Online događaj o urbanoj transformaciji za stvaranje klimatski neutralnih gradova

Dana 29. ožujka 2022. (14:00 – 16:00 sati) održat će se online događaj na kojem će se raspravljati o tome što je sve potrebno da gradovi postanu klimatski neutralni u okviru paketa „Fit for 55“.

Događaj pod nazivom „Getting Fit for 55 and beyond“, koji organizira Eurocities, mreža više od 200 gradova u 38 zemalja, potaknut će politički dijalog između gradonačelnika/dogradonačelnika, zastupnika u Europskom parlamentu, državnih dužnosnika i dužnosnika EU kako bi se identificiralo i raspravilo sljedeće:

  • kritične ulazne točke i pokretače politika za sektor energije, zgradarstva i prometa u paketu „Fit for 55“ za postizanje maksimalnog utjecaja na terenu;
  • načini suradnje između različitih razina vlasti, građana i privatnog sektora kako bi se smanjila fragmentacija i ubrzala tranzicija;
  • dobre prakse i modeli o tome kako se baviti aspektima zapošljavanja, društvenog i građanskog sudjelovanja u sektoru prometa i zgradarstva;
  • okvir politike EU-a, instrumente i sheme podrške za poticanje provedbe paketa “Fit for 55” i Europskog zelenog plana na lokalnoj razini.

Program i upute za registraciju možete pronaći OVDJE.

EU želi ubrzati transformaciju prema klimatskoj neutralnosti, istovremeno smanjujući svoju ovisnost o uvoz fosilnih goriva. Paket „Fit for 55“, kojim se želi smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030., jedan je od načina za postizanje tog cilja, od povećanja energetske učinkovitosti u zgradama do prestanka korištenja fosilnih goriva u prometnom sektoru.

Trenutno sektori prometa i zgradarstva čine 65% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU, zbog čega je neophodna promjena za dekarbonizaciju ovih sektora.

Za više informacija koje detaljnije objašnjavaju paket „Fit for 55“ i što je sve uključeno u njega, posjetite sljedeću stranicu: https://door.hr/plan-eu-a-za-zelenu-tranziciju/.

Izvor slike: Freepik


Komisija je odlučila da će plin i nuklearna energija ipak biti uključeni u taksonomiju EU-a

Europska komisija predstavila je dopunski delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti radi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama kojim su obuhvaćene određene energetske djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije.

Cilj taksonomije EU-a je usmjeravati privatna ulaganja u djelatnosti potrebne za ostvarenje klimatske neutralnosti i ubrzati tranziciju koja će pomoći u ostvarenju klimatskih ciljeva.

Određene djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije mogu se smatrati prijelaznim djelatnostima i dodati onima koje su već obuhvaćene prvim delegiranim aktom o taksonomiji (u primjeni od 1. siječnja 2022.) klimatski održivih djelatnosti ako ispune jasne i stroge uvjete utvrđene u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe o taksonomiji.

Za djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije uvjet je da doprinose tranziciji prema klimatskoj neutralnosti. Za djelatnosti u sektoru nuklearne energije uvjet je da ispunjavaju zahtjeve za nuklearnu sigurnost i zaštitu okoliša, a za djelatnosti u sektoru plina da doprinose prelasku s ugljena na obnovljive izvore energije. Na sve te djelatnosti primjenjuju se i specifični dodatni uvjeti, navedeni u dopunskom delegiranom aktu.

Komisija je izmijenila delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnost uvođenjem specifičnih zahtjeva za poduzetnike za objavljivanje informacija o njihovim djelatnostima u sektorima plina i nuklearne energije kako bi ulagači mogli prepoznati prilike za ulaganja u te djelatnosti.

Prema tome, Komisija smatra da su privatna ulaganja u djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije važna za tranziciju te da će time omogućiti brže napuštanje onečišćujuće djelatnosti u EU, kao što je proizvodnja ugljena i okretanje klimatski neutralnoj budućnosti.

Dopunski delegirani akt će i službeno biti donesen kad budu dostupni prijevodi na sve jezike EU-a te će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2023. nakon isteka razdoblja provjere i ako nijedan suzakonodavac ne uloži prigovor.

Izvor teksta:

https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/taksonomija-eu-komisija-predstavila-dopunski-delegirani-akt-o-taksonomiji-klimatski-odrzivih-2022-02-02_hr

Izvor slike: Pixabay


Otkriven je krovni premaz koji pomaže da stambeni objekt održava optimalnu temperaturu

Znanstvenici iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley otkrili su novu vrstu materijala za krovni premaz koji može održavati kuću hladnom ili toplom ovisno o vanjskoj temperaturi zraka.

Trenutno na tržištu postoje krovni premazi koji reflektiraju sunčevu svjetlost i održavaju kuću hladnom tijekom vrućih ljetnih dana. Međutim, problem je u tome što premaz također reflektira sunčevu svjetlost zimi, zbog čega zimi ukućani moraju trošiti više na grijanje.

U čemu se onda razlikuje novootkriveni krovni premaz?

Novi premaz, kojeg znanstvenici nazivaju temperaturno prilagodljivim radijacijskim premazom (TARC), koristi zanimljivo svojstvo vanadijevog dioksida. Naime, kada vanadijev oksid dosegne temperaturu od 67 °C njegovo stanje se promijeni i prestane apsorbirati toplinsko infracrveno svjetlo. Kako bi postigli da se takva promjena stanja događa na 25 oC, tako da premaz bude prikladan za održavanje sobne temperature, znanstvenici su zamijenili 1,5% vanadijevog dioksida volframom.

Novi premaz reflektira oko 75% sunčeve svjetlosti tijekom cijele godine, ali ima i visoki stupanj zračenja topline koju je apsorbirao (oko 90%) kada je temperatura okoline visoka (iznad 25 oC). Tijekom hladnijeg vremena stupanj zračenja topline automatski se snižava (na oko 20%), pri čemu se zadržava toplina od solarne apsorpcije i omogućuje grijanje zatvorenog prostora.

Znanstvenici su procijenili da bi novi kovni premaz mogao prosječnom kućanstvu u SAD-u uštedjeti do 10% električne energije.

Ovo otkriće će omogućiti velika smanjenja u potrošnji energije i emisija stakleničkih plinova.

Izvor teksta: https://greencitizen.com/new-smart-roof-coating-can-save-energy-all-year-round/

Izvor slike: Pixabay


Njemačka željeznica sve je bliža klimatskoj neutralnosti

DB Regio AG, podružnica Deutsche Bahna koja u Njemačkoj upravlja regionalnim i prigradskim vlakovima, naručila je 44 vlaka koje će pokretati baterija. Na dijelovima gdje je pruga elektrificirana novi će vlakovi voziti kao klasični električni vlakovi napajajući se električnom energijom iz postavljenih vodova, a istovremeno će im se puniti baterije. No, na dijelovima gdje pruga nema elektrificirane vodove vlak će koristiti energiju iz baterija. Domet novih vlakova kada koriste isključivo energiju iz baterija je najmanje 80 km, no tijekom testiranja se pokazalo da mogu voziti i do 185 km. Vlakovi će biti dugi 55 m te će moći prevesti ukupno 325 putnika, a imat će 172 sjedala. Od prosinca 2025. do kraja 2026.  u Njemačkoj će vlakovi takve vrste zamijeniti dizel vlakove koji se trenutno koriste.  Cilj Deutsche Bahn-a je da do 2040. postane klimatski neutralan pomoću alternativnih pogona i goriva.

Također, Niederbarnimer Eisenbahn (NEB), privatni željeznički prijevoznik u Berlinu i Brandenburgu, naručio je 31 vlak kojeg će pokretati baterije s početkom njihova korištenja u prosincu 2024. Vlakovi, čiji će domet biti preko 90 km, pomoću litij-ionskih baterija smanjit će godišnju potrošnju goriva za 4,4 milijuna litara te će smanjiti godišnje emisije CO2 za približno 11.500 tona.

Izvori teksta:

https://www.electrive.com/2021/11/29/german-rail-operator-db-regio-orders-44-bev-trains/

https://railway-news.com/germany-first-battery-trains-ordered-for-vbb-network/

Izvor slike: Pixabay


Podrška u transformaciji Europe u zeleniji, zdraviji i otporniji kontinent u obliku misija

Kako bi se počeli rješavati ključni problemi poput ljudskog zdravlja, klime i okoliša Europska komisija je pokrenula pet misija EU-a koje bi trebali poboljšati uvjete života ljudi u Europi i svijetu.

Misije su nastale na temelju prijedloga koje su vodeći stručnjaci u odborima za misije dostavili Europskoj komisiji u rujnu 2020., te su uvrštene u strateški plan programa Obzor Europa. Početna sredstva izdvojena za misije iznose 1,9 milijardi eura do 2023.

Misije EU-a predstavljaju novi način suradnje u pronalaženju konkretnih rješenja za neke od najvećih izazova današnjice. Misijama se želi mobilizirati i aktivirati javne i privatne dionike, kao što su države članice EU-a, jedinice regionalne i lokalne samouprave, istraživački instituti, poljoprivrednici, poduzetnici i investitori.

Misije pružaju mandat za postizanje određenih ciljeva u zadanom vremenskom okviru. One će također dati učinak stavljanjem istraživanja i inovacija u novu ulogu, u kombinaciji s novim oblicima upravljanja i suradnje, kao i s novim načinom suradnje s građanima, uključujući mlade.

Na primjer, misija prilagodbe klimatskim promjenama planira staviti na raspolaganje 100 milijuna eura za demonstracije velikih razmjera za rješavanje velikih opasnosti uzrokovanih klimatskim promjenama, kao što su poplave.

Cilj definiranih misija EU-a je do 2030. pronaći rješenja za ključne globalne probleme, kao što su:

  1. Prilagodba klimatskim promjenama: dati podršku europskim regijama i zajednicama da do 2030. postanu otporne na klimatske promjene;
  2. Borba protiv raka: uzimajući u obzir europski plan za borbu protiv raka, poboljšati živote više od 3 milijuna ljudi do 2030., s fokusom na prevenciju, liječenje i omogućavanje duljeg i kvalitetnijeg života;
  3. Obnova oceana i voda do 2030.;
  4. 100 klimatski neutralnih, pametnih gradova do 2030.;
  5. Plan za tlo za Europu: živih laboratorija i oglednih centara za vodeća istraživanja tranzicije na zdrava tla do 2030.

Svaka misija imat će određeni vremenski okvir i proračun prilagođen njezinom izazovu i planu provedbe. Misije EU-a izravno se povezuju s građanima, angažirajući ih u njihovom osmišljavanju, provedbi i praćenju.

Troškovi posljedica klimatskih promjena već iznose najmanje 12 milijardi eura godišnje, zbog čega se u sklopu misije za prilagodbu klimatskim promjenama planira:

  • iz programa Obzor Europa osigurati početno financiranje u iznosu od 368,3 milijuna eura u razdoblju od 2021. do 2023. za provedbu misije;
  • uspostaviti platforma za provedbu misije kako bi se podržala i koordinirala provedba misije i kako bi se pomoglo regijama sudionicama;
  • u razdoblju od 2021. do 2023. obuhvatiti 60 do 100 regija, s kasnijim proširenjem na još 50 do 100 regija.

Misijom se želi povećati pripravnost za neizbježne klimatske promjene i ekstremne događaje, razmijeniti iskustava i rješenja te spriječiti značajne gospodarske gubitke.

Misija za klimatski neutralne i pametne gradove provodi se jer gradovi stvaraju više od 70 % globalnih emisija CO2, odgovorni su za više od 65 % globalne potrošnje energije, a zauzimaju samo 4 % kopnene površine EU-a u kojima živi 75 % građana EU-a. Plan misije je:

  • iz programa Obzor Europa osigurati početno financiranje u iznosu od 359,3 milijuna eura u razdoblju od 2021. do 2023. za provedbu te misije;
  • pokrenuti platformu misije za pružanje tehničke, regulatorne i financijske pomoći gradovima koji sudjeluju u misiji;
  • da gradovi sastave, potpišu i provode ugovore o klimatskoj neutralnosti u suradnji s građanima i lokalnim dionicima;
  • pokrenuti portfelj istraživačkih i inovacijskih projekata i uspostaviti globalni centar za razmjenu znanja;
  • da mreža nacionalnih, lokalnih i regionalnih tijela podupire prelazak gradova na klimatsku neutralnost.

Cilj misije je postići ambiciozne ciljeve europskog zelenog plana da se emisije stakleničkih plinova smanje za najmanje 55% uz čišći zrak i sigurniji prijevoz. Uz to, cilj je da EU postane predvodnik u digitalnim inovacijama i inovacijama u području klime, te da se privuku ulaganja inovativnih poduzeća i kvalificirana radna snaga.

Sve informacije o preostalim misijama EU-a možete naći na stranici „Pitanja i odgovori: misije EU-a“.

Izvor teksta: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_21_4747

Izvor slike: Pixabay


Istražite novi alat koji će potaknuti prijelaz na klimatski neutralnu Europu

Istraživačko središte (eng. Joint Research Centre) Europske komisije izradilo je i održava novi alat pod nazivom „The Energy and Industry Geography Lab“ koji sadrži geografske podatke vezane za energetiku, industriju i infrastrukturu pomoću kojih će se moći izrađivati analize i procjene kojima će se poticati cilj klimatski neutralne Europe. Alat nudi mogućnost pronalaska i filtriranja podataka o energiji te izradu i dijeljenje karata koje prikazuju te podatke, a besplatni su za javnu upotrebu. Podaci koji se koriste za alat su uvijek ažurirani, a najnovije podatke i njihove izvore možete uvijek provjeriti na sljedećoj poveznici: https://ec.europa.eu/jrc/en/energy-industry-geography-lab/documentation.

Vodič za brzi početak objašnjava kako prikazati, pronaći i pregledati podatke unutar alata, a možete ga preuzeti OVDJE.

Izvor slike: Pixabay

Informacije o tome kako filtrirati, analizirati i izvoziti podatke možete naći u drugom dijelu vodiča OVDJE.


Konferencija o budućnosti Europe - rasprava o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti

Dana 27. listopada 2021. godine od 10:00 do 13:00 sati održat će se Završna konferencija o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti koja se održava u okviru Konferencije o budućnosti Europe. Konferencija je organizirana od strane Europske komisije, Vijeća i Parlamenta kako bi se čule preporuke građana EU-a o izazovima i prioritetima Europe.

Prema tome, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokreće raspravu s različitim dionicima i općom javnošću o izazovima i mogućnostima za pravednu i učinkovitu tranziciju Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti. Na konferenciji će predstavnici osam Panela predstaviti zaključke i preporuke koji su se prethodno održali za ciljane skupine (poslovni sektor, donositelje odluka na lokalnoj i regionalnoj razini, mlade, medije, obrazovni sektor, znanstvenike, sindikate, organizacije civilnog društva i mladi). Osim toga, nekoliko Veleposlanika će podijeliti iskustvo iz svojih država o tome kako su ili namjeravaju ubrzati proces prema klimatskoj neutralnosti.

Rezultate upitnika, zaključke te preporuke Panela možete pregledati na mrežnoj stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

 

Dnevni red Konferencije je sljedeći:

10:00 Pozdravni govori

10:15 Dodjela priznanja i nagrada poslovnom sektoru za dostignuća na području zaštite okoliša u

  1. godini

10:45 Veleposlanstva i iskustva drugih zemalja

11:00 Panel rasprava

12:50 Zaključci i preporuke

 

Konferenciju možete pratiti preko sljedeće poveznice: https://youtu.be/7ai1TW_d_Uw

Izvor slike: Pixabay