Oko 40% ukupnih dodijeljenih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost se odnosi na mjere koje podupiru klimatske ciljeve

Europska komisija usvojila je svoje prvo godišnje izvješće o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) kojim osigurava do 723,8 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova državama članicama.

Izvješće opisuje brojne primjere ulaganja i reformi koje su financirane Mehanizmom u 22 usvojena plana oporavka i otpornosti koja su do sada usvojena. Komisija je dala pozitivnu ocjenu za sva 22 plana kojima je dodijeljeno ukupno 445 milijardi eura (291 milijarda eura u bespovratnim sredstvima i 154 milijarde eura u zajmovima).

Oko 40% dodijeljenih sredstava odnosi se na mjere koje podupiru klimatske ciljeve, a svi planovi premašuju cilj od najmanje 37% ukupnih dodijeljenih sredstava iz Mehanizma za doprinos zelenoj tranziciji, među ostalim i biološkoj raznolikosti, ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze, prema Uredbi o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost.

U 22 usvojena plana ukupni procijenjeni izdaci su raspoređeni na sljedeći način:

  • 224,1 milijardu eura za zelenu tranziciju (1. stup);
  • gotovo 130 milijardi eura procijenjenih izdataka dodijeljeno je digitalnoj transformaciji (2. stup)
  • oko 223 milijarde eura za više od tisuću mjera u 22 usvojena plana koje pridonose pametnom, održivom i uključivom rastu (3. stup);
  • 193 milijarde eura za mjere za potporu socijalne i teritorijalne kohezije (4. stup);
  • 78 milijardi eura za mjere potpore zdravlju, ekonomskoj, socijalnoj i institucionalnoj otpornosti (5. stup);
  • 49 milijardi eura za mjere za sljedeću generaciju, djecu i mlade (6. stup).

Komisija je unaprijed isplatila 56,6 milijardi eura za 21 državu članicu koje su to zatražile. Do sada je tek pet država članica podnijelo svoje prve redovite zahtjeve za plaćanje Komisiji, a 2022. očekuje se više od 30 zahtjeva. Prvi zahtjev za plaćanje rezultirao je isplatom od 10 milijardi eura Španjolskoj u prosincu 2021., a daljnja plaćanja se očekuju nakon uspješnog završetka relevantnih prekretnica i ciljeva od strane država članica.

EU je uspješno prikupila sredstva na tržištima kapitala za financiranje Mehanizma i izdala svoju prvu zelenu obveznicu 2021.

Napredak u provedbi planova oporavka i otpornosti može se pratiti na online portalu koji je Komisija postavila u prosincu 2021.:

https://ec.europa.eu/economy_finance/recovery-and-resilience-scoreboard/index.html

Izvor teksta:

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_1198

Izvor slike: Pixabay


Komisija je odlučila da će plin i nuklearna energija ipak biti uključeni u taksonomiju EU-a

Europska komisija predstavila je dopunski delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti radi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama kojim su obuhvaćene određene energetske djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije.

Cilj taksonomije EU-a je usmjeravati privatna ulaganja u djelatnosti potrebne za ostvarenje klimatske neutralnosti i ubrzati tranziciju koja će pomoći u ostvarenju klimatskih ciljeva.

Određene djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije mogu se smatrati prijelaznim djelatnostima i dodati onima koje su već obuhvaćene prvim delegiranim aktom o taksonomiji (u primjeni od 1. siječnja 2022.) klimatski održivih djelatnosti ako ispune jasne i stroge uvjete utvrđene u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe o taksonomiji.

Za djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije uvjet je da doprinose tranziciji prema klimatskoj neutralnosti. Za djelatnosti u sektoru nuklearne energije uvjet je da ispunjavaju zahtjeve za nuklearnu sigurnost i zaštitu okoliša, a za djelatnosti u sektoru plina da doprinose prelasku s ugljena na obnovljive izvore energije. Na sve te djelatnosti primjenjuju se i specifični dodatni uvjeti, navedeni u dopunskom delegiranom aktu.

Komisija je izmijenila delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnost uvođenjem specifičnih zahtjeva za poduzetnike za objavljivanje informacija o njihovim djelatnostima u sektorima plina i nuklearne energije kako bi ulagači mogli prepoznati prilike za ulaganja u te djelatnosti.

Prema tome, Komisija smatra da su privatna ulaganja u djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije važna za tranziciju te da će time omogućiti brže napuštanje onečišćujuće djelatnosti u EU, kao što je proizvodnja ugljena i okretanje klimatski neutralnoj budućnosti.

Dopunski delegirani akt će i službeno biti donesen kad budu dostupni prijevodi na sve jezike EU-a te će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2023. nakon isteka razdoblja provjere i ako nijedan suzakonodavac ne uloži prigovor.

Izvor teksta:

https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/taksonomija-eu-komisija-predstavila-dopunski-delegirani-akt-o-taksonomiji-klimatski-odrzivih-2022-02-02_hr

Izvor slike: Pixabay


Saznajte što je europski semestar i zašto je važan državama članicama EU-a

Europski semestar jest ciklus koordinacije gospodarske, fiskalne i socijalne politike te politike rada unutar EU-a. Države članice u tom razdoblju usklađuju svoje proračunske i gospodarske politike s pravilima dogovorenima na razini EU-a. Proces se odvija tijekom prvih šest mjeseci u godini pa se stoga zove „semestar”, te je dio okvira Europske unije za gospodarsko upravljanje. Osim toga, u proces europskog semestra uključen je i stup socijalnih prava. U europskom stupu socijalnih prava, kojeg su 2017. proglasili Europski parlament, Vijeće i Komisija, utvrđeno je 20 ključnih načela za snažnu socijalnu Europu u područjima koja se odnose na jednake mogućnosti, pristup tržištu rada, pravedne radne uvjete, socijalnu zaštitu i uključenost.

Koje se politike koordiniraju tijekom europskog semestra?

Politike koje se koordiniraju tijekom europskog semestra su gospodarske i socijalne politike, a u okviru njih se koordiniraju:

  • strukturne reforme s naglaskom na promicanje rasta i zapošljavanja,
  • socijalne politike i politike rada u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava,
  • strukturne reforme utvrđene u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost,
  • fiskalne politike u cilju osiguravanja održivosti javnih financija u skladu s Paktom o stabilnosti, i rastu, te
  • sprečavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Koji su glavni ciljevi europskog semestra?

Glavni ciljevi su:

  • doprinos osiguravanju konvergencije i stabilnosti u EU-u,
  • doprinos osiguravanju dobrih javnih financija,
  • poticanje gospodarskog rasta,
  • sprečavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u EU-u,
  • koordinacija i praćenje politika zapošljavanja i socijalnih politika te
  • praćenje provedbe nacionalnih planova za oporavak i otpornost.

Zašto je uspostavljen europski semestar?

Europski semestar se uspostavio zbog potreba za snažnijim gospodarskim upravljanjem i boljom koordinacijom socijalnih politika među državama članicama EU-a kao što se pokazalo tijekom gospodarske krize 2008. godine. Kako se koordinacija gospodarske i socijalne politike do 2010. provodila neovisno jedna o drugome, države članice su uvidjele potrebu za usklađivanjem rasporeda tih postupaka kako bi se pojednostavio proces i bolje uskladili ciljevi nacionalnih proračunskih i socijalnih politika te politika rasta i zapošljavanja, istodobno uzimajući u obzir ciljeve koje su postavile na razini EU-a. Uz to, postojala je i potreba za proširenjem područja nadzora i koordinacije na šire makroekonomske i socijalne politike.

Prema tome, Europsko vijeće je 2010. odlučilo uspostaviti europski semestar, čiji je prvi ciklus pokrenut 2011. godine.

Pregledajte vodič za glavna pravila i dokumente europskog semestra OVDJE.

Europski semestar u 2021. možete pregledati OVDJE.

Vizualni prikaz ciklusa europsko semestra možete pogledati u infografici.

Izvor teksta: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/european-semester/

Izvor slike: Pixabay

Dizajn infografike: Anja Vulinec


Korištenje fluoriranih plinova u industriji EU-a nastavlja se smanjivati

Potrošnja hidrofluorougljikovodika (HFC) u europskoj industriji nastavila je opadati u skladu s obvezama EU-a prema sporazumima Ujedinjenih naroda, naglašeno je u novom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) pod nazivom „Fluorirani staklenički plinovi u 2021.

Fluorirani plinovi su jedan od uzročnika klimatskih promjena i čine 2,3% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU, prema posljednjim podatcima iz 2019. Koriste se u hladnjacima, klima uređajima i toplinskim pumpama. Smatraju se snažnim stakleničkim plinovima i regulirani su u EU od 2006. kako bi se smanjila njihova upotreba i utjecaj na globalno zagrijavanje.

Izvješće prikazuje prijavljene ažurirane podatke tvrtki iz sektora proizvodnje, uvoza, izvoza i podatke o uništavanju fluoriranih stakleničkih plinova u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu za razdoblje 2007.-2020. Također, u Izvješću su prikazani ključni trendovi u opskrbi fluoriranih plinova u EU i prati napredak postupnog smanjivanja hidrofluorougljikovodika u okviru Uredbe EU-a o fluoriranim stakleničkim plinovima, Montrealskog protokola UN-a i Kigalijskog amandmana koji uključuje mjere kontrole za smanjenje hidrofluorugljikovodika (HFC). U industriji se zamjenjuju fluorirani plinovi proizvodima koji su prihvatljiviji za klimu.

U Izvješću su također navedeni podatci za različite količine fluoriranih plinova isporučenih za različite primjene u industriji.

U 2020., stavljanje hidrofluorougljikovodika na tržište diljem EU-a bilo je 4% ispod ukupne tržišne granice za istu godinu koja je postavljena sustavom kvota (2% u 2019.). Iako je potražnja za rashladnim sredstvima i dalje visoka, došlo je do pomaka u zamjeni fluoriranih plinova alternativama s nižim potencijalom globalnog zagrijavanja (GWP).

Ostali ključni zaključci Izvještaja su:

  • U 2020. ukupna opskrba fluoriranim plinovima u EU blago se povećala nakon kontinuiranog smanjenja od 2015. do 2019. Fluorirani plinovi se i dalje najviše koriste u rashladnim i klima uređajima.
  • Unatoč povećanju potrošnje hidrofluorougljikovodika (HFC) od 7% u usporedbi s 2019., potrošnja HFC-a u EU-u 2020. bila je 52% ispod maksimalne granice nametnute Kigalijskim amandmanom Montrealskog protokola.
  • EU je i dalje na putu postupnog smanjivanja HFC-a u okviru Uredbe EU-a o fluoriranim stakleničkim plinovima. Na tržištu diljem EU-a HFC je bio 4% ispod tržišne granice u 2020.
  • Budući da raspoložive kvote HFC-a nisu bile u potpunosti potrebne za pokrivanje potražnje, rezerva odobrenja za korištenje kvota za uvoz opreme za hlađenje, klimatizaciju i dizalice topline u okviru postupnog ukidanja HFC-a nastavlja rasti. Trenutna veličina rezerve odobrenja za korištenje kvota je oko sedam puta veća od količine takve opreme uvezene 2020. ili 111% maksimalne količine HFC-a u EU-u za 2021. godinu.

Izvor teksta: https://www.eea.europa.eu

Izvor slike: Pixabay


Sudjelujte u kreiranju EU politika!

Europska komisija pokrenula je inicijativu Peer Parliaments pozivajući svaku zainteresiranu osobu da organizira raspravu s prijateljima, članovima obitelji, susjedima, kolegama iz škole ili s posla kako bi razmijenili svoja stajališta i ideje o zaštiti klime te da prijedloge koji su proizašli iz rasprave uputi tvorcima politika.

Riječ je o neformalnom okupljanju grupe od 5 do 10 ljudi koje inicijator i domaćin rasprave može organizirati virtualno ili uživo u npr. kafiću, lokalnom parku ili dnevnoj sobi, gdje je ugodnije okruženje. Rasprave mogu biti sljedeće tematike: „Kako se krećemo i putujemo“, „Kako energiju učiniti zelenom i pravednom“ ili „Kako održivije jesti i konzumirati“. Cilj rasprave je podijeliti viđenja i ideje sudionika o nekoj od predloženih tema, pri čemu će im pomoći materijali za vođenje rasprave koje je pripremila Europska komisija. Na kraju rasprave grupa glasa o rezultatima i rješenjima koje predlaže te ih dostavlja Europskoj komisiji.

Koraci koje morate poduzeti za sudjelovanje u inicijativi su sljedeći:

1) Registrirajte se kao domaćin. Pozovite 5 – 10 zainteresiranih ljudi na neformalno druženje.

2) Pošaljite ljudima u grupi materijale za vođenje rasprave te preuzmite ulogu moderatora.

3) Nakon rasprave odaberite najbolja rješenja koja možete poslati Komisiji putem njihove web stranice. Vaše ideje će se prikupiti i unijeti u završno izvješće o kojem će razmotriti europski donositelji odluka i dionici.

Više o inicijativi možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://europa.eu/climate-pact/peer-parliaments_hr

Izvor slike: https://europa.eu/climate-pact/peer-parliaments_hr


Novo izvješće Europske agencija za okoliš procjenjuje da je EU ostvarila klimatske i energetske ciljeve za 2020. godinu

U izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) pod nazivom „Trendovi i projekcije u Europi 2021.“ procjenjuje se da je EU postigla svoja tri klimatska i energetska cilja za 2020. godinu, a to su: smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20% u usporedbi s razinama iz 1990. godine, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije na 20% i povećanje energetske učinkovitost za 20 %. Izvješće se temelji na konačnim klimatskim i energetskim podacima za 2019., te preliminarnim podacima za 2020. godinu.

Glavne točke Izvještaja su:

  • U 2020. godini emisije iz EU 27 pale su za 31% (34% neto emisija), u usporedbi s razinama iz 1990. godine, što je veliko prekoračenje zadanog cilja od -20% za 2020. godinu. Godišnje smanjenje emisija između 2019. i 2020. iznosilo je nevjerojatnih 10% (u usporedbi s godišnjim smanjenjem od 4% u prethodnoj godini) za što je najveći uzrok COVID-19 pandemija.
  • Ukupno smanjenje emisija sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS) je bilo glavni pokretač većine smanjenja emisija i pridonijelo je ostvarenju cilja više od sektora obuhvaćenih Uredbom o podjeli napora.
  • U 2020. godini EU je postigla 21,3% udjela energije potrošene iz obnovljivih izvora.
  • U 2020. potrošnja finalne i primarne energije u EU pala je ispod referentne razine od 20% za 2,6% i 5%, odnosno 22,6% i 25%.
  • 6 država članica EU-a: Bugarska, Cipar Finska, Njemačka, Irska i Malta nisu uspjele postići svoje nacionalne kvote emisija za 2020. godinu i morat će iskoristiti svoju dostupnu fleksibilnost kako bi prikrile svoje nacionalne nedostatke. Njemačka, Irska i Malta nisu uspjeli postići svoj ukupni cilj Uredbe o podjeli napora za 2020. godinu.
  • Irska, Nizozemska i Luksemburg su na vrhu liste s obzirom na povećanje udjela obnovljivih izvora energije između 2019. i 2020. Međutim, ove 3 zemlje iskoristile su mehanizam za ostvarivanje direktive o obnovljivim izvorima energije, tzv. prijenos statističkih podataka iz zemalja poput Danske i Estonije. Osim njih i Belgija je iskoristila statistički transfer. Isključujući statističke transfere, Portugal, Austrija i Švedska bile su države članice koje su imale najveći porast udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u 2020.
  • 22 države članice postigle su svoje ciljeve za obnovljive izvore energije za 2020., što znači da 5 nije postiglo svoj cilj. Belgija, Rumunjska i Slovenija su blizu ispunjavanja ciljeva, a Francuska i Poljska su najudaljenije od svojih ciljeva za obnovljive izvore energije za 2020.
  • Italija, Španjolska i Nizozemska su na vrhu po smanjenju konačne potrošnje energije, dok su Italija, Španjolska, Francuska, Njemačka i Rumunjska na vrhu po smanjenju potrošnje primarne energije.
  • Procjenjuje se da je 19 država članica postiglo svoje nacionalne indikativne ciljne za energetsku učinkovitost za 2020., što znači da 8 država članica nije postiglo svoj cilj. Belgija, Bugarska i Nizozemska premašile su nacionalne ciljeve za potrošnju primarne energije za 2020., a Austrija, Belgija, Bugarska, Njemačka, Mađarska, Litva i Slovačka premašile su svoj nacionalni cilj za finalnu potrošnju energije.

Izvor slike: Pixabay


Traže se članovi europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene

Europska agencija za okoliš (EEA) raspisala je, kao tajništvo Znanstveno – savjetodavnog odbora EU-a za klimatske promjene, javni poziv za odabir prvih 15 članova ovog novog tijela. Novo Savjetodavno tijelo je osnovano temeljem Europskog zakona o klimi, a budući članovi imat će značajan utjecaj na politike EU-a pružanjem znanstvenih savjeta i sastavljanjem izvješća o utjecaju mjera (postojećih i planiranih) na klimatske promjene. Također, Savjetodavni odbor će savjetovati Europsku komisiju o implikacijama izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) relevantnim za indikativni proračun stakleničkih plinova i za ciljeve smanjenja emisija.

Budući članovi moraju zadovoljiti sljedeće kriterije:

  • doktorat ili ekvivalentnu diplomu iz znanstvenog i tehničkog stručnog znanja relevantnog za znanost o klimi. U svrhu ovog poziva, znanost o klimi se shvaća kao širok raspon tema koje ocjenjuju tri radne skupine IPCC-a;
  • najmanje 10 godina radnog iskustva u području znanosti o klimi i okolišu ili u drugim područjima znanosti važna za ostvarivanje klimatskih ciljeva EU;
  • biti državljanin jedne od država članica EU.

Potencijalni članovi trebaju se prijaviti do 1. studenog 2021. do 12h po srednjoeuropskom vremenu.

Više o Pozivu i na koji način se možete prijaviti pročitajte na sljedećoj poveznici: https://www.eea.europa.eu/about-us/climate-advisory-board/call-for-expressions-of-interest.


COVID-19: Vijeće je usvojilo zaključke o oporavku temeljenom na ljudskim pravima

Vijeće je jučer odobrilo zaključke kojima se potvrđuje obveza EU-a prema ljudskim pravima u kontekstu oporavka od pandemije COVID-19.

EU prepoznaje da je pandemija COVID-19 stvorila socio-ekonomske posljedice koje sve više imaju negativan utjecaj na ljudska prava, demokraciju i vladavinu zakona. Pandemija produbljuje već postojeće nejednakosti i povećava pritisak na osobe u ranjivim situacijama.

Prema tome, EU se obvezuje osigurati da socio-ekonomski odgovor na COVID-19 održi dostojanstvo i ljudska prava svih bez ikakve diskriminacije. Nitko ne smije zaostati i niti jedno ljudsko pravo ne treba ignorirati.

Ljudska prava, demokracija i vladavina zakona ostat će stoga u središtu odgovora EU-a na pandemiju COVID-19, kako je navedeno u zaključcima Vijeća o Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju 2020.-2024.

Kao jedan od zaključaka je i da je Vijeće zabrinuto zbog nesrazmjernog i negativnog utjecaja pandemije COVID-19 na ljudska prava žena i djevojaka i na ravnopravnost spolova u svijetu. Budući da žene čine oko 70% globalne radne snage u zdravstvu i socijalnom sektoru, one su predvodile borbu s pandemijom i nesrazmjerno su pogođene gubitkom posla i dohotka, eksploatacijom radne snage, zatvaranjem škola, povećanjem neplaćene skrbi.

DOOR-ov projekt EmpowerMed se fokusira na suzbijanje energetskog siromaštva u kućanstvima o kojima se skrbe žene. U usporedbi s muškarcima, žene i kućanstva isključivo sa ženama su u većoj mjeri pogođena energetskim siromaštvom. S druge strane, žene su glavni pokretači i akteri u borbi protiv energetskog siromaštva. Više informacija o projektu potražite ovdje.

Posebna pažnja u zaključcima je usmjerena na osobe s invaliditetom i onima u osjetljivim situacijama. Vijeće je zabrinuto zbog negativnog utjecaja pandemije COVID-19 na prava osoba s invaliditetom koji čine 15% svjetske populacije. EU će intenzivirati svoj rad s partnerima kako bi osobama s invaliditetom osigurao puno uživanje ljudskih prava.

DOOR također kontinuirano radi na temi energetskog siromaštva i utvrđivanja specifičnih energetskih potreba i uvjeta stanovanja osoba s invaliditetom te nastoji shodno rezultatima projekata potaknuti donošenje adekvatnih lokalnih politika i mjera. Jedan od tih projekata je projekt „Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4“ koji se provodi uz financijsku podršku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. U sklopu projekta proveli smo kratko istraživanje na temelju kojeg smo napisali prijedloge mjera za suzbijanje energetskog siromaštva na području Grada Zagreba. Osim toga pripremili smo i poslali personalizirane pakete koji su obuhvaćali energetski učinkovitu opremu koja će sudionicima projekta pomoći u uštedi energije.

Prema tome, slažemo se da bi djelovanje EU-a trebalo voditi prema održivom oporavku, a utemeljenom na ljudskim pravima.

Ovdje možete pročitati sve zaključke.


DOOR sudjelovao u Europskom tjednu održive energije

U srijedu, 21. lipnja 2017., dr. sc. Ana Maria Boromisa, članica DOOR-ovog Upravnog odbora, i Slavica Robić, DOOR-ova programska direktorica, predstavile su DOOR u panelima EU Sustainable Energy Weeka. U Bruxellesu su se sastale sa stručnjacima iz područja energetike i razmijenile iskustva o energetskim politikama europskih zemalja.

Ana Maria Boromisa sudjelovala je u panelu pod nazivom „Smart specialisation in energy, driving societal challenges“ i predstavila ulogu organizacija civilnog društva u ovom važnom području, na konkretnim primjerima aktivnosti koje provodi DOOR..

Slavica Robić, u panelu pod nazivom „Energy poverty and how to tackle it“ predstavila je aktivnosti DOOR-a na polju energetskog siromaštva u Hrvatskoj i govorila o mogućnostima njegova ublažavanja primjenom mjera energetske učinkovitosti.