DOOR sudjelovao na konferenciji Connected Smart and Sustainable Cities and Communities u Bruxellesu

Europska unija


DOOR je u sklopu projekta “UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti” sudjelovao na konferenciji Connected Smart and Sustainable Cities and Communities Conference koju je organizirao OASC. 

OASC je neprofitna, međunarodna mreža pametnih gradova čiji je cilj stvaranje i oblikovanje novog globalnog tržišta podataka i usluga pametnih gradova. Konferencija je održana u Bruxellesu 17. i 18. siječnja 2023. godine, a prezentiran je projekt Dynamic Mobility Nudge čiji je cilj povećati broj digitalnih metodakada je u pitanju mobilnost pomoću psihologije, podataka o ponašanjima ljudi, geoinformacija i informacijske tehnologije, te stvoriti relevantne podatke za motivaciju građana da se odluče za održiviju mobilnost u gradovima.

Projekt je sufinanciran programom Obzor 2020 te od strane austrijske Agencije za promicanje istraživanja, a traje od svibnja 2021. do travnja 2024. godine. Nositelj projekta je Institut Salzburg Research, a projekt će se provesti u Salzburgu i Uppsali, gdje će se testirati učinkovitost i fleksibilnost koncepta. Za gradove će se izraditi priručnik za učinkovito digitalno poticanje za aktivnu mobilnost, kao i nadzorna ploča podataka koja se može koristiti za procjenu trenutnih uvjeta u gradu. Radionice će gradovima dati priliku da nauče više o učinkovitom poticanju građana na održiviju mobilnost u gradovima. U Salzburgu će se održati DyMoN ljetna škola za mlade znanstvenike koja će omogućiti prijenos znanja u istraživanje.

Ideje mobilnosti rijetko uzimaju u obzir modele ljudskog ponašanja

Na početku projekta Dynamic Mobility Nudge izvršio se pregled često korištenih digitalni intervencija za održivu mobilnost tako što se tri mjeseca istraživalo koja sve rješenja postoje na internetu. Pronađeno je 26 aplikacija koji se koriste u 228 gradova i 18 država. Većina aplikacija se odnosila na biciklizam, zatim na hodanje, javni prijevoz i na kraju na carpooling (dijeljenje putovanja automobilom tako da više od jedne osobe putuje automobilom i sprječava potrebu da drugi moraju sami voziti do lokacije).

Otkriveno je da se u svim aplikacijama koristi isti set digitalnih ‘poticaja’ koji u malom broju slučaja uzima u obzir modele ljudskog ponašanja, što može ograničiti učinkovitost digitalnih intervencija. Stoga se u projektu preuzeo model ljudskog ponašanja COM – B: Capability – mogućnost (npr. biti u mogućnosti kratkoročno voziti bicikl), Oportunity – prilika (npr. lijepo vrijeme) i Motivation – motivacija (npr. gledati na biciklizam kao dio fitnes režima). Oni zajedno omogućuju Behaviour – ponašanje (npr. koristiti bicikl umjesto automobila).

Podaci mogu biti pogodni za poticaj u promjeni ponašanja

Prema navedenom plan je na projektu izraditi tekst, a ne aplikaciju, za poboljšanje postojećih aplikacija, npr. „Vožnja biciklom s posla može vam pomoći da se riješite misli i razbistrite glavu! Danas je savršen dan!“ Osvješćivanjem situacije u kojoj se osoba trenutno nalazi (npr. vrijeme, promet, infrastruktura) može se povećati učinkovitost digitalnih intervencija. Podaci koji mogu biti pogodni za poticaj u promjeni ponašanja građana su temperatura, padaline, brzina vjetra, Sunce, gužve u javnom prijevozu i gustoća prometa, blizina stanica u javnom prometu, učestalost polaska javnog prometa, dostupnost parkinga, putevi za pješake i bicikliste i slični.

Postojeće inicijative ne mogu mjeriti složeni odnos između digitalne transformacije i njezinog utjecaja na inovativnost javnih usluga koje nude lokalne i regionalne javne uprave. Na konferenciji je prezentiran i projekt DIGISER čiji je cilj bio prevazići takav jaz radeći zajedno s europskim partnerima u raznim inicijativama kao što su Living-in.eu i LORDI inicijativa, 100 Intelligent Cities Challenge, Connecting Europe Facility i druge. Projektom se analizirala transformacija javnog sektora i njegovih usluga putem digitalnih inovacija, uzimajući u obzir raznolikost europskog teritorija u smislu socioekonomskih, kulturnih i ekoloških bogatstava u različitim gradovima.

Zahvaljujući digitalizaciji organizacije postale fleksibilnije tijekom recesije

Na panelu o budućnosti digitalne transformacije raspravljalo se o tome da je više od trideset godina digitalne transformacije ponudilo bogat skup podataka o tome kako stanovništvo na radnom mjestu reagira na tehnološke promjene. Postoje digitalni domoroci – radnici koji su odrasli uz digitalne alate; digitalni imigranti – radnici koji su otvoreni za učenje i promjene; i digitalne izbjeglice – radnici koji agresivno izbjegavaju digitalne alate. Svaka grupa treba vodstvo po mjeri.

Zahvaljujući digitalizaciji organizacije su postale fleksibilnije i otpornije tijekom svjetske recesije, dok su digitalno ‘zrelije’ među njima u boljem položaju za napredak u postpandemijskoj eri. Organizacije se moraju prilagoditi postpandemijskoj situaciji jer široko rasprostranjeni hibridni rad mijenja način na koji zaposlenici i kupci komuniciraju s njima. Umjesto da reagiraju na događaje, organizacije će trebati detaljne planove koji određuju kako će digitalizirati svoje poslovne procese za postizanje sadašnjih i budućih ciljeva. Učinkovitost, otpornost i održivost opskrbnih lanaca trebaju biti ključni element ovih planova.

Inicijativa living-in.eu – digitalna rješenja za bolji život u suradnji s građanima cilja pridonijeti ekonomske i društvene koristi digitalne transformacije svim lokalnim zajednicama i implementirati uključivu digitalnu Europu, sa snažnim digitalnim uslugama, tehnologijama, infrastrukturom i vještinama, te stvoriti klimatski neutralne regije i gradove. Ambicije inicijative su pozitivni utjecaj na kvalitetu života najmanje 300 milijuna europskih građana do 2025. godine. Inicijativa se provodi zahvaljujući suradnji Eurocitiesa (mreža velikih europskih gradova), Open & Agile Smart Cities (OASC), European Network of Living Labs (međunarodna federacija testiranih živućih laboratorija u Europi i svijetu) i podržana je od strane Europska komisija i Europskog odbora regija.

Inicijativa je okupila 128 predstavnika javne uprave na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini, koji su potpisali Deklaraciju kojoj je glavna svrha ubrzati razvoj urbanih platformi i digitalnih rješenja na koordiniran način kako bi se zadržao tehnološki suverenitet europskih gradova i zajednica i pomogao im da postanu pametni i održivi.

Konferenciju je pratio DOOR-ov stariji stručni suradnik Matija Eppet.

DOOR


Kako projekti koje financira EU pomažu građanima da izbjegnu energetsko siromaštvo?

Europska unija


Energetsko siromaštvo se događa kada pojedinci ili kućanstva ne mogu adekvatno grijati ili hladiti svoje domove ili koristiti energetske usluge po pristupačnoj cijeni. To može biti posljedica velike potrošnje energije, niskih prihoda kućanstava i neučinkovitih zgrada i uređaja. Poremećaj na globalnom energetskom tržištu izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu pogoršao je situaciju.

Europska unija posvećena je rješavanju energetskog siromaštva kroz svoj paket Čista energija za sve Europljane, a njegov REPowerEU plan ima u cilju prekinuti ovisnost o uvozu ruskog fosilnog goriva.

Ovdje su tri potpuno nova LIFE Clean Energy Transition (CET) i dva tekuća Horizon 2020 projekta koji rade kako bi pomogli ljudima da izbjegnu ili ublaže energetsko siromaštvo.

Renoviranje kuća u ruralnim područjima

Projektni tim LIFE CET RENOVERTY ima za cilj potaknuti energetski i troškovno učinkovite nadogradnje u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi. Da bi to učinili, dizajnirat će 17 planova obnove koji se mogu replicirati u ruralnim područjima diljem Španjolske, Italije, Portugala, Mađarske, Hrvatske, Estonije i Slovenije. Plan je obnoviti više od 1000 kućanstava, čime će se zbrinuti oko 2500 ugroženih potrošača. Tim će također osigurati da rekonstrukcija zgrada uzme u obzir socijalnu dimenziju kako bi se poboljšala kvaliteta života ranjivog stanovništva.

Smanjenje troškova energetskih obnova

Cilj projekta LIFE CET EP-0 je podržati duboku energetsku obnovu zgrada u područjima u nepovoljnom položaju. Oni će primijeniti takozvani ‘EnergieSprong’ pristup, koji rekonstruira domove prema visokim standardima energetske učinkovitosti. Tim će testirati pristup u 10 ranjivih okruga diljem Italije, Francuske i Nizozemske, s ciljem da se smanje troškovi obnove socijalnih stanova prihvaćanjem industrijaliziranih, montažnih rješenja.

Renoviranje domova i uključivanje kućanstava

Projekt LIFE CET REVERTER razvit će devet planova za prepoznavanje kuća s najlošijim performansama i najisplativijim metodama obnove. To će pomoći u nadogradnji većeg broja domova, maksimizirati uštedu energije i troškova te smanjiti emisije stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari. Pilot projekti u Bugarskoj, Grčkoj, Latviji i Portugalu rezultirat će replikacijom velikih razmjera u različitim građevinskim, klimatskim i socioekonomskim uvjetima. Cilj je olakšati obnovu 800 kuća i uključiti ljude u proces putem REVERTER ambasadora.

Učiniti energetski učinkovite obnove pristupačnijim

Projekt H2020 ComAct ima za cilj olakšati primjenu visoko učinkovitih i energetski efikasnih poboljšanja u višestambenim zgradama diljem srednje i istočne Europe. Planirano je pet pilot slučajeva u Bugarskoj, Mađarskoj, Litvi, Sjevernoj Makedoniji i Ukrajini gdje će projekt testirati strategije kako bi se ova ulaganja u energetsku učinkovitost učinila pristupačnima i moguća za upravljanje energetski siromašnim zajednicama. ComAct partneri rade na razvoju i prilagodbi financijskih shema, optimizaciji tehničkih rješenja i osnaživanju zajednica bliskom suradnjom s udrugama vlasnika nekretnina i drugim dionicima.

Smanjenje troškova energije za stanare

H2020 projekt ENPOR ima za cilj učiniti energetsko siromaštvo u sektoru privatnog najma vidljivijim i mjerljivijim. Projekt identificira energetski siromašne stanare i njihove vlasnike kako bi razumio njihove potrebe. Njihov cilj je prilagoditi i implementirati deset postojećih politika energetske učinkovitosti za energetski siromašne stanare u Austriji, Njemačkoj, Estoniji, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji i Nizozemskoj. Oni zajedno s lokalnim skupinama dionika stvaraju određena rješenja kako bi dosegli više od 130 000 potrošača. Očekivana ušteda energije je oko 135 GWh. Razvijen je interaktivni GIS alat za razumijevanje utjecaja politika na energetsko siromaštvo.

Izvor: https://cinea.ec.europa.eu/news-events/news/how-eu-funded-projects-help-citizens-escape-energy-poverty-trap-2023-01-18_en


CAN Europe: Energetska učinkovitost može odigrati ključnu ulogu ​​u borbi protiv europske ovisnosti o plinu

Europska unija


Kako se približavaju završni trijalozi o Direktivi o energetskoj učinkovitosti (EED), važno je razumjeti kako ovo zakonodavstvo može biti karika koja nedostaje kada je u pitanju odmicanje Europe od fosilnog plina, piše CAN Europe.

Rješenje koje se često zanemaruje je energetska učinkovitost

Dok se približavamo kraju zime ispunjene energetskom neizvjesnošću, kreatori politika i vlade već su pozornost usmjerili na narednu zimu. Uspjeh Europe u popunjavanju rezervi plina i relativno blaga zima pomogli su ublažiti udarac vrtoglavog skoka cijena energije. Ipak, s manje ruskog plina u europskim plinovodima zima 2023. godine donijet će nove izazove. Iako obnovljiva energija ima glavnu ulogu u suočavanju s ovim izazovima, rješenje koje se često zanemaruje je energetska učinkovitost.

Direktiva o energetskoj učinkovitosti (EED) dio je Europskog zelenog dogovora i pokriva niz tema, uključujući opće ciljeve EU-a za energetsku učinkovitost u državama članicama, kao i odredbe koje se obično zanemaruju i koje će odlučiti o sudbini kombiniranih toplinskih i elektrana i njihovu sposobnost sagorijevanja fosilnih goriva. Prijedlog preinake EED-a potiče prelazak s kogeneracije na ugljen (kogeneracija je postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu) na kogeneraciju na plin, stavljajući veći teret na već ograničene opskrbe plinom. Ipak, Europsko vijeće i Parlament to nisu doveli u pitanje.

Odredbe o grijanju i hlađenju unutar EED-a središnja su komponenta koja može riješiti ovaj problem. Postupnim ukidanjem fosilnih goriva u grijanju u EU-u utjecaj ograničene opskrbe plinom na domove bit će minimalan, jer će cijene postati manje nestabilne. Već postoje neke obećavajuće odredbe koje su dogovorene unutar trijaloga EED-a koje mogu pomoći u tome. Lokalni planovi za grijanje koji daju prednost korištenju energetske učinkovitosti i postavljaju putanju prema klimatskoj neutralnosti odličan su temelj za izgradnju. Mještani koji rade na ovim planovima mogu usvojiti holistički pristup gdje integracija obnovljivih izvora energije, lokalnog građevinskog fonda i strukture odlučivanja može dovesti do učinkovitijih sustava grijanja i distribucije.

Korištenjem fosilnih goriva ne smanjuje se ovisnost o njima

U nadolazećim trijalozima donositelji odluka morat će odlučiti koliko dugo toplina proizvedena kogeneracijom, uključujući plin, može biti uključena da bi dobili oznaku učinkovitog daljinskog grijanja i hlađenja. Nedavne rasprave između Vijeća EU-a i Parlamenta su zabrinjavajuće, navodi CAN Europe. Vijeće vrši pritisak da se nastavi dopuštati kogeneracija na bazi fosilnih goriva, dok se Parlament mora snažnije oduprijeti odluci koja isključuje kogeneraciju na fosilna goriva nakon 2035. godine. Kontinuirano korištenje fosilnih goriva za proizvodnju topline i električne energije ozbiljno će potkopati smanjenje ovisnosti Unije o fosilnim gorivima te omesti napore da se osigura sigurnija i sigurna opskrba energijom.

Kao dio trenutnih rasprava, razmatra se i alternativni pristup za učinkovito daljinsko grijanje i hlađenje koji se temelji na emisijama stakleničkih plinova. Ovo rješenje ne rješava problem fosilnih goriva, jer ne potiče rješenja za obnovljive izvore grijanja. Umjesto toga, potencijalno produljuje upotrebu ugljena uz skupo i neprovjereno hvatanje i skladištenje ugljika i stoga bi ga suzakonodavci trebali snažno odbaciti.

Ova zima pokazala koliko je postojeći sustav grijanja krhak

Uključivanje korištenja otpadne topline također će biti predmet rasprave u dijalozima. Trenutno je neiskorištena otpadna toplina iz drugih procesa, kao što su teška industrija ili podatkovni centri, često nedovoljno iskorišten izvor topline koji bi potencijalno mogao spriječiti izgaranje dodatnih goriva za toplinu – ako se ta otpadna toplina bude u potpunosti temeljila na obnovljivim izvorima energije. Međutim, trebala bi postojati jjasnija vremenska odrednica kada bi se ti otpadni izvori topline sami dekarbonizirali. U suprotnom, riskiramo stvaranje još jednog sustava grijanja koji se oslanja na fosilna goriva, nešto što si Europljani i naša klima ne mogu priuštiti, navodi CAN.

Ova zima je pokazala koliko je naš postojeći sustav grijanja krhak. Potreban je značajan napredak u zakonodavstvu kao što je EED kako bismo se zaštitili tijekom dolazećih zima. U energetskom sustavu budućnosti više nema mjesta za fosilna goriva i svako daljnje odgađanje njihove zamjene obnovljivom energijom pokazat će se skupim. Tijekom narednih mjesec i pol, dok se rasprave trijaloga o EED-u približavaju kraju, kreatori politika imaju priliku zajamčiti sigurniju, energetski sigurnu budućnost za Europljane kroz podupiranje ambicioznih odredbi koje mogu ubrzati energetsku tranziciju.

Izvor: https://caneurope.org/energy-efficiency-europe-gas/


Projekti LIFE Clean Energy Transition i Horizon 2020 na Svjetskim danima održivog razvoja 2023

Europska unija


WSED 2023 (Svjetski dani održivog razvoja) jedan je od vodećih događaja o prijelazu na čistu energiju i klimatskoj neutralnosti koji privlači kreatore politike, tržišne lidere i poduzetnike u području energetike iz više od 60 zemalja.

Projekti LIFE Clean Energy Transition i Horizon 2020 sudjelovat će na konferenciji Svjetski dani održivosti (WSED 2023). WSED će se održati od 28. veljače do 3. ožujka 2023. godine u Welsu u Austriji.

LIFE’s Energy Efficiency Watch 5 (EEW5) održat će događaj u sklopu WSED-ove Europske konferencije o energetskoj učinkovitosti. Sudionici će čuti kako projekt doprinosi različitim politikama energetske učinkovitosti EU-a i Europskom zelenom planu aktivnom potporom javnom sektoru.

Također, LIFE štand će pružati informacije o LIFE programu 2021.-2027., mogućnostima financiranja i LIFE pozivu za dostavu prijedloga za 2023. godinu. Pojedinosti o LIFE-ovom Prijelazu čiste energije (CET) i potprogramu Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba također će biti dostupni.

Projekti Horizon 2020 REFINE i FinEERGo-Dom ugostit će zajedničku radionicu o podršci EPC/ESCO financijskog modela i pružateljima usluga energetske učinkovitosti u dekarbonizaciji europskog građevinskog fonda.

Nadalje, projekt BuiltHub ugostit će radionicu na kojoj će predstaviti svoju mapu puta i viziju trajnog protoka podataka koji će označavati fond zgrada u EU-u kao i podatkovnu platformu BuiltHub tijekom WSED-a 2023.

Za sudjelovanje u događaju možete se prijaviti OVDJE.

Izvor: https://cinea.ec.europa.eu/news-events/events/life-clean-energy-transition-and-horizon-2020-projects-wsed-2023-2023-02-28_en


EEA objavila izvješće o prijetnjama za zdravlje tla u Europi

Europska unija


Tlo je suštinski važna prirodna komponenta koja čuva bogatu biološku raznolikost i pruža ključne faktore ekosustava, poput proizvodnje hrane, pročišćavanja vode i skladištenja ugljika.

Međutim, europska tla su pod sve većim pritiskom i nužno je sveobuhvatno praćenje za procjenu zdravlja tla. Novo izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) predstavlja temeljni skup indikatora i kritičnih granica za zdravlje tla.

Europsko tlo je pod sve većim pritiskom zbog zaptivanja tla, onečišćenja, intenzivne poljoprivrede i klimatskih promjena. Istodobno, postoje mogućnosti za poboljšanje funkcija i zdravlja tla, uključujući izdvajanje ugljika, povećanje bioraznolikosti i sprječavanje erozije.

Skup pokazatelja za procjenu zdravlja tla

„Izvješće o praćenju tla” koje je objavila EEA predstavlja sveobuhvatan skup pokazatelja za procjenu zdravlja tla kao i gornju granicu rizika za tlo, s ciljem informiranja zaštite tla i potrebe za politikama koje se brinu o zemljištu u Europi.

Odabrani pokazatelji odnose se na organski ugljik u tlu, hranjive tvari, zakiseljavanje, onečišćenje, biološku raznolikost, eroziju, zbijanje i brtvljenje. Za svaki pokazatelj izvješće EEA identificira pragove iznad kojih oni negativno utječu na funkcioniranje tla – na primjer za pročišćavanje vode ili proizvodnju hrane. Ti se pragovi mogu smatrati kritičnim prekretnicama za zdravlje tla i točkama djelovanja za zaštitu tla.

Procjene koje je EEA iznijela o tlu podupiru strategiju EU-a za tlo za 2030. godinu, koja je sastavni element Europskog zelenog plana s općim ciljem osiguravanja zdravih ekosustava tla i održivog korištenja zemljišta EU-a.

Cijelo izvješće koje je objavila EEA možete pročitati OVDJE.


EU direktive i planovi za energetsku obnovu zgrada

Europska unija


Smanjenje potrošnje energije odavno je cilj Europske unije, a energetska kriza koja je udarila tijekom 2022. godine samo je dodatno naglasila potrebu za energetskom samostalnošću Europe, ali i potrebu za pojačanim korištenjem obnovljivih izvora energije.

Da bi se to sve postiglo, mora postojati pravni temelj- uredbe i direktive. Hrvatski savjet za zelenu gradnju, partneri projekta Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo zajedno, izradio je priručnik ‘Putokaz za dekarbonizaciju zgrada u RH‘ u kojem je, između ostalog, napravljen i detaljan pregled Uredbi i Direktiva EU koje su ucrtale smjer dekarbonizacije u Europi.

Potrebno je donošenje sveobuhvatnog zakonskog okvira

Europska Komisija predstavila je svoj prijedlog za prvi Europski zakon o klimi u ožujku 2020. godine, a njegova primjena je ozakonjena u srpnju 2021. godine u sklopu Europskog zelenog plana, s ciljem postizanja klimatski neutralne Europe do 2050. godine, prenosi portal Zgradonačelnik. Ispunjavanje ambicioznog plana potpune dekarbonizacije Europske unije podrazumijevadonošenje sveobuhvatnog zakonskog okvira koji bi sustavno izmijenio način na koji se prometuje, koristi i proizvodi energija, kupuju i koriste proizvodi te kako se gradi i upotrebljava infrastruktura. Kako bi postigla ove ambiciozne ciljeve, Komisija se obvezala na:

  • smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine
  • potpunu ugljičnu neutralnost do 2050. godine
  • prekid ovisnosti gospodarskog rasta o potrošnji neobnovljivih izvora energije do 2050. godine

Europski zeleni plan i Europski zakon o klimi pružaju opću sliku važnosti postizanja cilja klimatske neutralnosti. Kako bi različiti sektori gospodarstva imali konkretniju sliku što moraju napraviti kako bi postigli te ciljeve, Europska Unija donijela je niz prijedloga izmjena specifičnih direktiva te inicijativa kojima se žele dati jasne upute kako postići te ciljeve:

Direktiva o energetskom svojstvu zgrada (Energy Performance of Buildings Directive – EPBD)

EPBD pokriva širok raspon politika koje pomažu nacionalnim vladama poboljšati energetska svojstva zgrada i unaprijediti postojeći fond zgrada. Iako su inicijalni planovi postavljeni u ovoj direktivi bili ambiciozni, Komisija je prepoznala da je potreban snažniji zamah u promjenama koje je potrebno napraviti.

Zbog toga je krajem 2021. godine pokrenula proces izmjene direktive i stavila snažniji naglasak na modernizaciju zgrada prema konceptu zgrada nulte energije, poboljšanje kvalitete zraka u zgradama, digitalizaciju energetskih sustava i poboljšanju infrastrukture koja će podržavati održive načine transporta ljudi i robe te postupno uvođenje minimalnih standarda energetske učinkovitosti. Također uvodi i plan za usklađivanje i harmonizaciju energetskih certifikata svih članica do 2025. i uvođenje putovnice za obnovu zgrada do kraja 2024.

Više o direktivama i planovima za energetsku obnovu zgrada možete pročitati na portalu Zgradonačelnik.hr.


Prijavite se za Europsku nagradu za mlade „Karlo Veliki“ 2023.

Europska unija


Imate između 16 i 30 godina i radite na projektu s europskom dimenzijom? Prijavite se za nagradu za mlade „Karlo Veliki“ i osvojite sredstva za daljnji razvoj svoje inicijative. Rok za prijavu je 2. veljače 2023. godine.

Europski parlament i Zaklada međunarodne nagrade „Karlo Veliki“ iz Aachena svake godine dodjeljuju nagradu projektima mladih ljudi sa snažnom EU dimenzijom. Od 2008. više od 4 650 projekata natjecalo se za nagradu.

Nagrada

Tri pobjednička projekta biraju se između 27 projekata koje nominiraju nacionalni žiriji u svakoj zemlji EU-a. Prva nagrada iznosi 7 500 €, druga 5 000 € i treća 2 500 €. Predstavnici svih nacionalnih pobjedničkih projekata bit će pozvani na dodjelu nagrada u Aachen, Njemačku.

Pravila

Projekti moraju ispunjavati sljedeće kriterije da bi se kvalificirali:

  • Promicati europsko i međunarodno razumijevanje
  • Poticati razvoj zajedničkog osjećaja europskog identiteta i integracije
  • Služiti kao uzor mladim ljudima koji žive u Europi
  • Ponuditi praktične primjere kako Europljani žive zajedno kao jedna zajednica

Više informacija pročitajte na web stranici Nagrade.

Ako imate dodatna pitanja, obratite nam se putem e-pošte: youth@ep.europa.eu

Kalendar

  • Rok za prijavu: 2. veljače 2023.
  • Odabir nacionalnih pobjednika: ožujak 2023.
  • Objava pobjednika i svečana dodjela nagrada u Aachenu: datum će biti naknadno objavljen

Nagrada „Karlo Veliki“ za 2022.

Prošle godine prvu nagradu osvojio je „Orquestra Sem Fronteiras” [HR: Orkestar bez granica] iz Portugala, koji promovira prekograničnu suradnju između Portugala i Španjolske, kroz glazbu mladih talenata koji žive u obje zemlje, u svrhu ublažavanja društvenih i kulturnih posljedica nejednakosti.

Saznajte više o dobitnicima nagrade u 2022. godini.

Izvor: https://www.odraz.hr/novosti/natjecaji/prijavite-se-za-europsku-nagradu-za-mlade-karlo-veliki-2023/


Povratna naknada za ambalažu u Hrvatskoj najniža u Europskoj uniji

Europska unija


Europske i hrvatske okolišne organizacije pozivaju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na povećanje povratne naknade za ambalažu od pića koja je sramotno najniža u Europskoj uniji, izvijestila je Zelena akcija.

Kako bi se zajamčila visoka stopa prikupljanja i maksimalna količina materijala za recikliranje u lokalnoj industriji, opravdana minimalna vrijednost povratne naknade u Hrvatskoj trebala bi iznositi 10 umjesto sedam centi.

Udruge za zaštitu okoliša, koje su dio Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, zajedno s platformom Reloop i mrežom European Environmental Bureau ističu kako je potrebno unaprijediti postojeći model kružnog gospodarstva u Hrvatskoj.

Naime, u Hrvatskoj je 2006. godine uveden sustav povratne naknade za ambalažu od pića te je tako stvoren model odvojenog prikupljanja otpada. On garantira veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike. Budući da je u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine službena valuta euro, iznos povratne naknade od 50 lipa sada iznosi tek 0,07 eura (sedam centi), što je najniži iznos povratne naknade u EU-u.

U Finskoj između 0,10 i 0,40 eura, u Njemačkoj i Nizozemskoj 0,25 eura

Udruge smatraju da iznos od sedam centi ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za povrat takve vrste ambalaže. Povratna naknada pokazala se ključnim mehanizmom u modelima sakupljanja ambalažnog otpada budući da dovoljno visok iznos može stvoriti snažnu financijsku motivaciju za potrošače.

Udruge također pozivaju Ministarstvo na proširenje sustava tako da obuhvati i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre te drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda, tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Upravo sustav povratne naknade garantira veću stopu povrata otpadne ambalaže, a veća naknada garantira još veći povrat.

Važno je naglasiti kako povratna naknada nije dio cijene proizvoda budući da se iznos naknade u potpunosti nadoknađuje potrošačima ukoliko se ambalaža vrati na mjesto preuzimanja. Iznos naknade trebao bi biti postavljen na temelju socio-ekonomskih uvjeta zemlje u kojoj je takav sustav primijenjen.

Članice Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj koje potpisuju priopćenje su Zelena akcija, Zelena Istra, Sunce – Split, TerraHub Croatia, Eko Zadar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Institut Plavi svijet.

Izvor: https://ekovjesnik.hr/clanak/5877/povratna-naknada-za-ambalazu-u-hrvatskoj-najniza-u-eu-u


CAN o reformi gospodarskog upravljanja EU-om: Nedostatak klimatskog cilja nije opcija

Europska unija


Ako Europska komisija ne izmijeni Smjernice za reformu gospodarskog upravljanja EU-om koje je objavila u studenom 2022. godine, EK riskira produbljivanje klimatske krize, navodi CAN Europe u svom priopćenju.

Iako Smjernice rade na tome da štednja bude manje brutalna i daju više prostora za ulaganja državama članicama, ne predlažu ništa čime bi se osiguralo da će se ta fiskalna sloboda koristiti za rješavanje klimatskih promjena i provedbu pravedne tranzicije. Također propuštaju povezivanje Europskog Semestra s procesima zelenog proračuna na nacionalnoj razini, što znači da bi subvencije za fosilna goriva i druge ekološki štetne subvencije mogle nastaviti cvjetati, pa čak i proširiti se, navodi CAN u svom priopćenju.

Klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem najveća su prijetnja okolišu i ljudskoj vrsti koju je svijet ikada iskusio. Klimatske promjene važne su za gospodarsko upravljanje EU-om iz sljedećih razloga:

  • Poticanjem neselektivnog rasta BDP-a u cilju smanjenja udjela duga u BDP-u, europski okvir gospodarskog upravljanja promiče ekonomski model koji nije usklađen s putanjom od 1,5 °C i klimatskim obvezama EU-a. Nejasan zahtjev da države članice usklade svoje fiskalno-strukturalne planove sa svojim budućim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP) potpuno je nedostatan da bi se osiguralo da će to učinkovito odvratiti europsko gospodarstvo od fosilnih goriva, beskrajnog vađenja prirodnih resursa i tehnologija štetnih za okoliš
  • Klimatske promjene ugrožavaju održivost javnih financija te su kao takve izvor sistemskog rizika za održivost javnog deficita te privatnog i javnog duga. Javna i privatna ulaganja u pravednu i zelenu tranziciju u velikim razmjerima smanjila bi buduće klimatske rizike i njihov trošak za državnu blagajnu
  • Postojeći fiskalni okvir EU-a ograničava javna ulaganja. Dok privatno financiranje ima glavnu ulogu u popunjavanju jaza u zelenom financiranju, potrebna je i javna potrošnja za klimatske akcije, osobito ako je cilj da zeleni prijelaz bude pravedan. Reformirani okvir treba potaknuti javnu potrošnju u pravednoj tranziciji i klimatskim mjerama, kao i relevantne reforme potrebne da bi ta ulaganja bila učinkovita

Rastu nejednakosti i krize troškova života

Pritom, štednji nije kraj, naglašava CAN Europe. Građani u Europi nastavljaju se suočavati s progresivnim propadanjem svojih prava na zdravstvo, stanovanje, obrazovanje i čisti okoliš, jer u pozadini rastu nejednakosti i krize troškova života.

CAN Europe objavio je deset preporuka koje se odnose na Smjernice Europske komisije za reformu gospodarskog upravljanja EU-om, kako bi se fiskalna pravila EU-a ozelenila i osiguralo da reformirani okvir gospodarskog upravljanja vodi pravednoj ekološkoj tranziciji.

  1. Parola “Ne čini značajnu štetu” trebala bi se koristiti za provjeru ulaganja i reformi koje vlada predlaže kako bi imala koristi od duljeg puta smanjenja duga
  2. Države članice trebale bi primijeniti alate za izradu zelenog proračuna u svojim nacionalnim fiskalno-strukturnim planovima kako bi odražavale klimatske i ekološke ciljeve EU-a u nacionalnoj javnoj potrošnji
  3. Kriteriji za procjenu opravdavaju li ulaganja i reforme sporiji put smanjenja duga ne bi trebali uključivati ​​”poboljšanje rasta”, već prije “povećanje otpornosti” – trebali bi učiniti javne financije održivijima, a da nikada ne promiču neselektivni rast BDP-a
  4. Vlade bi trebale imati mogućnost podnošenja, kao dijela svog nacionalnog fiskalno-strukturnog plana, popisa rashoda usmjerenih na budućnost koje treba isključiti iz njihovog deficita i/ili ograničenja rashoda
  5. Razviti metodologiju EU-a za procjenu nedostatka zelenog financiranja i zadužiti međunarodne financijske institucije da to procijene
  6. Ozelenjavanje postupka makroekonomske neravnoteže
  7. Očuvanje EU fondova za ublažavanje
  8. Ne smanjivati socijalne izdatke
  9. Ojačati građansko sudjelovanje u cilju većeg nacionalnog vlasništva
  10. Novoizabrana vlada trebala bi moći predložiti izmijenjeni plan

Cijeli CAN-ov izvještaj možete pronaći OVDJE.


Države članice moraju ažurirati svoje Nacionalne energetske i klimatske planove do 30. lipnja 2023. godine

Europska unija


Države članice moraju ažurirati nacrte svojih Nacionalnih energetskih i klimatskih planova za razdoblje 2021. – 2030. do lipnja 2023. godine, a do lipnja 2024. godine bi trebali biti gotovi konačni planovi.

Politike i geopolitičke okolnosti u energetici i klimi znatno su se promijenile od pripreme početnih NECP-ova u razdoblju 2019. – 2020., a ažuriranja bi se trebala usredotočiti na potrebu za ambicioznijim klimatskim djelovanjem, bržim prijelazom na čistu energiju i povećanom energetskom sigurnošću.

Komisija je objavila smjernice za države članice o procesu i opsegu ovog ažuriranja. NECP-ovi pomažu državama članicama u ispunjavanju energetskih i klimatskih ciljeva prema Europskom zelenom planu, Europskom zakonu o klimi i paketu prijedloga Fit for 55, uključujući veće ambicije u pogledu energetske učinkovitosti i obnovljive energije, kao i međunarodnih obveza EU-a prema Pariškom sporazumu.

Smjernice Komisije uključuju preporuke državama članicama da:

  • Ojačaju planiranje unutar NECP-ova kako bi se osigurali poštena i pravedna tranzicija, ublažavanje utjecaja na društvo i zapošljavanje, rješavanje problema nedostatka radne snage i deficitarnih zanimanja, smanjenje energetskog siromaštva i osiguravanje pristupa osnovnim uslugama za sve
  • Uključivanje u konzultacije s civilnim društvom, lokalnim vlastima, socijalnim partnerima i sektorskim dionicima u ranoj fazi procesa
  • Osiguraju pošten i pravedan prijelaz, te rade na rješavanju gorućih izazova energetskog siromaštva: Sve države članice se potiču da postave jasan, specifičan, dostižan, mjerljiv i vremenski ograničen cilj za smanjenje energetskog siromaštva. Države članice procjenjuju broj kućanstava u energetskom siromaštvu. Preporuka Komisije o energetskom siromaštvu daje smjernice o prikladnim pokazateljima za njegovo mjerenje. Potiče se objašnjenje o tome kako se ova definicija i pokazatelji koriste te kako se prikupljaju podaci o energetskom siromaštvu, uključujući na nacionalnoj i lokalnoj razini
  • Na temelju takve procjene, ako država članica utvrdi da je značajan broj kućanstava u energetskom siromaštvu, mora u svoj ažurirani nacionalni plan uključiti nacionalni indikativni cilj za smanjenje energetskog siromaštva, uključujući vremenski okvir do kada se ciljevi trebaju ispuniti. Međutim, s obzirom na trenutni porast cijena energije, sve države članice se potiču da postave cilj za smanjenje energetskog siromaštva. Ako se neki cilj ne smatra nužnim, države članice trebale bi opravdati ovu odluku i odrediti najmanji broj kućanstava koji bi se kvalificirali kao „značajni” u ovom kontekstu
  • Nadalje, nacionalni planovi trebaju navesti politike i mjere za rješavanje energetskog siromaštva, uključujući mjere socijalne politike i druge relevantne nacionalne programe. Države članice trebale bi navesti kako je cilj određen, a kako bi se objasnio trenutni skok cijena energije, trebale bi koristiti najnovije dostupne podatke.