročitati sve zaključke.


DOOR sudjelovao u Europskom tjednu održive energije

U srijedu, 21. lipnja 2017., dr. sc. Ana Maria Boromisa, članica DOOR-ovog Upravnog odbora, i Slavica Robić, DOOR-ova programska direktorica, predstavile su DOOR u panelima EU Sustainable Energy Weeka. U Bruxellesu su se sastale sa stručnjacima iz područja energetike i razmijenile iskustva o energetskim politikama europskih zemalja.

Ana Maria Boromisa sudjelovala je u panelu pod nazivom „Smart specialisation in energy, driving societal challenges“ i predstavila ulogu organizacija civilnog društva u ovom važnom području, na konkretnim primjerima aktivnosti koje provodi DOOR..

Slavica Robić, u panelu pod nazivom „Energy poverty and how to tackle it“ predstavila je aktivnosti DOOR-a na polju energetskog siromaštva u Hrvatskoj i govorila o mogućnostima njegova ublažavanja primjenom mjera energetske učinkovitosti.