Pogledajte novi promotivni video Adriadapt projekta

U okviru projekta Adriadapt izrađen je promotivni video koji ukazuje na važnost izrade i provedbe lokalnog plana prilagodbe koji se, uz uključivanje dionika, sastoji od pet prepoznatih koraka: pokretanje procesa – procjena ranjivosti – dogovor o viziji – izrada plana – provedba plana. Set informacija bit će dostupan na projektnoj informacijskoj platformi o otpornosti na klimatske promjene za jadranske lokalne zajednice AdriAdapt, adriadapt.eu.

Video pogledajte ovdje.


Najava konferencije “Klima se mijenja - promijenimo se i mi! - Konferencija za obalne županije, gradove i općine

Dana 11. svibnja 2021. godine, u online formatu održat će se konferencija “Klima se mijenja – promijenimo se i mi! – Konferencija za obalne županije, gradove i općine”.

Konferencija će okupiti predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, razvojnih agencija i relevantnih centara i institucija te zainteresiranu javnost. Sudionici će imati priliku upoznati se s načinima na koje donositelji odluka mogu (o)jačati oporavak i prilagodbu svojih područja na utjecaje klimatskih promjena. Osim ideja i uspješnih inicijativa, prezentirat će se i različite mogućnosti financiranja.

Ova nacionalna konferencija održat će se u okviru projekta @Adriadapt. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Partneri organizatori: PAP/RAC, Državni hidrometeorološki zavod, Grad Vodice, Šibensko-kninska županija i Društvo za oblikovanje održivog razvoja.


U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 6“ održat ćemo drugo online predavanje za učenike

U sklopu provedbe projekta „Moja učinkovita škola 6“, 3. veljače 2021. godine, održat će se predavanje i kviz za 6. razrede OŠ Lovre pl. Matačića o energiji, klimi, klimatskim promjenama i ugljičnom otisku.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba i ovo će biti drugo online predavanje u sklopu projekta. U okviru predavanja učenicima će biti objašnjena razlika između obnovljivih i neobnovljivih izvora energije te kako iskorištavanje tih izvora utječe na klimu i okoliš. Učenici će također naučiti što su klimatske promjene, koje su posljedice klimatskih promjena, što je uzrok globalnog zagrijavanja te na koje načine mogu smanjiti svoj ugljični otisak.

Nakon predavanja učenici će sudjelovati u kvizu kojim će provjeriti svoje novostečeno znanje, a oni s najviše znanja i koncentracije će osvojiti vrijedne nagrade.


Nova platforma za učenje o klimatskim promjenama

Platforma za e-učenje projekta ClimAlt sada je online!

Platforma za e-učenje je besplatna i dostupna na 4 jezika (bugarski, hrvatski, engleski i talijanski). Što se tiče e-kolegija, pronaći ćete 3 glavna poglavlja (Uzroci-Utjecaji-Alternative) podijeljena u 7 modula i 14 predavanja. Svaki modul uključuje video predavanja (10 sati), kvizove predloženo štivo. Također ćete pronaći i snimke 4 webinara realiziranih na kraju kolegija u kojima su stručnjaci i predstavnici udruga prezentirali neke primjere organizacija koje proaktivno doprinose rješavanju problema klimatskih promjena. Ta 4 webinara usredotočena su na: međusobne veze između Covid19 i klimatskih promjena; agroekologiju i klimatske promjene; EU sredstva za postizanje energetskih ciljeva i praktična rješenja za kućanske sustave grijanja i hlađenja.

Pregledajte različite module o znanostima o klimatskim promjenama, posljedicama i utjecajima globalnog zatopljenja na okoliš i društvo, pokretima klimatske pravde - od uvida u međunarodne i europske politike do radnji koje mi kao građani možemo prakticirati.

Platformi za e-učenje možete pristupiti ovdje.


Svjetski dan hrane: Smiješna vam je vjeverica iz Ledenog doba? Ponašamo se jednako!

Kaže se da ljubav ide kroz želudac, no meni se čini da tim putem učinkovito razgrađujemo i neke znanstvene činjenice. Najsnažniji dojam na one koji pokušavaju probaviti klimatska saznanja ostavlja informacija da je zbog klimatskih promjena ugrožena – Nutella! Godinama pokušavam naći najbolji način da objasnim građanima što nam se to doista događa s klimom i kakve će to posljedice imati na našu svakodnevicu. Služila sam se jurećim olujama, razarajućim plimama, vjetrušinama koje skidaju krovove kuća, nesnosnim vrućinama… Vjerujte, ništa ne ostavlja tako gorak okus u ustima kao činjenica da nam prijeti izumiranje najpopularnijeg čokoladno-orašastog namaza na svijetu.

Obrazloženje je zapravo vrlo jednostavno i odnosi se prije svega na osnovni sastojak ove poslastice – lješnjake. Više od dvije trećine svjetskih lješnjaka raste u turskoj sjevernoj pokrajini Ordu na obali Crnog mora koja je izravno ugrožena od postupnog dizanja razine mora. Zbog porasta temperature u tom je kutku Zemlje i sve vlažnije pa su sve češće oluje s obilnim kišama. U kolovozu 2018., primjerice, oluje su uništile nekoliko desetaka tisuća tona već obranih lješnjaka i ugrozile opstanak 4 tisuće obitelji koje žive od ove grane poljoprivrede, a šteta koju će osjetiti do 2026. godine procijenjena je na 9,5 milijardi Eura. 80 % lješnjaka u svojoj proizvodnji Ferrero nabavlja upravo odavde pa je jasno da će nestašicu lješnjaka itekako osjetiti.

Drugi i još stariji problem je palmino ulje koji se adresira uglavnom kroz naglašavanje da krčenje šuma Indonezije za plantaže uništava staništa sumatranskih slonova, nosoroga, tigrova i orangutana. 1985. godine Indonezija je imala 6,5 tisuća kvadratnih kilometara pokrivenih plantažama, 2025. imat će ih oko 260. Uz to, rafinerije u kojima nastaje palmino ulje izrazito su veliki zagađivači. One ispuštaju ogromne količine metana koji može zadržati znatno više Zemljine topline od ugljikovog dioksida, a u razdoblju od 100 godina skoro je 30 puta učinkovitiji. Golema industrija omiljene poslastice, kao i druge koji palmino ulje koriste u hrani i kozmetici, doskočila je ovom globalnom problemu i danas je jedan od predvodnika uzgoja palminog ulja koji ne ugrožava ni prirodu ni ljude. Za ulje se, dakle, ne trebamo brinuti, no problem s lješnjacima nam ostaje. Pošumljavanje bismo doduše mogli riješiti sadnjom lješnjaka no to nije baš tako jednostavno.

Podsjeća me sve ovo na dobro poznatog lika iz franšize Ledeno doba, prethistorijsku vjevericu s natruhama štakora nazvanog Scrat, i to ne zato što frustriran naganja orašasti plod, nego zbog činjenice da se uopće ne obazire na prirodne katastrofe koje se na njega nemilice obrušavaju. Zbog njega.

Znanstvenici u svojim istraživanjima pokazuju da će se uslijed klimatskih promjena smanjiti urod brojnih namirnica puno važnijih od sastojaka Nutelle. Izračunali su tako, recimo, da će bi se urod krumpira u Kanadi do 2055. godine mogao prepoloviti. U Južnoj Americi prinos riže s malih gospodarstava bit će polovinom 21. stoljeća za četvrtinu manji nego što je sada. Proizvodnja tjestenine u Europi već sada trpi velike štete zbog sve ranijih i sve snažnijih toplinskih valova kao što je, primjerice, bio onaj 2003. godine. Nadalje, sa svakim stupnjem porasta globalne temperature, procjenjuje se, broj bakalara će se smanjiti za otprilike pola posto što znači da će svaka dvadeseta obitelj ostati bez Badnje poslastice. Zbog vrućine je 2011. godine stradalo 4 tisuće krava u američkoj saveznoj državi Iowi.

Studije koje procjenjuju ranjivosti proizvodnje hrane u Hrvatskoj na klimatske promjene iznimno su zabrinjavajuće. Porast razine mora naročito će pogoditi dolinu Neretve. Zasoljavanje tla i povremeno plavljenje jednog njezinog dijela nanijelo bi ogromne štete tom izuzetno važnom voćarsko-povrtlarskom području, koje proizvodi preko 95 % hrvatskih mandarina. Predviđanja hrvatskih znanstvenika je da će do 2050. godine, uslijed klimatskih promjena prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj biti smanjen za 3 do 8 posto. Samo na kukuruzu, procjenjuje se, štete će biti 116 milijuna kuna na godinu. Vrlo su slikovita predviđanja koja kažu da će grožđe biti sve slađe, a vino imati sve veći sadržaj alkohola. Masline bismo za pola stoljeća mogli brati pola mjeseca ranije. Pod uvjetom da uopće imamo što za obrati.

S grijanjem mora, trlja i oslić migriraju prema sjeveru i u dubine. I za škampe ćemo uskoro morati posezati još dublje u more. A samim tim i dublje u džepove! Logično, zapravo, jer glavni uzrok gladi u svijetu nije nestašica hrane nego činjenica da si je sve veći broj ljudi ne može priuštiti. Strašan je podatak da se čak trećina uzgojene i proizvedene hrane, vrtoglavih 1,8 milijardi tona godišnje, ne pojede nego se pokvari u transportu, trgovinama, hotelima, kućanstvima... No, nije to samo društveni problem.

Prema podacima organizacije Our world in data, proizvodnja hrane odgovorna je za četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova. Usput, i u ovom slučaju najveći zagađivač je metan koji nastaje probavom trave u želucima stoke. E, da, unatoč općem vjerovanju, metan se samo manjim dijelom oslobađa kroz crijeva. Čak 95 % metana kojega napravi procesom koji se profinjeno zove enterična fermentacija, krava izbacuje manje profinjenim podrigivanjem. Probava čini 20 % ukupnih emisija metana, više čak i od spaljivanja fosilnih goriva.

Nadalje, četvrtina od te četvrtine emitira se u proizvodnji nikad konzumirane hrane što znači da smo čak 8 % stakleničkih plinova izbacili u atmosferu sasvim nepotrebno. Time smo dodatno pogoršali klimatsku krizu koja je pak uzrok nedostupnosti hrane onima kojima je najteže dostižna. Čini vam se da se vrtimo u krug?

Izlaz postoji. Proračuni pokazuju da bismo, smanjenjem količine bačene hrane za 50 do 75 %, do 2050. godine izbjegli emisiju 10,3 do 18,8 gigatona ugljičnog dioksida. Budući da ne bismo trebali novo poljoprivredno zemljište i ne bismo morali dodatno krčiti šume, uštedjeli bismo još oko 75 gigatona. A to je količina jednaka dvogodišnjim ukupnim svjetskim emisijama stakleničkih plinova. Slikovito, imalo bi to isti učinak kao da maknemo pola milijarde automobila s ulice.

A kako bi bilo da napravimo i jedno i drugo?

Tekst je napisala DOOR-ovka Dunja Mazzocco Drvar, možete ga pronaći i na portalu RTL.hr.


Održali smo webinar "Financiranje klimatskih i energetskih ciljeva u razdoblju 2014-2020 iz ESIF-a"

Prošlu smo srijedu (12.5.2020.) u sklopu projekta ClimAlt održali webinar "Financiranje klimatskih i energetskih ciljeva u razdoblju 2014-2020 iz ESIF-a" - snimka je dostupna na Facebook-u i Youtube-u.

Tema webinara se sastojala od razgovora o iskorištenosti sredstava dostupnih putem Europskih strukturnih i investicijskih fondova za klimatske i energetske ciljeve u Republici Hrvatskoj u programskom razdoblju 2014-2020. S obzirom da je Republika Hrvatska 2019. godine usvojila nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje 2021.-2030 u kojem je predvidjela financiranje niza mjera iz europskih sredstava, tijekom webinara analizirala se mogućnost financiranja tih mjera s obzirom na najavljenu izmjenu višegodišenjeg plana

Projekt ClimAlt financira se iz Erasmus+ programa, a provodimo ga s partnerima Asud i Navdanjainternational iz Italije, Za Zamiate iz Bugarske te Play agency iz Danske.

Cilj projekta je osnažiti mlade i ojačati njihovo kritičko mišljenje prema različitim aspektima klimatskih promjena na način da ih se potiče na razmišljanje o uzrocima, učincima i realističnim rješenjima za probleme današnjice. Imajući na umu cilj projekta, ideja webinara bila je edukacija mladih i zainteresiranih o tome kako Hrvatska ulaže financijsku pomoć Europske unije u energiju i klimu, a kako bi sudionici bili informirani te lakše sudjelovati u raspravama i borbi protiv klimatskih promjena.

 


Tridesetero mladih naučilo kako se odnositi prema klimatskim promjenama

Polaznici radionica projekta Climate Change People Change na Šolti su se kroz kreativne pristupe upoznali s utjecajima klimatskih promjena i održivim načinima odnošenja prema istima.

Podijeljeni su u grupe u kojima su kroz vlastite projekte primijenili novostečena znanja o klimatskim promjenama. Zadnji dan radionica projekta Climate Change People Change obilježen je prezentacijama grupnih radova.

Polaznici su odličnim rezultatima pokazali kako jednostavna rješenja mogu biti i kvalitetna.

 


Poziv na sudjelovanje u projektu "Climate Change People Change" (CCPC)

Sudjeluj u razmjeni mladih u sklopu CCPC Erasmus+ projekta!

O projektu: Glavni cilj jest podizanje svijesti mladih o klimatskim promjenama. Kako bi zajedničkim snagama stvorili alate za širenje svijesti o klimatskim promjenama, u srpnju će se na otoku Šolti sastati dvadesetčetvero mladih iz Irske, Italije i Hrvatske.

Mjesto radnje: otok Šolta

Vrijeme radnje: 24.-30. srpanj 2017.

Dobna skupina sudionika: 18-25 godina

Rok za prijavu: 9. svibanj 2017. / otvoren do 20. srpnja 2017. - 15:30 sati

E-mail za prijavu: alma.trazivuk@door.hr

Detalje programa i prijave možete pronaći na poveznici: Poziv na sudjelovanje u projektu CCPC

ccpc logo


likovni natječaj

Dodjela nagrada za likovni natječaj

U ponedjeljak, 12. prosinca 2016., dodijeljene su nagrade pobjedničkim razredima za likovni natječaj  „Nabaci ideju za bolju atmosferu“ te održane radionice na projektu „Moja učinkovita škola 2“.

Učenicima pobjedničkog razreda – 3b OŠ Luka Sesvete održana je radionica o održivoj energetici (obnovljivim izvorima energije, uštedi energije, energetskoj učinkovitosti) te o klimatskim promjenama. Učenici su iskazali interes za navedene teme, a i iznenadili nas prethodno stečenim znanjima o dijelu izloženih tema.

Profesoricama OŠ Luka Sesvete održana je radionica o klimatskim promjenama, održivoj energetici te metodama i alatima za poučavanje učenika o navedenim temama. Prezentaciju je moguće preuzeti ovdje.

Razredima koji su osvojili drugo (2.ab produženi boravak OŠ Voltino) te treće (3.e OŠ Luka) mjesto na natječaju također su uručene nagrade.

Svim razredima koji su prijavili radove za natječaj poslane su pohvalnice za sudjelovanje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Aktivnosti su održane u sklopu projekta Moja učinkovita škola 2, čiji je nositelj DOOR, a provodi se uz financijsku potporu Grada Zagreba, Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj. Sadržaj prezentacije u isključivoj je odgovornosti udruge DOOR i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.


Ispitivanje o stavovima studenata tehničkih studija o klimatskim promjenama

Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), u suradnji s Odjelom za sociologiju Hrvatskih studija u Zagrebu provodi istraživanje o stavovima studenata tehničkih studija o klimatskim promjenama.

Anketa se nalazi na sljedećoj poveznici.

Zahvaljujemo svim studentima tehničkih studija na sudjelovanju!

Upitnik se provodi kao dio istraživanja u sklopu projekta „Obrazovanje za niskougljični razvoj“, koji financira Grad Zagreb, Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj. Sadržaj ovog upitnika u isključivoj je odgovornosti Udruge DOOR i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.

eko-zagreb-logo2