Rezultati istraživanja o otpadu hrane u Hrvatskoj

Provedeno je statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj u 2021. godini nad 1000 kućanstava i oko 2000 jedinica u poslovnom sektoru, a uključena su bila i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG). Istraživanje je provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prema novoj metodologiji EU-a za praćenje otpada od hrane.

Rezultati istraživanja su pokazali sljedeće:

  • U kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku.
  • Oko 76% otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14% u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5% u ugostiteljskoj djelatnosti, 3% u preradi i proizvodnji i 2% u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane;
  • U kućanstvima 60% otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i sl., čiji nastanak je neizbježan. Međutim, 40% čini jestivi dio hrane čije bi se bacanje moglo spriječiti, te bi se u tom slučaju količine miješanog komunalnog otpada koji se danas odlaže na odlagališta smanjio za 4%.
  • Po masi se u kućanstvima najviše baca meso, iza kojeg slijedi voće, zatim ostalo povrće te krumpir.
  • Najčešći razlog bacanja je taj što se radi o nejestivom dijelu hrane. Ako se izuzme nejestivi dio hrane, malo više od polovine kućanstava je kao glavni razlog bacanja hrane navelo preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijedi istek roka te hrana koja je uništena/nejestiva, dok su drugi razlozi manje zastupljeni.

Uz to, treba naglasiti da je Ministarstvo poljoprivrede, s ciljem podizanja svijesti o problemu prekomjernog bacanja hrane, te promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom, izradilo sektorske vodiče za sprječavanje nastajanja otpada od hrane. U vodičima se stavlja naglasak na preduvjete i dobre prakse kojima se može spriječiti nepotrebno bacanje hrane po pojedinim fazama lanca opskrbe hranom:

U EU godišnje nastaje oko 88 milijuna tona otpada od hrane. Procjenjuje se da u kućanstvima EU-a nastaje više od pola ukupnog otpada od hrane (53%). Ako se uz to doda otpad od hrane nastao u trgovinama i u ugostiteljskom sektoru taj udio se povećava na 70%, dok 30% otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

Poticanje smanjenja nastajanja otpada od hrane jedna je od mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. koji predstavlja doprinos cilju 12.3 održivog razvoja Ujedinjenih naroda, tj. postizanju smanjenja globalnog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini za 50% i smanjenju gubitaka hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine.

Projekt „Statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj“ proveden je u skladu s novim Zakonom o gospodarenju otpadom u koji su prenesene odredbe novih propisa EU-a o otpadu (doneseni tijekom 2018. i 2019.) kako bi se uspostavila zajednička metodologija i minimalni zahtjevi u kvaliteti za ujednačeno mjerenje razine otpada od hrane.

Izvor teksta:

https://mingor.gov.hr/vijesti/predstavljeni-rezultati-statistickog-istrazivanja-o-otpadu-od-hrane-u-republici-hrvatskoj/8560

https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/objavljeni-sektorski-vodici-za-sprjecavanje-nastajanja-otpada-od-hrane-5111/5111

Izvor slike: Freepik


Zajedničkim naporima u području istraživanja i inovacija do održivih rješenja na tržištu

Vijeće EU-a donijelo je Preporuku o Paktu za istraživanje i inovacije u Europi te Zaključke o budućem upravljanju europskim istraživačkim prostorom (EIP).

Države članice se u novom Paktu za istraživanja i inovacije obvezuju na pridržavanje: zajedničkih načela i vrijednosti EU-a za istraživanja i inovacije, zajedničkih prioritetnih područja za djelovanje, ulaganja i reforme te na pojednostavljeni postupak koordinacije i praćenja politika. To će omogućiti još bližu suradnju s državama članicama i dionicima prilikom stvaranja jedinstvenog tržišta za istraživanje, inovacije i tehnologiju koje će povećati konkurentnost Europe. U Paktu je utvrđeno 16 zajedničkih, prioritetnih područja za zajedničko djelovanje, od poticanja otvorene znanosti radi brže razmjene znanja i podataka do jačanja znanstvenog vodstva i izvrsnosti EU-a, uz sudjelovanje svih europskih regija i građana.

U Preporukama Vijeća jedna od vrijednosti i načela u području istraživanja i inovacija u EU je društvena odgovornost, ravnopravnost spolova, inkluzivnost građana te društveni angažman u svim dimenzijama istraživanja i inovacija. Težnja je da se postigne veći društveni i ekološki utjecaj uz povećanje povjerenja u znanost i inovacije uključivanjem dionika, lokalnih zajednica i građana u osmišljavanje i provedbu politika istraživanja i inovacija, jačanjem aktivnosti znanstvenog komuniciranja i osiguravanjem da su te politike prilagodljive, fleksibilne i sposobne prilagoditi neočekivanim izazovima. Pri čemu je bitna ravnoteža spolova u istraživačkim timovima na svim razinama, uključujući upravljanje i donošenje odluka, borba protiv rodno uvjetovanog nasilja i uznemiravanja te rodne pristranosti. Uz sve to, potrebno je promicati uključenost građana te podići svijest o prednostima i o utjecaju istraživanja i inovacija na njihove svakodnevne živote.

Dok se sa zaključcima Vijeća utvrđuju prioriteti i okvir za upravljanje EIP-om, uključujući program politika EIP-a za razdoblje 2022. – 2024. koje će države članice provoditi dobrovoljno s Komisijom i u suradnji sa zemljama pridruženima programu Obzor Europa, s istraživačkim, akademskim i poslovnim organizacijama te, ako je primjenjivo, s drugim partnerskim zemljama. U Programu je utvrđeno 20 dobrovoljnih mjera za sljedeće tri godine poput poticanja privlačnih i održivih istraživačkih karijera, približavanje znanosti građanima i poboljšanje pristupa izvrsnosti u cijelom EU-u.

Paktom i zaključcima donosi se nova vizija i prioriteti za provedbu „novog europskog istraživačkog prostora za istraživanje i inovacije”.

Izvori teksta:

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_21_6270

https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2021/11/26/new-pact-and-governance-structure-for-the-european-research-area-era/?utm_source=dsms-auto&utm_medium=email&utm_campaign=New+Pact+and+governance+structure+for+the+European+Research+Area+(ERA)

Izvor slike: Freepik


DOOR je u Koprivnici predstavio stavove građana o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i o njihovim prehrambenim navikama

U okviru projekta „METAR do bolje klime (Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj)“, Tomislav Cik je predstavio rezultate istraživanja ISSP (International Social Survey Programme): modul Okoliš IV na 1. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji pod nazivom „Hrana i klimatske promjene“ održanoj 15. i 16. listopada 2021. u Koprivnici u organizaciji Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever te PERSPIRE projekta Instituta Ruđer Bošković. Na konferenciji je predstavljena analiza stavova građana Republike Hrvatske o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i o prehrambenim navikama građana. Projekt METAR je sufinancirala EU iz europskog socijalnog fonda (ESF).


Sudjelujte u istraživanju o strukturnim preprekama za ulaganje u energetsku učinkovitost u privatnom sektoru najma

Pozivamo vas da ispunite ovo istraživanje koje se provodi u sklopu projekta ENPOR (Mjere za ublažavanje energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma). Vaši će se odgovori koristiti za informiranje javnosti o pokretačkim snagama i čimbenicima koji sprečavaju ulaganje u energetsku učinkovitost stanova u sektoru privatnog najma u Europi.

Anketi možete pristupiti ovdje.

Anketa je anonimna, sigurna i ispunjavanje traje između 5-10 minuta i otvorena je do 21. travnja. S obzirom na to da se istraživanje provodi na razini Europe, anketa je na engleskom jeziku. Sudjelovanje u ovoj anketi je dobrovoljno i možete povući svoje podatke u bilo kojem trenutku.

Hvala vam što ste odvojili vrijeme za popunjavanje ovog upitnika.