Objavljeno izvješće Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) za 2022. godinu

Svake godine, počevši od 2005., javno se objavljuje Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI). Radi se o neovisnom alatu koji analizira i uspoređuje učinke zaštite klime u 60 zemalja te Europskoj uniji u cjelini, a koje proizvode najviše emisije stakleničkih plinova. Cilj ovog alata je povećanje transparentnosti u međunarodnoj klimatskoj politici te omogućavanje usporedbe aktivnosti i napretka zaštite klime za svaku pojedinu analiziranu zemlju.

Na konferenciji za novinare u sklopu UN-ove konferencije o klimi COP26, koautori CCPI indeksa (Climate Change Performance Indeks) za 2022. godinu prikazali su novi redoslijed država diljem svijeta rangiranih s obzirom na uspjehe i napretke u borbi protiv klimatskih promjena na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Još uvijek nijedna zemlja nije rangirana na prva tri mjesta.

Niti jedna zemlja nema dovoljno dobre rezultate u svim kategorijama indeksa da bi postigla vrlo visoku ocjenu u CCPI.Stoga, opet, prva tri mjesta u ukupnom poretku ostaju prazna.

Međutim, postoje zemlje koje su bolje od drugih. Države koje na ljestvici najbolje kotiraju su, već tradicionalno, skandinavske zemlje – Danska (1.), Švedska (2.) i Norveška (3.). Danska je izborila svoje mjesto značajnim smanjenjem korištenja ugljena u posljednjih 20 godina i njegovom zamjenom s obnovljivim izvorima energije koji sada čine 30% u ukupnoj opskrbi energijom. Najveća kritika za Švedsku, prema koautorima, je velika deforestacija koja se trenutno provodi u zemlji.

S druge strane, najgore rangirane države u Europi na ovogodišnjoj ljestvici su Mađarska (53.), Poljska (52.) i Češka (51.) dok je čak i Slovenija na vrlo lošem 50. mjestu. S obzirom na zemlje s najlošijim CCPI indeksom, istaknuta je Australija kao jedna od najvećih izvoznika ugljena u svijetu, koja nije pokazala napredak u nacionalnoj i međunarodnoj plitici, zbog čega joj je dodijeljeno 58. mjesto.

Uspinjući se za 10 mjesta, Nizozemska je jedna od zemalja s najvećim poboljšanjem od prošlogodišnjeg CCPI-a, iako se još uvijek nalazi na srednjoj razini.

Na novoj ljestvici Hrvatska je zauzela 28. mjesto, što je u usporedbi s prošlogodišnjim izvještajem kada je bila na 18. mjestu, za 10 mjesta lošiji plasman. Naša se zemlja ove godine našla u društvu Indonezije, koja je na 27. mjestu, i Meksika, koji je 29., a razlika u bodovima između te tri države je samo 1,2 boda. No nije samo Hrvatska pala na ljestvici, Europska Unija u cijelosti se, u odnosu na prošlu godinu, u poretku spustila za 6 mjesta te je sada na 22. mjestu iza Egipta i Ukrajine.

Uspješnost u području zaštite klime promatranih zemalja, koje zajedno čine 92 % globalne emisije stakleničkih plinova, procjenjuje se u četiri kategorije: emisije stakleničkih plinova, obnovljivi izvori energije, potrošnja energije i klimatska politika. U dvije od ove četiri kategorije, Hrvatska je dobila lošu ocjenu. Radi se o kategorijama emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije, koje su međusobno generalno vrlo povezane. Naročito je to vidljivo u našim regijama gdje se još uvijek u značajnoj mjeri za proizvodnju električne i toplinske energije, ali i pokretanje vozila koriste fosilna goriva (68,3% prema publikaciji Energija u Hrvatskoj 2019).

Koautori su naglasili da je jako dobro što većina zemalja ima nacionalne ciljeve za nultu neto stopu emisija, no bitno je da se više fokusiraju na zamjenu ugljena obnovljivim izvorima energije a ne prirodnim plinom, kao npr. Japan. Uz to su naglasili da nijedna zemlja koja je analizirana nije na „putu“ za ostvarenje kratkoročnih politika za postizanje dugoročnog cilja od nulte neto stope emisija, time ukazujući na veliku razliku u namjerama i stvarnoj implementaciji.

Obnovljiva energija se širi, unatoč svjetskom gospodarskom padu

Norveška je prva zemlja koja je dobila vrlo visoku ocjenu u kategoriji obnovljive energije.

U kategoriji korištenja obnovljivih izvora energije Hrvatska je dobila visoku ocjenu te zauzela 11. mjesto što je u skladu s generalnim trendom povećanja instalacije sustava koji koriste OIE u javnom i privatnom sektoru posljednjih nekoliko godina. Ovaj pozitivan trend ponajprije možemo zahvaliti dostupnim financijskim mehanizmima koje su korisnici u svim sektorima koristili za sufinanciranje svojih projekata u energetici kroz prošlu financijsku perspektivu (2014.-2020.). Trenutno dostupne informacije i predviđanja govore da će se taj trend nastaviti i u novom razdoblju (2021.-2027.) te su u nekim programima financiranja na nacionalnoj i EU razni već jasno izdvojene mjere koje se odnose na povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Kao i prošle godine, niti jedna zemlja EU-a nije imala vrlo slab učinak. Češka, Poljska i Francuska ostaju zemlje EU s najlošijim rezultatima u ovoj kategoriji.

Posljednja kategorija u kojoj se vršilo bodovanje je klimatska politika pojedine analizirane zemlje. Ovdje je Hrvatska dobila srednju ocjenu te se po tome smjestila na 26 mjesto, blizu Italije, Austrije i Grčke. Posljednjih godina, a prateći inicijative iz Europske komisije,  naročito donošenje Europskog Zelenog Plana, Hrvatska je izradila i prihvatila nekoliko bitnih strateških dokumenata. Tu je ponajprije potrebno izdvojiti Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, Integrirani nacionalni i klimatski plan za RH za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP) te Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu.

Iako su ti dokumenti s pojedinih razina bili kritizirani kao nedovoljno ambiciozni, već je samo njihovo donošenje korak u pravom smjeru za smanjenje i prilagodbu klimatskom promjenama. Regionalna i lokalna razina ove dokumente koristi kako bi i za svoja područja i zajednice odredili ciljeve i smjer daljnjeg niskougljičnog razvoja, a to rade kroz Akcijske planove energetske učinkovitosti (županije) ili Akcijske planove energetski i klimatski održivog razvitka, SECAP (gradovi i općine).

Kako ne bi sve ostalo samo na djelovanju javne uprave ili kontroli emisija industrije i privatnog sektora, novim Zakonom o tržištu električne energije definirane su energetske zajednice građana, dok se novim prijedlogom Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji predlaže uvođenje  zajednica obnovljive energije. Osnivanjem jedne od te dvije nove pravne osobe, lokalne zajednice mogu aktivno doprinositi energetskoj tranziciji i postizanju klimatske neutralnosti koristeći princip odozdo prema gore (bottom-up).

Kombinacijom dobrog strateškog planiranja, dostupnih financijskih mehanizama i sredstava, institucionalne podrške te uključivanjem građana u pripremu i provedbu projekata vezanih uz energiju i klimu, smanjenje emisija stakleničkih plinova u budućnosti može biti značajno što za sobom povlači bolje uvjete života, gospodarsku konkurentnost te povećanje kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama. Sve će to, naravno, utjecati i na poziciju Hrvatske na budućim ljestvicama CCPI, što samo za sebe ne bi trebao biti cilj već motivacija za djelovanjem u pravom smjeru, smjeru energetske tranzicije cijelog društva.

Hrvatska je ostvarila veliki pad na ljestvici

Kao i prethodnih godina, Hrvatska ima visoke rezultate u kategoriji obnovljivih izvora energije. Ipak, zemlja pokazuje srednju uspješnost u kategoriji klimatske politike i nisku u korištenju energije i emisijama stakleničkih plinova.

Hrvatska je svoje nacionalne dugoročne strategije usvojila u lipnju 2021. Zemlja se i dalje oslanja na fosilna goriva i jedina je članica EU-a bez jasnog plana postupnog ukidanja ugljena. Općenito, stručnjaci CCPI ne vide hrvatske ciljeve kao dovoljne.

Upitnik za izradu indeksa ispunjava 460 stručnjaka u zemljama koje sudjeluju, a indeks se sastoji od četiri kategorije: 40% emisija stakleničkih plinova, 20% obnovljivi izvori energije, 20% potrošnja energije i 20% klimatske politike. Suradnik za ovogodišnji CCPI je Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

Interaktivnu kartu s obzirom na CCPI indeks, kao i objašnjenje dodijeljenog mjesta na ljestvici za svaku zemlju, možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://ccpi.org/countries/