Nova predavanja u sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ s raznim vrijednim nagradama za učenike

U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ DOOR će 26. listopada 2021. godine održati predavanja petim razredima OŠ Lovre pl. Matačića o globalnom zagrijavanju, efektu staklenika, klimatskim promjenama i kako učenici mogu pomoći svojim svakodnevnim djelovanjem. Nakon što učenici budu upoznati s mjerama ublažavanja klimatskih promjena, imat će priliku predložiti mjere koje oni sami mogu provoditi te koje bi vlade diljem svijeta trebale provoditi. Osim toga, učenici će imati priliku upoznati se s ključnim stakleničkim plinovima kroz kreativni rad tj. izrađivanjem kartica za svaki staklenički plin koje će uključivati personaliziranu ilustraciju plinova, informacije kako nastaju i kako se njihove emisije mogu smanjiti. Na kraju će biti provedena kratka provjera znanja o naučenome, a učenici koji su najpozornije slušali osvojit će vrijedne nagrade od mikroskopa s cijelom opremom za istraživanje, robota koji se kreće pomoću solarne energije do National Geographic kompasa. Uz to, škola će dobiti vrijednu opremu za pomoć tijekom nastave, kao što su vakuum plastični šestari i zvučnici za PC radi lakšeg održavanja i praćenja nastave.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.

Izvor slike: Pixabay


Istraživanje o utjecaju klimatskih promjena i nedjelovanja vlada na mentalno zdravlje mladih

Novo istraživanje o utjecaju klimatskih promjena na mlade pokazalo je da je strah od klimatskih promjena povezan s percepcijom neadekvatnog djelovanja odraslih i vlada, osjećajem izdaje, napuštenosti i tzv. moralnim ozljedama. Ovo je prvo opsežno istraživanje straha od klimatskih promjena kod djece i mladih diljem svijeta. Istraživanje su organizirali stručnjaci sa Sveučilišta iz Ujedinjenog Kraljevstva, Finske i SAD-a te neovisni stručnjaci.

Upitnik je ispunilo 10.000 mladih od 16 do 25 godina u deset zemalja (Ujedinjeno Kraljevstvo, Finska, Francuska, SAD, Australija, Portugal, Brazil, Indija, Filipini i Nigerija). Rezultati upitnika su pokazali da su sudionici bili zabrinuti zbog klimatskih promjena (59% ih je bilo vrlo ili izrazito zabrinuto, a 84% umjereno zabrinuto). Preko 50% se osjećalo tužno, tjeskobno, ljuto, nemoćno, bespomoćno i krivo, a preko 45% je naglasilo da njihovi osjećaji o klimatskim promjenama negativno utječu na njihov svakodnevni život, dok su mnogi imali veliki broj negativnih misli o klimatskim promjenama. Sudionici su negativno ocijenili vladin odgovor na klimatske promjene, te su istaknuli da imaju veći osjećaj izdaje u odnosu na osjećaj sigurnosti. Korelacije su pokazale da su strah od klimatskih promjena i zabrinutost značajno povezani s percipiranim neadekvatnim odgovorom vlade i povezanim osjećajem izdaje.

Zaključak autora istraživanja je da su klimatske promjene i neadekvatni vladini odgovori povezani sa strahom od klimatskih promjena i zabrinutošću kod mnoge djece i mladih diljem svijeta. Takvi psihološki uzročnici stresa ugrožavaju zdravlje i dobrobit, a mogu se protumačiti kao moralno štetni i nepravedni, zbog čega je potrebno hitno povećanje istraživanja i djelovanja vlade u borbi protiv klimatskih promjena.

Istraživanje možete preuzeti OVDJE.

Izvor slike: Pixabay


DOOR je u Koprivnici predstavio stavove građana o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i o njihovim prehrambenim navikama

U okviru projekta „METAR do bolje klime (Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj)“, Tomislav Cik je predstavio rezultate istraživanja ISSP (International Social Survey Programme): modul Okoliš IV na 1. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji pod nazivom „Hrana i klimatske promjene“ održanoj 15. i 16. listopada 2021. u Koprivnici u organizaciji Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever te PERSPIRE projekta Instituta Ruđer Bošković. Na konferenciji je predstavljena analiza stavova građana Republike Hrvatske o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i o prehrambenim navikama građana. Projekt METAR je sufinancirala EU iz europskog socijalnog fonda (ESF).


Traže se članovi europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene

Europska agencija za okoliš (EEA) raspisala je, kao tajništvo Znanstveno – savjetodavnog odbora EU-a za klimatske promjene, javni poziv za odabir prvih 15 članova ovog novog tijela. Novo Savjetodavno tijelo je osnovano temeljem Europskog zakona o klimi, a budući članovi imat će značajan utjecaj na politike EU-a pružanjem znanstvenih savjeta i sastavljanjem izvješća o utjecaju mjera (postojećih i planiranih) na klimatske promjene. Također, Savjetodavni odbor će savjetovati Europsku komisiju o implikacijama izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) relevantnim za indikativni proračun stakleničkih plinova i za ciljeve smanjenja emisija.

Budući članovi moraju zadovoljiti sljedeće kriterije:

  • doktorat ili ekvivalentnu diplomu iz znanstvenog i tehničkog stručnog znanja relevantnog za znanost o klimi. U svrhu ovog poziva, znanost o klimi se shvaća kao širok raspon tema koje ocjenjuju tri radne skupine IPCC-a;
  • najmanje 10 godina radnog iskustva u području znanosti o klimi i okolišu ili u drugim područjima znanosti važna za ostvarivanje klimatskih ciljeva EU;
  • biti državljanin jedne od država članica EU.

Potencijalni članovi trebaju se prijaviti do 1. studenog 2021. do 12h po srednjoeuropskom vremenu.

Više o Pozivu i na koji način se možete prijaviti pročitajte na sljedećoj poveznici: https://www.eea.europa.eu/about-us/climate-advisory-board/call-for-expressions-of-interest.


Pročitajte novo izvješće Međunarodne agencije za energiju o trendovima u globalnoj energetici

Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je novo izdanje izvješća pod nazivom „World Energy Outlook 2021“.. Izvješće ističe da smo još daleko od ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 °C.

Izvješće sadrži i detaljan pregled koliko su zemlje napredovale u svojim tranzicijama prema čistoj energiji, te koliko još daleko od postizanja globalnog cilja ograničavanja rasta temperature za 1,5 °C. Pružajući više scenarija Izvješće objašnjava rizike, u vrijeme kada je informirana rasprava o energiji i klimi važnija nego ikad.

Izvor slike: Pixabay


Webinar: Brže provođenje klimatskih akcija u EU-u i državama članicama pomoću paketa "Fit for 55" i nacionalnih planova

U četvrtak, 14. listopada 2021., od 10:00 do 11:30 sati i od 13:00 do 14:30 sati, partneri na projektu UNIFY organiziraju webinar kako bi raspravili na koji način paket “Fit for 55” i nacionalni planovi (kao što su nacionalni energetski i klimatski planovi, te nacionalne dugoročne strategije) mogu omogućiti provođenje politika u Europi za ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C.

Uz to, ovaj će događaj predstaviti nedavno istraživanje neprofitne organizacije Climate Analytics o različitim načinima smanjenja emisija koji su kompatibilni s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 °C za EU i devet država članica. U Izvješću je istaknuto da je cilj od 1,5 °C još uvijek ostvariv ako u velikoj količini smanjimo potrošnju energije, istovremeno povećavajući kapacitete obnovljivih izvora energije tijekom ovog desetljeća.

Tema prvog panela će biti: „Povećanje klimatskih ambicija EU-a kroz paket Fit for 55“, a drugog „Putevi država članica za pretvaranje paketa Fit for 55 u Fit for 1.5“.

Možete se registrirati OVDJE.


Uskoro počinje Europski forum za urbanu otpornost

S obzirom na nedavne ekstremne klimatske događaje koji se istodobno događaju u različitim zemljama i da je više od 2000 gradova u 35 zemalja diljem svijeta od 1. listopada proglasilo klimatsku krizu, što zahtjeva hitno osmišljavanje novih načina prilagodbe i otpornosti na klimatske promjene, 19. i 20. listopada 2021. održat će se Europski forum za urbanu otpornost (eng. European Urban Resilience Forum, EURESFO). Forum će okupit stručnjake, predstavnike gradova i dionike koji će raspravljati o Strategiji prilagodbe EU-a. Događaj će se održati uživo u gradu Malmö u Švedskoj i online.

Cilj Strategije prilagodbe klimatskim promjenama EU-a, koju je Komisija predstavila 24. veljače 2021., je pripremiti Europu za suočavanje s utjecajima klimatskih promjena ukazujući na potrebne strategije za jačanje kapaciteta prilagodbe, otpornosti i smanjenja ranjivosti gradova. Strategijom se želi uspostaviti dugoročna vizija prilagodbe, koja prepoznaje potrebu za sustavnim pristupom i prepoznaje međuovisnost između stabilne klime i održavanja usluga ekosustava, poput biološke raznolikosti, hrane, čistog zraka, pitke vode i zaštite od poplava.

Komisija je pokrenula misiju prilagodbe klimatskim promjenama i društvene transformacije, pri čemu će se usredotočiti na rješenja i pripremljenost za utjecaje klimatskih promjena s ciljem zaštite života, imovine i brzih promjena. Na Forumu će se razmotriti misija i ponuditi će se koraci u povećanje otpornosti Europe na klimatske promjene do 2030., a organizator događaja, Lokalne vlasti za održivost (eng. Local Governments for Sustainability, ICLEI) i partneri raspravit će o tome kako prilagoditi takva rješenja na lokalnu razinu.

Program možete pregledati OVDJE.

Registrirat se možete na sljedećoj poveznici: https://urbanresilienceforum.eu/registration/.

 

Izvor slike: https://urbanresilienceforum.eu/


Studija koja nudi prijedloge za bolje upravljanje energetskom tranzicijom

Izašla je nova studija pod nazivom „European Governance of the Energy Transition“ o tome na koji način povećati ulaganja i osigurati postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine. Ključna otkrića studije koju su izradili neprofitna organizacija Enel Foundation i konzultantska tvrtka European House Ambrosetti u suradnji s tvrtkom Enel, su sljedeća:

Sljedećih 10 godina bit će ključne u ograničavanju globalnog zagrijavanje ispod 1,5 oC, dok je cilj Europe postati globalni predvodnik u energetskoj tranziciji. Komisija je revidirala ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova s 40% na 55% do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Ostvarenje takvog ambicioznog cilja bi omogućilo EU da bude bliže ostvarenju klimatske neutralnosti do 2050.
Za postizanje ciljeva do 2030. potrebno je zadovoljavanje trenutačnih potreba za ulaganje u sektore (transport, zgradarstvo, obnovljivi izvori energije, elektroenergetska mreža i industrija) koji će biti dio energetske tranzicije. Za EU je potrebno 3564 milijarde eura čime bi se u sljedećih 10 godina akumulirao BDP od preko 8 milijardi eura.
S obzirom na dosadašnji tempo, Europa bi postigla svoj cilj smanjenja stakleničkih plinova za 55% tek u 2051., a ne u 2030. godini, kako je planirano. Osim smanjenja stakleničkih plinova koji bi kasnili 21 godinu, Europa bi kasnila i u postizanju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji za 40% (2043.) i povećanja energetske učinkovitosti za 36% (2053.) koji su također planirani da se ostvare do 2030.
Kašnjenje s postizanjem klimatskih i energetskih ciljeva EU-a je uzrokovano nedostatkom upravljanja energetskom tranzicijom.
U studiji je upravljanje energetskom tranzicijom definirano kao skup uloga, pravila, postupaka i alata (na zakonodavnoj, provedbenoj i nadzornoj razini) čiji je cilj postizanje strateških i operativnih ciljeva koji su:

  • postavljanje klimatskih, energetskih i ekoloških ciljeva te njihovo učinkovito postizanje;
  • maksimalna sinergija između svih uključenih sektora i aktera, uključujući institucije EU-a i države članice te zemlje izvan EU-a;
  • učinkoviti raspored potrebnih ulaganja;
  • osiguravanje jednostavnih procesa i postupaka te postavljanje odredbi o odgovornosti, kontroli i provedbi,
  • osiguravanje provođenja aktivnosti i postizanje rezultata.

Postojeće europsko upravljanje energetskom tranzicijom ima tri izazova:

  • Energija je zajednička i pripada svim državama članicama i EU koji mogu po tom pitanju donositi zakone i pravno obvezujuće akte.
  • Potreba za „neizravnom“ provedbom. Sustav koji se temelji na obvezujućim ciljevima na razini EU-a i neobvezujućim ciljevima država članica (s izuzetkom smanjenja stakleničkih plinova, koji je obvezujući i na razini država članica) usklađen je sa sustavom „neizravne“ provedbe. Planom oporavka EU se postupno okreće prema sustavu u kojem su države članice odgovorne za dobro korištenje golemih sredstava koje je osigurala Komisija. To zahtijeva hitnu i koordiniranu akciju država članica radi utvrđivanja i provedbe jednog od najvećih investicijskih programa u povijesti, osiguravajući pravodobnu koordinaciju različitih javnih i privatnih aktera, dok se istovremeno rješava neučinkovitost sadašnjeg sustava.
  • Potreba za jačanjem novog mehanizma upravljanja ciljevima politike. Trenutni mehanizam za upravljanje ciljevima politike i njihovog prenošenja u nacionalne planove i dalje se temelji na viziji Plana oporavka koji je uzrokovao neke neučinkovitosti. Ciljevi za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost utvrđeni u „Okviru za klimu i energiju do 2030.“ nisu obvezujući na razini država članica, već samo na razini EU-a, dok je cilj za smanjenje emisija stakleničkih plinova izravno obvezujući za države članice. Zbog toga, sve države članice ne rješavaju ciljeve EU-a na odgovarajući način, a njihovi su rezultati vrlo neujednačeni i nezadovoljavajući. Ciljevi država članica i njihovo djelovanje u postizanju tih ciljeva moraju se brzo uskladiti s mogućnostima koje nude raspoloživi resursi Plana oporavka.

S obzirom na navedene izazove, u studiji je ponuđeno sedam prijedloga za rješavanje problema upravljanja energetskom tranzicijom, a oni su:

  • provedba jačeg oblika suradnje u upravljanju energetskom tranzicijom, službeno priznajući njezinu ključnu ulogu;
  • usvajanje regionalnog pristupa za poboljšanje integracije tržišta EU-a;
  • poticanje na međunarodnoj razini uspostavu mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM);
  • promoviranje učinkovitijeg mehanizma da nacionalno determinirani doprinosi (NDC) budu u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma;
  • pojednostavljenje postupka autorizacije za elektrane na obnovljive izvore energije i davanje prednosti mjerama povećanja energetske učinkovitosti;
  • izrada homogeniziranog i standardiziranog mehanizma interakcije između lokalne vlasti i operatora distribucijskog sustava i sustava skladištenja energije;
  • promoviranje potpune integracije jedinica lokalnih i regionalnih samouprava i klastera tvrtki na lokalnoj razini, ekosustava inovacija i energetskih zajednica s nacionalnom distribucijskom mrežom.

Izvor slike: Pixabay


Pogledajte dokumentarni film „Ja sam Greta“ i porazgovarajte s ministrom gospodarstva i održivog razvoja

Pozivamo vas na događaj „Oči u oči s budućnošću“ koji će se održati u velikoj dvorani kina Tuškanac u utorak, 19. listopada 2021. godine, u 15:00 sati.

U sklopu događaja imati ćete priliku pogledati zagrebačku premijeru dokumentarnog filma „Ja sam Greta“ “ koji govori o životu mlade švedske klimatske aktivistkinje Grete Thunberg.

Osim toga, mreža organizacija civilnog društva koje se bave problemom klimatskih promjena organizira razgovor  s ministrom gospodarstva i održivog razvoja na temu Što ti možeš učiniti do 2030?/Koliko si spreman/spremna mijenjati sebe, a povodom premijere dokumentarnog filma i  konferencije o klimi UNFCCC COP26. Cilj razgovora je skrenuti pažnju ministru gospodarstva i održivog razvoja na promišljanja učenika i studenata o rastućem problemu klimatskih promjena. Ujedno, organizacije bi razgovorom ministru željele skrenuti pažnju na činjenicu da su naši učenici ravnopravni dionici čiji se glas mora uzeti u obzir kada govorimo o klimatskim promjenama koje im ostaju u nasljeđete otvoreno porazgovarati s ministrom gospodarstva i održivog razvoja, Tomislavom Čorićem. Stoga, pozivamo srednjoškolce, studente i sve one koji se osjećaju mladima te aktivno promišljaju o svojoj budućnosti na otvoreni razgovor s ministrom.

Svaki student ili učenik može postaviti do 3 pitanja za Ministra, a najbolja pitanja prema odabiru organizatora moći će postaviti Ministru osobno na samoj premijeri filma.Svoja tri pitanja Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja možete poslati putem prijave na događaj do 10. listopada 2021. do 18:00 sati.

Organizatori ovog događaja su: Terra Hub, Zelena energetska zadruga (ZEZ), Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) i Greenpeace Hrvatska, kao i veleposlanstvo Švedske uz podršku veleposlanstva Velike Britanije te uz medijsku podršku radija yammat.fm i emisije Čuvarkuća. Budi i ti Čuvarkuća!

Događaj se organizira povodom Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja će se održati u Glasgowu 1. – 12. studenog 2021.


Učenici osnovnih škola uče o klimi i klimatskim promjenama

U srijedu, 29. rujna 2021., DOOR je održao predavanje u OŠ Lovre pl. Matačića u sklopu projekta Moja učinkovita škola 7. Šestim razredima objašnjeno je što su klimatske promjene, globalno zagrijavanje i na koje načine oni mogu biti doprinijeti u borbi protiv klimatskih promjena. Edukativnom vježbom ‘Odjeća čini čovjeka’, koju su učenici odradili s velikim zanimanjem, objašnjeno im je kako kupovina odjeće i obuće ima utjecaj na emisije stakleničkih plinova te na koje načine mogu iste smanjiti odabirom lokalnih proizvođača. Učenici su sudjelovali i u vježbi ‘Debata’ gdje su entuzijastično i međusobnom suradnjom pokušali svojim argumentima pobijediti protivničku ekipu. Vježbom se potaknulo učenike da kritički razmišljaju i samostalno istraže teme koje se odnose na ublažavanje klimatskih promjena. U sklopu projekta planiramo organizirati još dva predavanja do kraja godine, te se veselimo novim edukativnim vježbama koje ćemo zajedno prolaziti s učenicima s ciljem stvaranja čišće, zdravije i ljepše okoline.