Zagreb je među najzelenijim glavnim gradovima Europe

Potencijal zelenih površina poput boljeg zdravlja i dobrobiti građana sve se više prepoznaje u politici. Ljudi koriste zelene površine za vježbe i društvene interakcije, opuštanje i mentalnu obnovu. Prednosti se kreću od smanjenog rizika od pretilosti kod djece, do boljeg zdravlja srca i krvnih žila te niže stope depresije kod odraslih. Parkovi, drveće i druge zelene površine poboljšavaju kvalitetu zraka, smanjuju buku, snižavaju temperature tijekom vrućih razdoblja i povećavaju bioraznolikost u gradovima.

Zelena infrastruktura, koja uključuje zelene i plave površine poput parcela, privatnih vrtova, parkova, uličnih stabala, voda i močvara, činila je u prosjeku 42% gradske površine u 38 zemalja članica Europske agencije za okoliš (EEA), prema posljednjim dostupnim podacima. Grad s najvećim udjelom ukupne zelene površine (96%) je Cáceres u Španjolskoj, a grad s najmanjom ukupnom zelenom površinom od samo 7% je Trnava u Slovačkoj.

Javno dostupne zelene površine čine relativno nizak udio u ukupnim zelenim površinama koji se u prosjeku procjenjuje na samo 3% ukupne gradske površine. Ipak, to varira između gradova, primjerice u gradovima kao što su Ženeva (Švicarska), Haag (Nizozemska) i Pamplona/Iruña (Španjolska), pristupačne zelene površine čine više od 15% gradskog područja.

Najnoviji podaci pokazuju da je prosječna pokrivenost urbanim drvećem za gradove u 38 zemalja članica EEA-a i zemalja koje surađuju iznosila 30%, pri čemu gradovi u Finskoj i Norveškoj imaju najveći udio pokrivenosti drvećem, dok gradovi na Cipru, Islandu i Malti imaju najnižu.

Postotak ukupne zelene infrastrukture, urbanih zelenih površina i urbanih površina prekrivenih drvećem na području glavnih gradova zemalja članica Europske agencije za okoliš (EEA-38), bez Lihtenštajna, možete pogledati na sljedećem grafu.

Izvor teksta: European Environment Agency (EEA)

Izvor slike: Pixabay


Saznajte u kojoj mjeri su klimatski ekstremi uzročnici gospodarskih gubitaka i smrtnih slučajeva

Europska agencija za okoliš (EEA) je ažurirala informacije o gospodarskim gubicima i žrtvama uzrokovanih prirodnim katastrofama koristeći dvije baze podataka. Prva je baza podataka CATDAT (koja sadrži informacije o prirodnim katastrofama koja su se dogodile diljem svijeta od 1900.) i NatCatSERVICE (najopsežnija baza podataka od 1980. za analizu i procjenu gubitaka uzrokovanih prirodnim katastrofama).

Glavni zaključci na temelju analiziranih podataka su:

  • U razdoblju od 1980. do 2020. ukupni gospodarski gubici od vremenskih i klimatskih događaja iznosili su 450 – 520 milijardi eura (prema vrijednosti eura u 2020.) u 32 zemlje članice Europske agencije za okoliš.
  • Meteorološki i hidrološki događaji uzrokovali su između 34% i 44% ukupnih gubitaka, a klimatološki događaji uzrokovali su između 22% i 24%.
  • Smrtni slučajevi u istom razdoblju iznosili su između 85.000 i 145.000 osoba.
  • Oko 3% vremenskih i klimatskih ekstremnih događaja odgovorno je za 60% gospodarskih gubitaka.
  • Većina smrtnih slučajeva (više od 85%) u razdoblju 1981. – 2020. bila je posljedica toplinskih valova. Toplinski val u 2003. prouzročio je najviše smrtnih slučajeva, čineći između 50% i 75% svih smrtnih slučajeva od vremenskih i klimatskih događaja u posljednja četiri desetljeća.
  • Trendovi gospodarskih gubitaka od vremenskih i klimatskih događaja u Europi u istom razdoblju variraju ovisno o izvoru podataka. To se djelomično može objasniti velikom međugodišnjom varijabilnosti u gubicima, kao i učinkom provedenih mjera prilagodbe.
  • Prikupljanje usporedivih podataka iz europskih zemalja potrebno je kako bi se prikazao koherentan i autoritativan pregled gubitaka i smrtnih slučajeva uzrokovanih ekstremnim vremenskih i klimatskih događaja. To je istaknuto u europskom Zelenom planu i Strategiji prilagodbe EU-a.

Podaci iz obje baze podataka nisu identični te “točan” skup podataka ne postoji. Stoga, podaci iz oba izvora prikazani su zasebno u tablici 1.

Podaci o geotehničkim opasnostima (npr. potresi i vulkani) nisu prikazani u tablici, jer, iako su prirodne opasnosti, nisu povezani s vremenom ili klimom. Ukupni gubici zbog geotehničkih opasnosti usporedivi su s gubicima od klimatskih događaja.

Podaci o gospodarskim gubicima u tablici 1 su prikazani za 32 države članice Europske agencije za okoliš.

Tablica 1. Gospodarski gubici uzrokovana vremenskim i klimatskim ekstremnim događajima u zemljama članicama Europske agencije za okoliš (1980. – 2020.) na temelju baza podataka CATDAT i NatCatSERVICE

Gubici uzrokovani prirodnim katastrofama na slici 1 su podijeljeni u tri skupine: meteorološki događaji (npr. oluje), hidrološki događaji (npr. poplave) i klimatološki događaji (npr. toplinski valovi, valovi hladnoće, suše).

Slika 1. Gospodarska gubici uzrokovani vremenskim i klimatskim ekstremnim događajima u zemljama članicama EEA-a (1980. – 2020.) po vrsti opasnosti na temelju baze podataka CATDAT i NatCatSERVICE

Podaci iz CATDAT baze podataka:                                                     Podaci iz NatCatSERVICE baze podataka:

Prema izvješću “Utjecaji klimatskih promjena i prilagodba u Europi“, klimatske mjere u skladu sa scenarijem povećanja temperature od 1,5°C umjesto 3°C mogle bi spriječiti do 60.000 godišnjih smrtnih slučajeva zbog toplinskih valova i spriječiti gubitke od suše u iznosu od 20 milijardi eura godišnje do kraja ovog stoljeća. Šteta od riječnih poplava mogla bi se prepoloviti, na oko 24 milijarde eura godišnje, a gospodarski gubici od obalnih poplava mogli bi se smanjiti za više od 100 milijardi eura godišnje do 2100. godine.

Izvor teksta:

https://www.eea.europa.eu/publications/economic-losses-and-fatalities-from/economic-losses-and-fatalities-from

Izvor slike: Pixabay


Novo izvješće EEA: potrebno nam je znanje za ostvarivanje europskih ciljeva za održivi razvoj

Europska agencija za okoliš (eng. European Environment Agency, EEA) objavila je izvješće pod nazivom „Znanje za akciju: Osnaživanje tranzicije za održivu Europu“. Izvješće uzima u obzir 6. izvješće o okolišu Europe iz 2020. godine, u kojem se identificirao značajan jaz između stanja okoliša i europskih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva politike. Osim toga, uzelo se u obzir i kontekst trenutnih europskih ciljeva u području okoliša i klime, te znanje potrebno za postizanje održivosti u skladu s Europskim zelenim sporazumom.

Prema Izvješću nedostaju kvantitativni ciljevi u područjima kružnog gospodarstva i kemikalija, nedostaju integrirani pristupi za okoliš i zdravlje, kao i za poljoprivredu u Europi kako bi postala ugljično neutralna.

U Izvješću se također ističe da su za postizanje europskih ciljeva za održivost potrebni kvalitetni podatci i informacije, a nedostaje znanje o npr. morskim vrstama, nezaštićenim vrstama i staništima, stanju ekosustava, kvaliteti materijala, utjecaju na okoliš i mješavinama kemikalija. Uz to, potrebno je bolje praćenje napretka u određenim područjima, kao što je kružno gospodarstvo.

To je posebno važno jer je potrebna transformacija društva, a takva promjena zahtijeva nove vrste znanja, zbog čega je nužno popuniti praznine u podatcima i informacijama te stvoriti sustav znanja o okolišu, što će omogućiti brzo i mudro djelovanje na odgovarajući način.

Transformacijske promjene neće se postići samo politikama u području okoliša, nego su potrebne aktivnosti u fiskalnim, sektorskim, industrijskim, socijalnim, obrazovnim, regionalnim, inovacijskim i istraživačkim politikama i politikama zapošljavanja. Znanje potrebno za djelovanje mora se integrirati u sva ta područja i uključiti širok raspon dionika u njegov razvoj, naglašeno je u Izvješću.

„Znanje za djelovanje znači jačanje usvajanja znanja i njegovog korištenja u cijelom društvu kako bi se podržale promjene brzinom i razmjerom potrebnim za tranziciju prema održivosti”, izjavio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA.

Izvor teksta: https://www.eea.europa.eu

Izvor slike: Pixabay