Hrvatska pala na 30. mjesto prema Indeksu učinka klimatskih promjena

Fit for 55


Trenutna energetska kriza jasno pokazuje kako svijet ostaje ovisan o fosilnim gorivima. Međutim, postoji niz zemalja koje imaju bolji položaj od drugih. Poduzeli su ambiciozne korake u ublažavanju klimatskih promjena i brzo razvili energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Danas su Germanwatch, NewClimate Institute i CAN International objavili Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) 2023. godine s 59 najvećih svjetskih emitera. 

Indeks uspješnosti klimatskih promjena analizira i uspoređuje napore 59 zemalja za ublažavanje klimatskih promjena i Europske unije. Ova skupina ima najveću svjetsku emisiju i zajedno čini više od 90% globalne emisije stakleničkih plinova. Zbog rata, Ukrajina je ove godine izostavljena s ljestvice. Četiri kategorije koje su bile ocjenjivane su emisije stakleničkih plinova (40%), obnovljiva energija (20%), korištenje energije (20%) i klimatska politika (20%). Potonji se temelji na stručnim procjenama organizacija i think tankova iz dotičnih zemalja. Indeks je ove godine podržalo oko 450 stručnjaka. CCPI sastavljaju Germanwatch i NewClimate Institute, dvije nevladine organizacije iz Njemačke, a objavljuju ga zajedno s CAN Internationalom.

Dobra vijest je da su posljednjih godina zemlje poput Čilea, Maroka i Indije (rangirane od 6. do 8. mjesta) stalno imale dobre rezultate u CCPI-ju i približavaju se vodećim zemljama kao što su Danska i Švedska (rangirane 4. i 5). Međutim, Kina kao najveći emiter oštro zaostaje i spustila se za 13 mjesta (sada je na 51. mjestu) u novom indeksu u kategoriju “vrlo niske”, čime se pridružiila drugom najvećem emiteru – SAD-u (na 52. mjestu).

Niti jedan od 59 najvećih emitera još nije na putu od 1,5°C, što znači da prva tri mjesta ostaju nepopunjena. Jedan od autora CCPI-ja, prof. Niklas Höhne (NewClimate Institute) komentirao nalaze.

„Energetska kriza pokazuje da je ambiciozno ublažavanje klimatskih promjena najrazumniji način za gospodarski napredak: sve zemlje trebale bi postati neovisne o ugljenu, nafti i plinu. Obnovljiva energija globalno je jeftinija od bilo koje novoizgrađene elektrane na fosilna goriva, a ulaganja u energetsku učinkovitost bitan su dio na putu ka ugljičnoj neutralnosti. Danska, Švedska i Norveška pokazuju kako može izgledati brzo i održivo širenje obnovljivih izvora energije”, rekao je Niklas Höhne.

“Trenutak je istine: koliko su zemlje ozbiljne u pogledu svojih klimatskih obveza? Danas postaje očito da je sustav fosilnih goriva još uvijek vrlo jak i prisutan – i da nas ne samo klima, već i energetska sigurnost tjeraju na tranziciju. Zemlje bi sada trebale iskoristiti ovaj vanjski šok kako bi se usredotočile na širenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti kako bi brzo smanjile svoju ovisnost o fosilnim gorivima”, rekao je Jan Burck (Germanwatch), jedan od autor CCPI-ja.

Kako stoji Hrvatska?

Hrvatska je pala za jedno mjesto i sada je na 30. mjestu na ovogodišnjoj CCPI ljestvici, te se smatra srednje uspješnom zemljom. Hrvatska dobiva visoku ocjenu u kategoriji obnovljivih izvora energije, ali nisku u kategorijama emisija stakleničkih plinova, korištenja energije i klimatskih politika.

Hrvatska je 2020. godine usvojila Nacionalni energetski i klimatski plan s općim ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova od 43% do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 2005. godine. Stručnjaci CCPI-a očekuju se da će cilj biti revidiran 2023. godine. Hrvatska je usvojila nacionalnu dugoročnu strategiju koja ne uključuje cilj nulte neto vrijednosti.

Kina je ozbiljno u obnovljivim izvorima, SAD značajno poboljšale klimatsku politiku

Kina je zabilježila najveći pad u novom indeksu. Dok je zemlja pokazala snažan razvoj obnovljive energije, također je ulagala u nove elektrane na ugljen.

„Kina do sada nije uspjela obuzdati rastuće emisije i preokrenuti loš trend. Ako ekspanziju obnovljivih izvora energije sada prati zatvaranje elektrana na ugljen, Kina bi se ponovno mogla popeti na ljestvici CCPI-ja”, rekao je Niklas Höhne.

“S druge strane, SAD se penje uglavnom zbog promjene politike Bidenove administracije, koja je najavila nove ciljeve i politike za klimatske akcije, te je dostavila impresivan provedbeni paket. Ipak, razina emisija po stanovniku kao i udio obnovljive energije po stanovniku i dalje su ocijenjeni vrlo nisko. Bidenov novi inflacijski paket podupire ekspanziju obnovljive energije koja je hitno potrebna: SAD je tek na 59. mjestu u ovoj kategoriji”, rekao je Jan Burck.

Danska na vrhu u gotovo svim kategorijama

Trenutni predvodnik u ublažavanju klimatskih promjena i dalje je Danska. Danska je jedina zemlja s ‘visokom’ nacionalnom, pa čak i ‘vrlo visokom’ ocjenom međunarodne klimatske politike. Međutim, unatoč usvajanju politika kao što je porez na CO2, Danska trenutno još nije na putu da ispuni svoj cilj smanjenja emisija od 50 % do 2025. godine (u usporedbi s razinama iz 1990. godine).  Kako bi dosegla jedan od prva tri ranga, nova vlada mora poboljšati učinak Danske u energetskoj učinkovitosti.

Čile je također jedan od predvodnika ovogodišnjeg CCPI-ja, napredovao je za tri ranga na šesto mjesto i ostao među zemljama s visokim učinkom. Čile je ove godine usvojio okvirni zakon o klimatskim promjenama koji uključuje obvezu postizanja nulte točke emisija do 2050. godine, kao i politike za provedbu ovog cilja.

Indija se učvrstila u prvoj skupini i čak se popravila za dva mjesta (sada je na 8. mjestu). Iznad svega, Indija ima koristi od niskih emisija po glavi stanovnika i potrošnje energije. Rastući udio obnovljive energije u ukupnom zbroju izvora energije u Indiji također je dobio visoke ocjene u novom CCPI-ju. Indija je ažurirala svoj Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) i najavila cilj nulte neto vrijednosti za 2070. godinu. Međutim, stručnjaci naglašavaju da još uvijek nedostaju mehanizam određivanja cijena ugljika i konkretni akcijski planovi za postizanje ciljeva.

Energetska kriza smanjuje ambicije postupnog ukidanja fosilnih goriva

Na COP26 u Glasgowu, hrvatska vlada je objavila cilj postizanja 37% obnovljivih izvora energije do 2030. godine. To nadmašuje cilj Europske unije od 32%. Iako se Hrvatska pridružila Powering Past Coal Allianceu, stručnjaci ukazuju da ne postoji plan za postupno ukidanje fosilnih goriva za Hrvatsku – za ugljen ili za naftu i plin. No svi planovi trenutno stagniraju zbog tekuće energetske krize.

Stručnjaci žele vidjeti da zemlja dostiže svoj potencijal u klimatskim akcijama i zahtijevaju da vlada postavi jasne ciljeve za postupno ukidanje fosilnih goriva.

Ovo su ključni ishodi dosadašnjih politika i djelovanja:

• Hrvatska je pala za jedno mjesto (na 30. mjeso) i ukupni rezultati su joj srednje rangirani
• Vlada je objavila cilj postizanja 37% obnovljivih izvora energije do 2030. godine
• Ključni zahtjev: jasni ciljevi za postupno ukidanje fosilnih goriva

DOOR je kao nacionalni stručnjak surađivao na ovogodišnjem CCPI-ju.

Od “visokog” do “vrlo niskog”: Širok raspon zemalja EU-a

Europska unija u cjelini popela se s 22. na 19. mjesto, propuštajući “visoku” kategoriju za tijesnu razliku. Glavni razlog napredovanja je poboljšanje u kategoriji klimatske politike zbog provedbenog paketa i poboljšanih ciljeva u paketu Fit-for-55.

Poredak pojedinačnih zemalja EU-a je različit: devet ih je doseglo kategoriju „visoko”, sedam je rangirano kao „nisko”, a dvije čak „vrlo nisko”. Danska, Švedska i Nizozemska (13., šest mjesta gore), na primjer, visoko su rangirane, dok su Poljska (54.) i Mađarska (53.) dio ‘vrlo niske’ kategorije.

Španjolska bilježi jedan od najvećih uspona među zemljama Europske unije i poboljšava svoj učinak u sve četiri CCPI kategorije, popevši se za 11 mjesta na 23. mjesto (‘srednje’). Francuska je, s druge strane, pala za jedanaest mjesta na 28. mjesto. Ocjenjivale su se četiri glavne kategorije CCPI-ja, a učinak u emisijama stakleničkih plinova, korištenju energije i klimatskoj politici ocijenjen je kao “srednji”. Međutim, Francuska je dobila ‘nisku’ kategoriju za obnovljivu energiju.

Zemlje EU-a s najgorim rezultatima, Mađarska i Poljska, ocijenjene su kao “niske” i “vrlo niske” u kategorijama emisija i potrošnje energije, a posebno su loše rangirane u “vrlo niskoj” kategoriji u klimatskoj politici (Poljska 57., Mađarska 61.).


U sklopu paketa Fit for 55 EU ojačao ciljeve smanjenja emisija za države članice

Fit for 55


Vijeće i Europski parlament su postigli privremeni politički dogovor o strožim ciljevima smanjenja emisija za države članice prema takozvanoj uredbi o podjeli napora.

U očekivanju službenog usvajanja, privremeni sporazum podržava cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova na razini EU-a od 40% (u usporedbi s 2005. godinom) do 2030. godine, za sektore koji nisu obuhvaćeni Sustavom trgovanja emisijama EU-a (EU-ETS). Naime, cestovni i domaći pomorski promet, zgrade, poljoprivreda, otpad i mala industrija nisu obuhvaćeni Sustavom trgovanja emisijama. Sporazum zadržava povećane nacionalne ciljeve dodijeljene svakoj državi članici kako je predložila Komisija i prilagođava način na koji države članice mogu koristiti postojeće fleksibilnosti kako bi ispunile svoje ciljeve.

Kako bi uzeli u obzir neizvjesnosti povezane s nepredvidljivim događajima koji utječu na emisije, Vijeće i Parlament dogovorili su ažuriranje linearne putanje emisija postavljene za svaku državu članicu 2025. godine, što bi moglo dovesti do usklađivanja godišnjih emisija naviše ili naniže za razdoblje od 2026. do 2030. godine.

Do 2030. emisije će se moći ‘prebaciti’ u narednu godinu

Privremeni sporazum dopušta državama članicama da ‘bankiraju i posuđuju’ dodjele emisija. Što se tiče 2021. godine, ako su njihove emisije bile niže od njihovih godišnjih dodijeljenih emisija, države članice mogu prebaciti do 75 % svojih godišnjih dodijeljenih emisija za tu godinu u naredne godine – do 2030. Što se tiče perioda od 2022. do 2029. godine, države članice moći će uskladištiti do 25% svojih godišnjih emisija do te godine i koristiti ih u sljedećim godinama do 2030.

Paralelno, u godinama u kojima su emisije veće od godišnjeg ograničenja, države članice će moći posuditi dodjele iz sljedeće godine do 7,5% svojih godišnjih emisija za godine 2021. do 2025. i do 5% kao što se tiče 2026. do 2030.

Privremeni sporazum također omogućuje kupnju i prodaju dodijeljenih emisija između država članica, do 10% njihovih godišnjih dodijeljenih emisija za godine 2021. do 2025. i 15% za godine 2026. do 2030.

Države članice moći će koristiti ograničenu količinu kredita generiranih uklanjanjem stakleničkih plinova u sektoru korištenja zemljišta, promjene korištenja zemljišta i šumarstva (LULUCF) kako bi ispunile svoje ciljeve prema Uredbi o podjeli napora. Ta će fleksibilnost biti podijeljena u dva razdoblja, od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. godine, bez mogućnosti prijenosa između razdoblja.

Privremeni sporazum također održava fleksibilnost ETS-a koja dopušta za devet država članica korištenje ograničene količine ETS emisijskih jedinica za kompenzaciju emisija u sektorima dijeljenja napora od 2021. do 2030. godine.

Suzakonodavci su se složili iz prijedloga ukloniti dodatnu rezervu koja bi bila sastavljena od „neiskorištenih” neto uklanjanja stakleničkih plinova koje su proizvele države članice iznad svojih ciljeva prema Uredbi o LULUCF-u.

Tekst privremenog političkog sporazuma bit će dostupan uskoro.

Što je zapravo cilj ovog dogovora?

Prijedlog uredbe o podjeli napora revidira postojeća pravila, posljednji put izmijenjena 2018. Privremeni politički sporazum postignut u trijalogu sada će morati službeno usvojiti Vijeće i Parlament.

Prijedlog revizije Uredbe o podjeli napora dio je paketa „Fit for 55”. Paket koji je Europska komisija predstavila 14. srpnja 2021. ima za cilj omogućiti EU-u da smanji svoje neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godinu, te da postigne klimatsku neutralnost 2050.

Parlament je usvojio niz izmjena i dopuna prijedloga Komisije na svojoj plenarnoj sjednici 8. lipnja 2022. Vijeće za okoliš postiglo je opći pristup prijedlogu 29. lipnja 2022. godine.

Izvor: https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2022/11/08/fit-for-55-eu-strengthens-emission-reduction-targets-for-member-states/


Ambiciozniji dizajn Minimalnih standarda energetske učinkovitosti mogao bi smanjiti emisije stakleničkih plinova za 21%

Fit for 55


Minimalni standardi energetske učinkovitosti (MEPS) raspravljaju se u okviru revizije Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD) kao alat za pokretanje obnove zgrada u Europskoj uniji i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kako bi za ovu raspravu imali relevantne podatke, Climact i BPIE modelirali su utjecaje MEPS shema na europski građevinski fond. To omogućuje usporedbu ambicije MEPS-a kako je Europska komisija izvorno predložila s dva druga scenarija: planom REPowerEU i scenarijem koji je usklađen s ciljevima smanjenja potrošnje energije i klime u EU-u koje je postavio Fitfor55.

Modeliranje je napravljeno u lipnju 2022. i uglavnom uzima u obzir prijedloge Komisije EU-a, REPowerEU-a i izvjestitelja EP-a za reviziju EPBD-a, Ciárana Cuffea.

Modeliranje postupnih poboljšanja razine EPC na fondu zgrada EU-a

Kao početna točka analize, distribucija europskih zgrada po kategorijama EPC prikupljena je na temelju nacionalnih ili regionalnih baza podataka EPC ili izračunata na temelju proksija kada podaci nisu bili dostupni. Podaci o potrošnji energije koji proizlaze iz EPC razina zatim su kalibrirani s nacionalnim energetskim bilancama.

Kako bi se definirale EPC klase za EU, analiza je slijedila prijedlog Europske komisije iz prosinca 2021. da se kategorija G definira kao ‘15% zgrada s najlošijim performansama’. Rezultirajuće klase prikazane na ovom linku prikazuju kalibriranu prosječnu konačnu potrošnju energije po EPC oznaci na razini EU i smanjenja potrošnje energije koja odgovaraju poboljšanjima na razini EPC. Scenariji su se zatim sastojali od progresivnih poboljšanja razina EPC-a, počevši od zgrada s najlošijim performansama, s različitim vremenskim rasporedom i razinom ambicija kao što je prikazano u tablici.

Scenariji

Razmatraju se tri glavna scenarija

• EPBD-osnova je dizajn MEPS-a koji je predložila Komisija u svom prijedlogu revizije EPBD-a,
• RePower EU: predložen je u planu Repower EU,
• Sveobuhvatan: je MEPS dizajniran za pokretanje dublje obnove onih s najlošijim performansama
građevine.

Za svaki scenarij izračunat je učinak uključivanja privatnih stambenih zgrada i nestambenih zgrada.

Rezultati

Potrošnja plina i smanjenje emisija stakleničkih plinova za tri scenarija ilustrirani su i uspoređeni s ciljevima za 2030. koje je postavio Fitfor55. To pokazuje (rezultati do 2030. uspoređeni su s razinom iz 2015.):

• MEPS koji je predložila Komisija u prijedlogu revizije EPBD-a (EPBD-osnovna vrijednost) smanjio bi emisije stakleničkih plinova za 9%. U nedostatku dugoročnih ciljeva, ne bi pripremio građevinski fond za postupno ukidanje fosilnih goriva. To ne bi bilo dovoljno da se osigura da građevinski sektor daje predviđeni doprinos ciljevima Fitfor55.
• Repower EU-ov MEPS prijedlog može imati veći učinak, smanjujući emisije stakleničkih plinova za 17%.
• Ambiciozniji dizajn MEPS-a mogao bi smanjiti emisije stakleničkih plinova za 21%, pridonoseći postizanju 1/3 cilja građevinskog sektora za 2030.

U kolovozu 2022. Europska Komisija pokrenula je plan „Štedite plin za sigurnu zimu” u kojem se utvrđuju mjere pomoću kojih se EU može uhvatiti u koštac s potencijalnim daljnjim prekidima u opskrbi plinom zbog aktualnog rata u Ukrajini, s obzirom na nadolazeću zimsku sezonu.

Ambiciozan okvir MEPS-a mogao bi podržati ovaj cilj smanjenjem potražnje za plinom u EU za oko 9%, dok bi prijedlog Komisije u EPBD za MEPS smanjio potrošnju plina za samo oko 4%. MEPS primijenjen na privatne stambene zgrade doprinosi većini smanjenja emisija stakleničkih plinova u svakom scenariju (6% u osnovnom scenariju, 13% u REPowerEU i 16% u ambicioznom scenariju). Isključivanje privatnih stambenih zgrada iz zahtjeva MEPS-a znatno bi smanjilo potencijal ovog instrumenta politike da doprinese ciljevima Fitfor55.

Izvor: https://climact.com/en/impact-assessment-of-the-MEPS-under-discussion-in-the-frame-of-the-EPBD-revision/


Danas na EUSEW-u: Znanje iz cijele EU o tome kako postići ciljeve energetske učinkovitosti

Fit for 55


Europski tjedan održive energije (EUSEW) najveći je godišnji događaj posvećen obnovljivim izvorima energije i učinkovitom korištenju energije u Europi, a sastoji se od niza aktivnosti usmjerenih na izgradnju sigurne energetske budućnosti Europe.

Ove godine EUSEW ima hibridni format, na temu ‘Okretanje zelenom i digitalnom za europsku energetsku tranziciju’, s govornicima i sudionicima u Bruxellesu, u zgradi Charlemagne (Europska komisija) i online na ovoj platformi.

Danas se održava treći dan Europskog tjedna održive energije (EUSEW) 2022. na kojem se razmatraju konkretne inicijative koje pomažu Europi u prijelazu na veću ravnotežu obnovljivih izvora energije uz značajne uštede energije diljem kontinenta.

Današnje uvodne riječi i sesije usredotočit će se na političke radnje i sljedeće korake za promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije koji su ključni za postizanje ciljeva REPowerEU i Fit for 55 inicijative. Uključiti se možete OVDJE.

Osim pridruživanja Konferenciji o politici od 26. do 29. rujna, kojoj prethodi posvećeni prošireni program od 19. do 23. rujna, sudionici također mogu pratiti ceremoniju dodjele Europskih nagrada za održivu energiju, pridružiti se trećem Europskom danu energije mladih (EYED), povezati se s drugim dionicima čiste energije, posjetiti štandove na sajmu hibridne energije koji prikazuje inovativne projekte u održivoj energiji, a oni koji su fizički prisutni mogu i prisustvovati Energy Talksu o novim idejama o čistoj energiji.

Dodatna serija lokalno organiziranih Dana održive energije održava se diljem svijeta od lipnja do rujna.

Sve možete uživo pratiti OVDJE.


Online događaj o urbanoj transformaciji za stvaranje klimatski neutralnih gradova

Dana 29. ožujka 2022. (14:00 – 16:00 sati) održat će se online događaj na kojem će se raspravljati o tome što je sve potrebno da gradovi postanu klimatski neutralni u okviru paketa „Fit for 55“.

Događaj pod nazivom „Getting Fit for 55 and beyond“, koji organizira Eurocities, mreža više od 200 gradova u 38 zemalja, potaknut će politički dijalog između gradonačelnika/dogradonačelnika, zastupnika u Europskom parlamentu, državnih dužnosnika i dužnosnika EU kako bi se identificiralo i raspravilo sljedeće:

  • kritične ulazne točke i pokretače politika za sektor energije, zgradarstva i prometa u paketu „Fit for 55“ za postizanje maksimalnog utjecaja na terenu;
  • načini suradnje između različitih razina vlasti, građana i privatnog sektora kako bi se smanjila fragmentacija i ubrzala tranzicija;
  • dobre prakse i modeli o tome kako se baviti aspektima zapošljavanja, društvenog i građanskog sudjelovanja u sektoru prometa i zgradarstva;
  • okvir politike EU-a, instrumente i sheme podrške za poticanje provedbe paketa “Fit for 55” i Europskog zelenog plana na lokalnoj razini.

Program i upute za registraciju možete pronaći OVDJE.

EU želi ubrzati transformaciju prema klimatskoj neutralnosti, istovremeno smanjujući svoju ovisnost o uvoz fosilnih goriva. Paket „Fit for 55“, kojim se želi smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030., jedan je od načina za postizanje tog cilja, od povećanja energetske učinkovitosti u zgradama do prestanka korištenja fosilnih goriva u prometnom sektoru.

Trenutno sektori prometa i zgradarstva čine 65% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU, zbog čega je neophodna promjena za dekarbonizaciju ovih sektora.

Za više informacija koje detaljnije objašnjavaju paket „Fit for 55“ i što je sve uključeno u njega, posjetite sljedeću stranicu: https://door.hr/plan-eu-a-za-zelenu-tranziciju/.

Izvor slike: Freepik


Plan EU-a za zelenu tranziciju

S obzirom na Europski zeleni sporazum i Europski zakon o klimi, cilj EU-a je postići klimatsku neutralnost do 2050. Kako bi se taj cilj ostvario potrebno je značajno smanjenje trenutnih razina emisija stakleničkih plinova u narednim desetljećima. Stoga, kao korak prema klimatskoj neutralnosti, EU je povećao svoju klimatsku ambiciju za 2030., obvezujući se na smanjenje emisija za najmanje 55% do 2030. godine.

Kako bi se postojeći zakoni uskladili s ambicijama za 2030. i 2050. godinu, u okviru tzv. paketa “Fit for 55”, EU radi na reviziji svog zakonodavstva koji se odnosi na klimu, energiju i promet.

Što je paket „Fit for 55“?

Paket “Fit for 55” skup je prijedloga za reviziju i ažuriranje zakonodavstva EU, te za pokretanje novih inicijativa s ciljem osiguravanja usklađenosti politike EU-a s klimatskim ciljevima dogovorenim od strane Vijeća i Europskog parlamenta.

Cilj paketa, kojeg je Komisija predstavila 14. srpnja 2021., je osigurati koherentan i uravnotežen okvir za postizanje klimatskih ciljeva EU-a. Okvir je:

  • pošten i društveno pravedan,
  • održava i jača inovativnost i konkurentnost industrije EU-a, istovremeno osiguravajući jednake uvjete u odnosu na gospodarske subjekte iz trećih zemalja,
  • podupire ulogu EU-a kao predvodnika u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.

Što je uključeno u paket?

Paket “Fit for 55” uključuje sljedeće zakonodavne prijedloge i političke inicijative:

  • reviziju EU sustava trgovanja emisijama (EU ETS), uključujući njegovo proširenje na brodarstvo, reviziju pravila za emisije iz zrakoplovstva i uspostavu zasebnog sustava trgovanja emisijama za cestovni prijevoz i zgrade,
  • reviziju uredbe o raspodjeli napora država članica s obzirom na ciljeve smanjenja emisija u sektorima koji su izvan sustava trgovanja emisijama,
  • reviziju uredbe o uključivanju emisija i uklanjanje stakleničkih plinova iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF),
  • reviziju direktive o obnovljivim izvorima energije
  • reviziju direktive o energetskoj učinkovitosti
  • reviziju direktive o razvoju infrastrukture za alternativna goriva
  • izmjenu i dopunu uredbe kojom se utvrđuju standardi emisija CO2 za automobile i kombije
  • reviziju direktive o porezu na energiju
  • mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama
  • inicijativu ReFuelEU Aviation za održiva goriva za zrakoplove
  • inicijativu FuelEU Maritime za zeleni europski pomorski prostor
  • Socijalni fond za klimatsku politiku

Uz paket predstavljena je i strategija EU-a za šume do 2030. godine.

Uloga Vijeća

Vijeće će raspravljati o paketu “Fit for 55” kako bi se formiralo zajedničko stajalište o prijedlozima i inicijativama navedenim u paketu. Prijedlozi se prvo prezentiraju i raspravljaju na tehničkoj razini, u okviru radnih skupina Vijeća odgovornih za određeno političko područje, prije nego što dođu do veleposlanika država članica EU-a u Coreperu.

Nakon toga, ministri EU-a, u različitim nadležnim sastavima Vijeća, razmjenjuju mišljenja o svakom prijedlogu i traže dogovor o zajedničkom stajalištu. To je osnova na temelju koje predsjedništvo Vijeća pregovara s Parlamentom radi postizanja zajedničkog dogovora s ciljem konačnog usvajanja svakog zakonodavnog akta.

Paket “Fit for 55” predstavljen je Vijeću u srpnju 2021. i o njemu se raspravljalo u formalnim i neformalnim nadležnim sastavima kroz nekoliko političkih područja, kao što su zaštita okoliš, energija, promet te gospodarstvo i financije.

Vizualni prikaz objašnjenja na koji način EU pokušava ostvariti zelenu tranziciju pogledajte u priloženoj infografici.

 

Izvor teksta: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/green-deal/eu-plan-for-a-green-transition/

Izvor slike: Pixabay 

Dizajn infografike: Anja Vulinec


Hoće li paket „Fit for 55“ pomoći energetski siromašnim kućanstvima?

Dana 14. srpnja 2021. Europska komisija je predstavila novi klimatski plan za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine, u usporedbi s razinama iz 1990. godine, u novom paketu “Fit for 55“. Ovaj novi prijedlog temelji se na europskom zelenom planu.

Paket “Fit for 55” sastoji se od niza međusobno povezanih prijedloga koji će voditi prema ostvarenju zadanog cilja i osigurati pravednu, konkurentnu i zelenu tranziciju do 2030. i poslije. Paket ojačava osam postojećih zakona i predstavlja pet novih inicijativa u područja politike i gospodarskih sektora,  to su: klima, energija i goriva, promet, zgrade, korištenje zemljišta i šumarstvo.

Uz to, paket “Fit for 55” uključuje značajne mjere za jačanje zakona o energetskoj učinkovitosti kako bi se pomoglo u borbi protiv energetskog siromaštva. Europska komisija planira uspostaviti novi socijalno-klimatski fond (eng. Social Climate Fund) koji će državama članicama osigurati namjenska sredstva za potporu europskim građanima koji su najviše pogođeni energetskim siromaštvom. Fond će osigurat 72,2 milijarde eura za razdoblje 2025. – 2032. godine u proračunu EU-a iz novog sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. Iskoristit će se 25% očekivanih prihoda od novog sustava trgovanja emisijama koji će pokrivati sektor građevinarstva i cestovnog prometa. Tako dobivena sredstva će se kombinirati s nacionalnim doprinosima od najmanje 50%.

Komisija tvrdi da će Fond pomoći u smanjenju troškova za one koji su najizloženiji povećanju cijena fosilnih goriva tijekom tranzicije i omogućiti državama članicama da daju podršku ranjivim kućanstvima s niskim i srednjim primanjima koja su pogođena učinkom proširenja trgovine emisijama na zgrade i transport. Međutim, mnoge organizacije su zabrinute da raspoloživa sredstva neće biti dovoljna za opsežnu obnovu i uvođenje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije za energetski siromašna kućanstva. Dodatna briga je i da sredstva neće uspjeti nadoknaditi utjecaj koji bi novi sustav za trgovanje emisijama mogao imati na povećanje računa za energiju, posebno za Europljane s niskim prihodima kojima bi se računi za energiju drastično povećali.

U novom paketu Komisija predlaže početak primjene sustava trgovanja emisijama od 2026. u cestovnom prometu i zgradarstvu. Europska komisija želi primijeniti trgovanje emisijama na goriva u sektoru zgradarstva kako bi se potaknulo korištenje “čišćih” goriva za grijanje, skratilo razdoblje povrata ulaganja u obnovu i kako bi se ubrzala zamjena goriva za grijanje i hlađenje u postojećim zgradama. S druge strane, mnoge organizacije koje rade sa siromašnim, ranjivim i energetski siromašnim građanima strahuju da će zbog emisija CO2 proizvodnja goriva za grijanje i transport poskupiti jer bi sustav za trgovanje emisijama EU-a mogao imati isti učinak kao porez na ugljik.

Poskupljenje ugljika jedan je od načina poticanja prelaska na “čistu” energiju, no dokazi pokazuju da kućanstva s niskim primanjima koje u Istočnoj Europi većinom čine vlasnici stanova u višestambenim zgradama ili korisnici socijalnih stanova u drugim dijelovima EU-a, na kraju će plaćati više za svoju energiju bez mogućnosti prelaska na “čišći” izvor grijanja.

Prema tome, traži se ravnoteža između energetske učinkovitosti, dekarbonizacije sustava za grijanje i hlađenje te popratnih mjera za stanovnike.

Neprofitna organizacija Habitat for Humanity je, zajedno s 9 partnera, voditelj projekta ComAct u sklopu programa Obzor 2020. Cilj projekta je povećati učinak energetski učinkovitih mjera na kućanstva u višestambenim zgradama u regiji Srednje i Istočne Europe i u republikama bivšeg Sovjetskog Saveza. Mjere moraju biti pristupačne energetski siromašnim zajednicama, te stvoriti potrebne uvjete kojima će se moći suzbiti energetsko siromaštvo.

Područja djelovanja projekta su:

  • osnažiti i aktivirati zajednice udruga vlasnika nekretnina,
  • razviti i prilagoditi financijske alate koji osiguravaju financiranje kućanstava s niskim primanjima,
  • optimizirati tehnička rješenja koja pružaju najpovoljniji omjer troškova i koristi za povećanje energetske učinkovitosti u višestambenim zgradama.

Na taj način projektom ComAct se želi doprinijeti ostvarenju nacionalnih i EU ciljevima vezanim uz energetsko siromaštvo, smanjenje emisija stakleničkih plinova, uštedu energije i povećana ulaganja u održivu energiju.

Izvor teksta: ENPOR Newsletter


Webinar: Accelerating climate action in the EU and Member States through the Fit for 55 package and National Plans

On thursday 14 October, from 10:00 to 11:30 and from13:00 to 14:30, UNIFY project partners are organising a high level event to discuss how the ‘Fit for 55’ package and national plans (such as National Energy and Climate Plans and National Long-Term Strategies) can pave the way for 1.5°C compatible policies in Europe.

This event will also host the launch of Climate Analytics’ recent research on 1.5°C compatible emission reduction pathways for the EU and nine Member States. The report illustrates that the 1.5°C target is still within our reach if we strongly reduce our energy consumption while multiplying the renewable energy capacities during this decade.

Theme of the first panel will be: “Enhancing EU’s climate ambition through the Fit for 55 package”, and the second „Pathways for Member States to turn the Fit for 55 package into Fit for 1.5“.

You can register HERE.


Webinar: Brže provođenje klimatskih akcija u EU-u i državama članicama pomoću paketa "Fit for 55" i nacionalnih planova

U četvrtak, 14. listopada 2021., od 10:00 do 11:30 sati i od 13:00 do 14:30 sati, partneri na projektu UNIFY organiziraju webinar kako bi raspravili na koji način paket “Fit for 55” i nacionalni planovi (kao što su nacionalni energetski i klimatski planovi, te nacionalne dugoročne strategije) mogu omogućiti provođenje politika u Europi za ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C.

Uz to, ovaj će događaj predstaviti nedavno istraživanje neprofitne organizacije Climate Analytics o različitim načinima smanjenja emisija koji su kompatibilni s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 °C za EU i devet država članica. U Izvješću je istaknuto da je cilj od 1,5 °C još uvijek ostvariv ako u velikoj količini smanjimo potrošnju energije, istovremeno povećavajući kapacitete obnovljivih izvora energije tijekom ovog desetljeća.

Tema prvog panela će biti: „Povećanje klimatskih ambicija EU-a kroz paket Fit for 55“, a drugog „Putevi država članica za pretvaranje paketa Fit for 55 u Fit for 1.5“.

Možete se registrirati OVDJE.