Nagradna igra!

klimatske promjene

Pomozite u borbi protiv klimatskih promjena i DOOR će vas nagraditi poklon paketom

Pripremili smo za vas zanimljivu nagradnu igru kojom ćemo nagraditi jednu osobu poklon paketom. Igra se sastoji od špila karata unutar kojih se nalaze izazovi i ciljevi o tome kako jednostavnim radnjama koje imaju veliki utjecaj možete pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Osoba koja ispuni najviše izazova u sklopu igre Klimatski heroj osvojit će DOOR-ov poklon paket.

Nagradna igra traje od 23.04. do 30.04. 2022., a pobjednika/cu ćemo proglasiti 02.05.2022.

Kako sudjelovati?

Vaša je misija postati klimatski heroj. Odaberite cilj i saznajte kako jednostavnim radnjama koje imaju veliki utjecaj možete pomoći u borbi protiv klimatskih promjena.

  1. Zapratite našu Facebook stranicu: DOOR | Facebook.
  2. Izaberite karticu i ispunite cilj. Kartice možete pronaći ovdje: Choose your mission HR – Climate Hero (climateherogame.com)
  3. Objavite sliku o izvršenju izazova na vašem Facebook profilu s #climateherogame (profil vam mora biti javan tj. vidljiv) i označite nas u objavi.
  4. Podijelite izazov s drugom osobom koju ćete označiti u objavi.
  5. Odaberite drugu karticu i nastavite igru.

Kartice se dijele na četiri područja: hrana i poljoprivreda, kružno gospodarstvo, energija i prijevoz te povezivanje s prirodom.

DOOR-ov poklon paket sadrži:

  • DOOR-ovu platnenu vrećicu
  • prijenosni punjač
  • USB
  • kabel s više izlaza za punjenje mobitela
  • trake za stezanje hlača za vožnju biciklom
  • dvije bilježnice s tvrdim koricama
  • promotivnu majicu s projekta METAR
  • knjigu Održivo gospodarenje energijom: hrvatska praksa za Europu

Više o pravilima igre Klimatski heroj možete pronaći na stranicama projekta ClimAlt: http://climateherogame.com/hr/how-to-play-hr/.


Edukacija o klimatskoj politici i praksi

Online događaj na kojem će se razmijeniti znanja i iskustva između stručnjaka za politiku i članova zajednica

Dana 5. svibnja održat će se Forum za edukaciju o klimatskoj politici i praksi na kojem će se povezati stručnjaci za politiku i članovi zajednice s ciljem razmjene znanja i iskustva. Online događaj, koji će povezati djelovanje na političkoj i praktičnoj razini, organizira Education for Climate Coalition, participativna obrazovna zajednica koja podržava promjene potrebne za klimatski neutralno društvo.

Rok za registraciju je 4. svibnja, a možete se prijaviti OVDJE.

Forum će sadržavati:

  • Panel s Mariye Gabriel, povjerenicom Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, a raspravljat će se o povezanosti između edukacije i aktivnog djelovanja u području održivosti. Cilj događaja je pronaći način kako prenijeti učenicima potrebne vještine za zelenu tranziciju.
  • Razne dijaloge o zajedničkom rješavanju izazova zajednice u različitim fazama njihova razvoja među članovima zajednice i stručnjacima za politiku. Teme dijaloga su:
    • Kompetencije održivosti na djelu;
    • Transformacija lokacija za učenje;
    • Neka štednja vode postane doživotna navika;
    • Načini učenja o održivoj sadnji drveća;
    • Kako konkretno prenijeti učenicima vještine za zelenu tranziciju;
    • Pregled izazova u održanim dijalozima.

Detaljnije o svakom dijalogu možete pročitati OVDJE.

Forum će povezati stručnjake za politiku s članovima zajednice koji su u više navrata izrazili želju da se sastanu s njima kako bi bolje razumjeli pozadinu politike, njezine nedostatke i mogućnosti kako bi bolje osmislili konkretne projekte za zeleno obrazovanje i još naglasili njihovu važnost. S druge strane, stručnjacima za politiku je potreban bolji uvid u procese provedbe i eksperimentiranja unutar obrazovne zajednice.

Izvor slike:

Freepik

https://education-for-climate.ec.europa.eu/community/policyevent/about


Stavovi i mišljenja o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji u Republici Hrvatskoj

U okviru projekta „METAR do bolje klime“ 2021. godine provedeno je anketno istraživanje „Izgubljeno desetljeće: Stavovi i mišljenja o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji u Republici Hrvatskoj“ na 1.000 punoljetnih građana Hrvatske o temama zaštite okoliša i klimatskih promjena. Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) u suradnji s voditeljem projekta Društvom za oblikovanje održivog razvoja (DOOR). Istraživanje je provedeno s ciljem uvida u stavove hrvatskih građana o pitanjima klimatskim promjenama, okoliša i energetske tranzicije. Uz to, u sklopu istraživanja usporedili su se stavovi građana s onima od prije deset godina, kako bi se uočile moguće promjene u stavovima.

Neki od zanimljivih rezultata istraživanja su sljedeći:

  • u 10 godina povećao se udio ispitanika koji zdravstvo vide kao najvažniji problem u Hrvatskoj, dok temu okoliša ne doživljavaju važnom, u odnosu na neke druge teme;
  • za razliku od 2011. godine, kada su najvažniji percipirani problemi bili oni povezani s onečišćenjem vode i zraka, ispitanicima su danas uvjerljivo najvažniji problemi povezani s otpadom, to jest odlaganjem smeća iz domaćinstva (20,8%) i klimatskim promjenama (16,3%);
  • oko 70% ispitanika prepoznalo je klimatske promjene kao ozbiljan problem, dok gotovo polovica ispitanika smatra kako su promjene u svjetskoj klimi podjednako uzrokovane prirodnim procesima i ljudskim djelovanjem;
  • u prosjeku gotovo svaki deseti građanin u Hrvatskoj živi u neposrednoj okolini koja je unazad godinu dana bila jako pogođena onečišćenjem zraka i vode;
  • više od trećine ispitanika izjavljuje kako čine dobro za okoliš čak i kada za to moraju izdvojiti više vremena ili novca, što je značajni porast u usporedbi s istraživanjem od prije deset godina kada je to činilo manje od trećine ispitanika;
  • ispitanici su u relativno podjednakoj mjeri nespremni prihvatiti smanjenje životnog standarda i plaćanje puno većih poreza u svrhu zaštite okoliša (više od dvije trećine ispitanika je nespremno za ovakva odricanja), dok su istovremeno relativno spremniji plaćati više cijene, za što je ipak spremno tek manje od jedne petine ispitanika;
  • s obzirom na prioritiziranje ekonomskog rasta nad pitanjima zaštite i budućnosti okoliša, više od polovice (59%) ispitanika smatra da je Hrvatskoj potreban ekonomski rast kako bi uspješno zaštitila okoliš, dok se istovremeno preko 40% ispitanika (u potpunosti) slaže da se previše brinemo oko budućnosti okoliša, a nedovoljno oko trenutnih cijena i radnih mjesta;
  • 74,2% ispitanika se slaže s tvrdnjom da moramo živjeti dobro neovisno o ekonomskom rastu, a 71,8% smatra da ne smijemo konzumirati više resursa nego što je moguće prirodno obnoviti,
  • preko 70% ispitanika u Hrvatskoj smatra važnom energetsku tranziciju;
  • ispitanici su ocijenili da su najvažniji aspekti nadolazeće energetske tranzicije smanjenje potrošnje energije u ekonomiji (86,9%) te povećanje energetske učinkovitosti uz pomoć novih tehnologija (88,6%);
  • ispitanici prepoznaju samo tri aktera kao najvažnije nositelje tranzicije i to u više od 60% ukupnih slučajeva odabiranja, a to su nacionalna i lokalna vlast (24,2%), pojedinac (20,8%) i industrijska poduzeća s visokom potrošnjom energije (15,9%).

Istraživanje možete pogledati na službenoj stranici projekta METAR: https://metar.door.hr/wp-content/uploads/sites/11/2022/01/ISSP-Okolis-IV-izvjestaj_final.pdf.

Na sljedećim poveznicama možete pročitati objavljene članke koje ističu glavne zaključke istraživanja:


Kulinarska radionica za mlade: povezanost hrane i klimatskih promjena

U subotu, 26. veljače 2022., počinje ciklus kulinarskih radionica i besplatnih treninga o odnosu hrane i klimatskih promjena koji provodi i organizira udruga ZMAG u sklopu projekta Food Wave – Empowering Urban Youth for Climate Change.

Radionica je namijenjena osobama između 15 i 35 godina te će se održavati u ciklusu od četiri vikenda. Svi treninzi su besplatni i održavaju se na Recikliranom imanju, sjedištu udruge ZMAG u Vukomeriću (Vukomerić 23/3). Zbog trenutne epidemiološke situacije, ograničen je broj polaznika, a treninzi će se odvijati uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera.

Sudionici će na radionici učiti o zdravoj prehrani, različitim prehrambenim tradicijama prezentiranim na moderan način i uzgoju hrane u svom domu. Naučit će vještine planiranja i organiziranja brzih, zdravih i finih obroka.

Uz to, sudionici će se upoznati i s uspješnim eko poduzetnicima i čuti njihove priče, naučiti kako svoje ideje plasirati kroz medije i društvene mreže, te će im se objasniti povezanost hrane i akcija za klimu, ekološkog otiska i urbane politike hrane, smanjenja otpada od hrane i aktivizma za održivi prehrambeni sektor.

Opći cilj projekta Food Wave – Empowering Urban Youth for Climate Change je povećanje znanja, svijesti i angažmana o održivim obrascima potrošnje i proizvodnje hrane za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Kroz projekt će se osnažiti mladi kao katalizatori promjena u svojim lokalnim zajednicama s posebnim fokusom na sektor hrane.

Prijavni obrazac i program možete naći OVDJE.

Izvor slike: Unsplash


Saznajte u kojoj mjeri su klimatski ekstremi uzročnici gospodarskih gubitaka i smrtnih slučajeva

Europska agencija za okoliš (EEA) je ažurirala informacije o gospodarskim gubicima i žrtvama uzrokovanih prirodnim katastrofama koristeći dvije baze podataka. Prva je baza podataka CATDAT (koja sadrži informacije o prirodnim katastrofama koja su se dogodile diljem svijeta od 1900.) i NatCatSERVICE (najopsežnija baza podataka od 1980. za analizu i procjenu gubitaka uzrokovanih prirodnim katastrofama).

Glavni zaključci na temelju analiziranih podataka su:

  • U razdoblju od 1980. do 2020. ukupni gospodarski gubici od vremenskih i klimatskih događaja iznosili su 450 – 520 milijardi eura (prema vrijednosti eura u 2020.) u 32 zemlje članice Europske agencije za okoliš.
  • Meteorološki i hidrološki događaji uzrokovali su između 34% i 44% ukupnih gubitaka, a klimatološki događaji uzrokovali su između 22% i 24%.
  • Smrtni slučajevi u istom razdoblju iznosili su između 85.000 i 145.000 osoba.
  • Oko 3% vremenskih i klimatskih ekstremnih događaja odgovorno je za 60% gospodarskih gubitaka.
  • Većina smrtnih slučajeva (više od 85%) u razdoblju 1981. – 2020. bila je posljedica toplinskih valova. Toplinski val u 2003. prouzročio je najviše smrtnih slučajeva, čineći između 50% i 75% svih smrtnih slučajeva od vremenskih i klimatskih događaja u posljednja četiri desetljeća.
  • Trendovi gospodarskih gubitaka od vremenskih i klimatskih događaja u Europi u istom razdoblju variraju ovisno o izvoru podataka. To se djelomično može objasniti velikom međugodišnjom varijabilnosti u gubicima, kao i učinkom provedenih mjera prilagodbe.
  • Prikupljanje usporedivih podataka iz europskih zemalja potrebno je kako bi se prikazao koherentan i autoritativan pregled gubitaka i smrtnih slučajeva uzrokovanih ekstremnim vremenskih i klimatskih događaja. To je istaknuto u europskom Zelenom planu i Strategiji prilagodbe EU-a.

Podaci iz obje baze podataka nisu identični te “točan” skup podataka ne postoji. Stoga, podaci iz oba izvora prikazani su zasebno u tablici 1.

Podaci o geotehničkim opasnostima (npr. potresi i vulkani) nisu prikazani u tablici, jer, iako su prirodne opasnosti, nisu povezani s vremenom ili klimom. Ukupni gubici zbog geotehničkih opasnosti usporedivi su s gubicima od klimatskih događaja.

Podaci o gospodarskim gubicima u tablici 1 su prikazani za 32 države članice Europske agencije za okoliš.

Tablica 1. Gospodarski gubici uzrokovana vremenskim i klimatskim ekstremnim događajima u zemljama članicama Europske agencije za okoliš (1980. – 2020.) na temelju baza podataka CATDAT i NatCatSERVICE

Gubici uzrokovani prirodnim katastrofama na slici 1 su podijeljeni u tri skupine: meteorološki događaji (npr. oluje), hidrološki događaji (npr. poplave) i klimatološki događaji (npr. toplinski valovi, valovi hladnoće, suše).

Slika 1. Gospodarska gubici uzrokovani vremenskim i klimatskim ekstremnim događajima u zemljama članicama EEA-a (1980. – 2020.) po vrsti opasnosti na temelju baze podataka CATDAT i NatCatSERVICE

Podaci iz CATDAT baze podataka:                                                     Podaci iz NatCatSERVICE baze podataka:

Prema izvješću “Utjecaji klimatskih promjena i prilagodba u Europi“, klimatske mjere u skladu sa scenarijem povećanja temperature od 1,5°C umjesto 3°C mogle bi spriječiti do 60.000 godišnjih smrtnih slučajeva zbog toplinskih valova i spriječiti gubitke od suše u iznosu od 20 milijardi eura godišnje do kraja ovog stoljeća. Šteta od riječnih poplava mogla bi se prepoloviti, na oko 24 milijarde eura godišnje, a gospodarski gubici od obalnih poplava mogli bi se smanjiti za više od 100 milijardi eura godišnje do 2100. godine.

Izvor teksta:

https://www.eea.europa.eu/publications/economic-losses-and-fatalities-from/economic-losses-and-fatalities-from

Izvor slike: Pixabay


U Zadru je održana nova fokus grupa o klimatskim promjenama

U petak, 11. veljače, u Hotelu Kolovare u Zadru, održana je fokus grupa s predstavnicima organizacija civilnog društva, znanstveno-istraživačkih institucija i jedinice lokalne samouprave, u sklopu projekta METAR do bolje klime. Fokus grupa je održana u organizaciji DOOR-a kao vodećeg partnera projekta, projektnih partnera Instituta za političku ekologiju (IPE), udruge Terra Hub i Eko-Zadar, te pod istraživačkim vodstvom Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ).

U sklopu fokus grupe održan je razgovor s lokalnim dionicima o opasnostima klimatskih promjena, problemima u okolišu u Zadru, te rješenjima na identificirane probleme iz lokalne perspektive. Tijekom četverosatnog razgovora, istaknuti su brojni problemi, od nedostatka i kvalitete zelenih javnih površina i biološke raznolikosti, preko neprimjerenog razumijevanja i komunikacije znanstvenih spoznaja povezanih s uzrocima i posljedicama klimatskih promjena prema široj javnosti, do nedostatka komunikacije i konstruktivne suradnje između relevantnih dionika.

U drugom dijelu fokus grupe raspravljalo se o mogućim pozitivnim i negativnim vizijama Zadra na polovici stoljeća, utemeljenim na znanstvenim projekcijama i teorijskim promišljanjima za Zadar i njegovu okolicu. U sklopu spomenutih refleksija raspravljalo se i o mogućim rješenjima na identificirane probleme. Prilikom rasprave, sudionici su isticali raznolika moguća rješenja iz područja njihovog stručnog i profesionalnog rada poput:

  • potrebe za integracijom određenih inovativnih tehnoloških rješenja,
  • potrebe za promjenom metodologije podizanja svijesti o klimatskim promjenama, prvenstveno kroz razvoj kurikuluma te obrazovnih materijala i programa za obrazovanje novih i već postojećih stručnih kadrova u svim relevantnim sektorima.
  • Također, naglašena je potreba za prikupljanjem relevantnih podataka o komunalnoj infrastrukturi i drugim čimbenicima održivosti na razini grada Zadra,
  • istaknuta je i potreba za promjenom organizacijske klime u svrhu unaprjeđivanja međusektorske suradnje.

Rasprava je završila pozivom na dugoročno umrežavanje i nastavak suradnje u svrhu rješavanja uočenih problema i sprječavanja nastanka novih rizika koji bi ugrozili viziju izgradnje pozitivne budućnosti Zadra, otpornog na izazove klimatske krize u 21. stoljeću.


Održana je fokus grupa o klimatskim promjenama na projektu METAR

U sklopu projekta „METAR do bolje klime“ održana je Fokus grupa u organizaciji Instituta za društvena istraživanja iz Zagreba i Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Terra Huba te uz podršku Instituta za političku ekologiju i Brodskog ekološkog društva (BED).

Na sastanku se raspravljalo o opasnostima koje donose klimatske promjene, naglašavajući one u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane, vode i energije. Pozornost je također bila na složenosti i povezanosti problema zbog potrebne energetske tranzicije – od tehnoloških do društvenih.

Sudionici su se složili da:

  • rješenja koja se nude stvaraju pritisak ne samo na građane nego i na institucije te da sva zelena rješenja nisu nužno i održiva, zahtijevaju pažljivo promišljanje kako ne bi negativno utjecala na prirodu poput važnih šumskih ekosustava u Slavoniji ili proizvodnje dodatnog otpada za čije daljnje gospodarenje još nije nađeno rješenje;
  • veliki problem predstavlja nedostatak znanja, informiranosti i razumijevanja problema, ali i mogućih rješenja;
  • drugi problem su cijene i pristupačnost novih tehnologija u odnosu na standard građana.

Kako se na sastanku raspravljalo o dva suprotna scenarija: „optimistična“ i „pesimistična“ vizija života u gradu u idućih 30-ak godina s obzirom na klimatske promjene, zaključeno je sljedeće:

  • Za izbjegavanje pesimističnog scenarija te potrebnu prilagodbu na sve što klimatske promjene donose potrebno je puno više suradnje u kojima inače razdvojeni lokalni dionici mogu djelovati sinergijski.
  • Osim toga, potrebno je aktivno djelovanje na osnaživanju pojedinaca i organizacija znanjem o klimatskim promjenama, te edukacije i rad s informiranim i osnaženim građanima. To je ujedno i zadaća tematske mreže METAR u kojoj se planiraju okupiti organizacije koje će zajednički istraživati, podučavati i povesti promjene potrebne da bismo se prilagodili klimatskim promjenama te naučili kako se ponašati u novim okolnostima, te izbjegli pesimistični scenarij budućnosti u kakvoj ne želimo da žive naša djeca.

Izvor teksta: http://www.brodportal.hr/clanak/klima-se-mijenja-brze-nego-sto-se-mi-prilagodavamo-%E2%80%93-moze-li-nam-pomoci-mreza-metar-do-bolje-klime-31161


Rezultati upitnika o stajalištima građana o klimatskim promjenama

Europska investicijska banka (EIB) provodi anketu o klimi za razdoblje 2021. – 2022. te u prvom dijelu upitnika istražuje stajališta građana o klimatskim promjenama u svijetu. Rezultati su pokazali pomake u ponašanju pojedinaca ističući da su se ljudi svih dobnih skupina u svojem svakodnevnom životu spremni još snažnije založiti za ublažavanje klimatskih promjena. U nastavku pogledajte rezultate o ponašanju građana i mjere koje poduzimaju u borbi protiv klimatskih promjena u Hrvatskoj:

  • 6% Hrvata (78% Europljana) smatra da čine sve što im je u moći kako bi se u svakodnevnom životu borili protiv klimatskih promjena, ali većina ih ne vjeruje da tako postupaju i njihovi sunarodnjaci;
  • 73% Hrvata (67% Europljana) koji razmišljaju o nabavi automobila navodi da bi se pri sljedećoj kupnji odlučili ili za hibridno ili za električno vozilo (za hibridno 36%, a za električno vozilo 37%), dok bi ih se 27% i dalje opredijelilo za benzinca ili dizelaša;
  • 62% Hrvata (69% Europljana) navodi da pri izboru odredišta za godišnji odmor razmišlja o klimatskim promjenama;
  • 43% mladih Hrvata (54% Europljana) razmišlja o klimatskim promjenama kad traži posao i
  • 40% mladih Hrvata (54% Europljana) već sad kupuje rabljenu odjeću umjesto nove.

Odabir automobila

Slično razmišljanje kao kod hrvatskih građana kod nabave novog automobila imaju Mađari (72%) i Slovenci (71%), dok su Austrijanci (51 %) i Česi (48 %) manje skloniji da se pri sljedećoj kupnji odluče za hibridno ili električno vozilo. S obzirom na kupnju benzinskog ili dizelskog vozila, Austrijanci (49%) i Česi (52%) su više zainteresirani u odnosu na Hrvate, Mađare (28%) i Slovence (29%).

Europljani su najskloniji hibridnim vozilima (39%), dok su im benzinska i dizelska vozila na drugom mjestu (33%), a električna na trećem (28%).

Kinezi su više zainteresirani da njihovo novo vozilo bude električno (44%), a Amerikanci hibridno (38%) pa benzinsko ili dizelsko (33%), a tek onda električno vozilo (29%).

Klimatske promjene i godišnji odmor

Čak 64% Hrvata mlađih od 30 godina navodi da pri izboru odredišta za godišnji odmor razmišlja o klimatskim promjenama. Međutim, više od trećine mladih ispitanika (35% u odnosu na 20% ispitanika u dobi od 30 do 64 godine odnosno 16% onih u dobi od 65 godina i starijih) navodi da će 2022. na godišnji odmor putovati zrakoplovom. Tek petina mladih ispitanika (19% u odnosu na 9 % ispitanika u dobi od 30 do 64 godine odnosno 10% onih u dobi od 65 godina i starijih) navodi da će putovati zrakoplovom do nekog dalekog odredišta.

Kupnja odjeće i potraga za poslom

Rabljenu odjeću kupuje 33 % Hrvata (39% žena i 26% muškaraca) što je devet postotnih bodova ispod prosjeka EU-a.

Kod potrage za poslom 40 % Hrvata razmišlja o klimatskim promjenama, a u dobi od 15 do 29 godina njih 43%.

Također treba naglasiti da 44 % Hrvata razmišlja o klimatskim promjenama kad bira banku ili ulaže svoju ušteđevinu.

Izvor teksta: https://www.eib.org/en/press/all/2022-034-when-shopping-for-a-new-car-the-vast-majority-of-croatians-say-they-will-opt-for-a-hybrid-or-electric-vehicle?lang=hr

Izvor slike: Freepik


LIFE pozivom neprofitne organizacije će dobiti 7 milijuna eura za zelene projekte

Posebnim pozivom LIFE 2020. (NGO4GD) za dostavu prijedloga projekata nevladinih organizacija o europskom zelenom planu dodijelit će se 7 milijuna eura za smanjenje utjecaja pandemije COVID-19 na poslovanje neprofitnog sektora. Sredstva će se dodijeliti za oporavak tog sektora te istovremeno za poticanje javnosti na sudjelovanje u ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana.

Ukupno 27 nevladinih organizacija, koji djeluju u području klime, energije i okoliša u 14 europskih zemalja (Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj, Irskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Mađarskoj, Nizozemskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu), dodijeljenim sredstvima će provesti različite projekte koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva europskog zelenog plana.

Neke od tema kojima će se projekti baviti su sljedeće:

  • poboljšanje obrazovanja o klimi i djelovanja u području klime, posebno u školama i lokalnoj zajednici;
  • povećanje kvalitete i bioraznolikosti, promicanje provedbe strategije „od polja do stola” i poticanje zelenog razvoja u gradovima i ruralnim zajednicama;
  • poticanje sudjelovanja civilnog društva u kružnom gospodarstvu prijenosom znanja i učinkovitom strategijom digitalne komunikacije;
  • širenje svijesti o vezama između zaštite mora i plavog ugljika – sekvestracija ugljika u obalnim ekosustavima, kako bi se potaknulo djelovanje mladih i obalnih zajednica na tom području;
  • smanjenje pritiska na tropske šume od lanaca opskrbe proizvodima koji se uzgajaju, a povezani su s europskim tržištem utjecajem na korporativno donošenje odluka u suradnji s europskim financijskim institucijama i međunarodnim civilnim društvenim organizacijama;
  • osnivanje volonterskog pokreta za obnovu prirode i upravljanje djelovanjem na području prirode s ciljem povezivanja građana s prirodom i boljim očuvanjem vrste i staništa;
  • povećanje sudjelovanja civilnog društva u ostvarivanu ciljeva europskog zelenog plana s fokusom na bioraznolikost i ekosustave, te širenje svijesti o negativnom utjecaju urbanizacije, intenzivne poljoprivrede, hidroelektrana i brana, industrije i masovnog turizma na bioraznolikost i ekosustavi;
  • povećanje znanja o energetskim zajednicama među donositeljima odluka, regionalnim aktivistima i građanima.

Sve projekte raspoređene po zemljama možete pregledati OVDJE.

Izvor teksta: https://cinea.ec.europa.eu/news/more-eu7-million-life-funding-ngos-2022-01-25_hr


Besplatni online tečaj o klimatskoj krizi i zaustavljanju globalnog zagrijavanja

U sklopu besplatne platforme za e-učenje NAU, kojom upravlja i koju je izradila Zaklada za znanost i tehnologiju u Portugalu, organizirat će se tečaj o klimatskoj krizi i zaustavljanju globalnog zagrijavanja kolektivnim djelovanjem. Tečaj koji počinje 22. veljače 2022. možete završiti u roku od 7 tjedana, nakon čega ćete dobiti certifikat na temelju riješenih kvizova (najmanje 50% točnih odgovora) tijekom tečaja i riješenih zadataka koji će dokazati vaše nove vještine i znanja.

Tečaj je na engleskom jeziku, s tekstovima i titlovima dostupnim na engleskom i portugalskom jeziku.

S obzirom na to da u zadnjih 25 godina nijedno od predloženih rješenja za klimatske promjene nije doprinijelo značajnom smanjenju emisije CO2, a Zemlja se približava potencijalnoj točki bez povratka, ovaj tečaj nudi moguće rješenje – brzu i koordiniranu kolektivnu akciju!

Na tečaju ćete naučiti sljedeće:

  • nove znanstvene koncepte u znanosti o Zemlji, pravu, upravljanju i društvenim znanostima;
  • razumjeti kako geološka epoha antropocena utječe na buduće klimatske probleme;
  • procjenjivati klimatsku krizu iz multidisciplinarne i interdisciplinarne perspektive;
  • kako biti angažiran u suvremenoj političkoj raspravi o pravnom statusu stabilne klime;
  • kako istražiti iz prve ruke mjere i odgovornosti koje biste mogli primijeniti u svom urbanom okruženju.

Program tečaja se sastoji od sljedeći modula:

  • Modul 1: Znanost o Zemlji – s prof. Katherine Richardson, Sveučilište u Kopenhagenu, i prof. Willom Steffenom, Australsko nacionalno sveučilište;
  • Modul 2: Ublažavanje klimatskih promjena: Klimatska kriza – s prof. Filipe Duarte Santos, Sveučilište u Lisabonu;
  • Modul 3: Međunarodno pravo i upravljanje okolišem – s Lionelom Chamijem, Global Pact Coalition, i prof. Klausom Bosselmannom, Sveučilište u Aucklandu;
  • Modul 4: Kultura zajedništva – s prof. Viriatom Soromenho-Marquesom, Sveučilište u Lisabonu;
  • Modul 5: Zajednička baština i dužnost pravne inovacije i zajedničkog nasljeđa – s prof. Alexandrom Aragão, Sveučilište Coimbra, i prof. Prue Taylor, Sveučilište Auckland;
  • Modul 6: Zakon o sustavu Zemlje i stabilne klime kao zajednička baština čovječanstva – s prof. Louisom Kotzéom, Sveučilište North-West, i Paulom Magalhãesom, Sveučilište u Portu / Common Home of Humanity;
  • Modul 7: Upravljanje „Global Commons“ – s prof. Ivom Pires, Sveučilište NOVO u Lisabonu.

Registrirajte se OVDJE.

Za sva pitanja vezana za sadržaj tečaja obratite se na e-mail adresu: earthsystemmooc@gmai.com, a za sva tehnička pitanja tijekom korištenja platforme za e-učenje na ajuda@nau.edu.pt.

Izvor teksta: https://www.nau.edu.pt/en/course/the-earth-system-as-global-common/

Izvor slike: Pixabay