CAN o reformi gospodarskog upravljanja EU-om: Nedostatak klimatskog cilja nije opcija

klimatske promjene


Ako Europska komisija ne izmijeni Smjernice za reformu gospodarskog upravljanja EU-om koje je objavila u studenom 2022. godine, EK riskira produbljivanje klimatske krize, navodi CAN Europe u svom priopćenju.

Iako Smjernice rade na tome da štednja bude manje brutalna i daju više prostora za ulaganja državama članicama, ne predlažu ništa čime bi se osiguralo da će se ta fiskalna sloboda koristiti za rješavanje klimatskih promjena i provedbu pravedne tranzicije. Također propuštaju povezivanje Europskog Semestra s procesima zelenog proračuna na nacionalnoj razini, što znači da bi subvencije za fosilna goriva i druge ekološki štetne subvencije mogle nastaviti cvjetati, pa čak i proširiti se, navodi CAN u svom priopćenju.

Klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem najveća su prijetnja okolišu i ljudskoj vrsti koju je svijet ikada iskusio. Klimatske promjene važne su za gospodarsko upravljanje EU-om iz sljedećih razloga:

  • Poticanjem neselektivnog rasta BDP-a u cilju smanjenja udjela duga u BDP-u, europski okvir gospodarskog upravljanja promiče ekonomski model koji nije usklađen s putanjom od 1,5 °C i klimatskim obvezama EU-a. Nejasan zahtjev da države članice usklade svoje fiskalno-strukturalne planove sa svojim budućim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP) potpuno je nedostatan da bi se osiguralo da će to učinkovito odvratiti europsko gospodarstvo od fosilnih goriva, beskrajnog vađenja prirodnih resursa i tehnologija štetnih za okoliš
  • Klimatske promjene ugrožavaju održivost javnih financija te su kao takve izvor sistemskog rizika za održivost javnog deficita te privatnog i javnog duga. Javna i privatna ulaganja u pravednu i zelenu tranziciju u velikim razmjerima smanjila bi buduće klimatske rizike i njihov trošak za državnu blagajnu
  • Postojeći fiskalni okvir EU-a ograničava javna ulaganja. Dok privatno financiranje ima glavnu ulogu u popunjavanju jaza u zelenom financiranju, potrebna je i javna potrošnja za klimatske akcije, osobito ako je cilj da zeleni prijelaz bude pravedan. Reformirani okvir treba potaknuti javnu potrošnju u pravednoj tranziciji i klimatskim mjerama, kao i relevantne reforme potrebne da bi ta ulaganja bila učinkovita

Rastu nejednakosti i krize troškova života

Pritom, štednji nije kraj, naglašava CAN Europe. Građani u Europi nastavljaju se suočavati s progresivnim propadanjem svojih prava na zdravstvo, stanovanje, obrazovanje i čisti okoliš, jer u pozadini rastu nejednakosti i krize troškova života.

CAN Europe objavio je deset preporuka koje se odnose na Smjernice Europske komisije za reformu gospodarskog upravljanja EU-om, kako bi se fiskalna pravila EU-a ozelenila i osiguralo da reformirani okvir gospodarskog upravljanja vodi pravednoj ekološkoj tranziciji.

  1. Parola “Ne čini značajnu štetu” trebala bi se koristiti za provjeru ulaganja i reformi koje vlada predlaže kako bi imala koristi od duljeg puta smanjenja duga
  2. Države članice trebale bi primijeniti alate za izradu zelenog proračuna u svojim nacionalnim fiskalno-strukturnim planovima kako bi odražavale klimatske i ekološke ciljeve EU-a u nacionalnoj javnoj potrošnji
  3. Kriteriji za procjenu opravdavaju li ulaganja i reforme sporiji put smanjenja duga ne bi trebali uključivati ​​”poboljšanje rasta”, već prije “povećanje otpornosti” – trebali bi učiniti javne financije održivijima, a da nikada ne promiču neselektivni rast BDP-a
  4. Vlade bi trebale imati mogućnost podnošenja, kao dijela svog nacionalnog fiskalno-strukturnog plana, popisa rashoda usmjerenih na budućnost koje treba isključiti iz njihovog deficita i/ili ograničenja rashoda
  5. Razviti metodologiju EU-a za procjenu nedostatka zelenog financiranja i zadužiti međunarodne financijske institucije da to procijene
  6. Ozelenjavanje postupka makroekonomske neravnoteže
  7. Očuvanje EU fondova za ublažavanje
  8. Ne smanjivati socijalne izdatke
  9. Ojačati građansko sudjelovanje u cilju većeg nacionalnog vlasništva
  10. Novoizabrana vlada trebala bi moći predložiti izmijenjeni plan

Cijeli CAN-ov izvještaj možete pronaći OVDJE.


Kreativni natječaj: “Nabaci ideju, fotku, rimu za bolju klimu!”

klimatske promjene


Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za učeničke radove Tematske mreže za pravednu i niskougljičnu tranziciju za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj „Metar do bolje klime”.

Natječajem želimo potaknuti učenike_ice na promišljanje, istraživanje i predstavljanje svojih stavova, ideja i istraživanja o klimatskim promjenama, klimi i održivosti. Učenički bi radovi osim „u kakvom okolišu živim” i „kakav okoliš želim” trebali prenijeti i poruku „kako klimatske promjene utječu na naš život“, „što ja kao učenik:ica mogu učiniti za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i očuvanje bioraznolikosti“, „kako se mi kao društvo možemo bolje prilagoditi klimatskim promjenama“, „kako ja zamišljam održivu budućnost“.

Na natječaj se mogu prijaviti svi:e učenici:ice osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova, a sam rad/radove prijavljuje mentor:ica ispunjavanjem obrasca. Prijavom pristajete na Pravila natječaja „Nabaci ideju, fotku, rimu za bolju klimu!”.

Natječaj je otvoren od 10.01.2023. do 13.03.2023. godine u 12 sati.

Više informacija o prijavi te druge novosti o natječaju potražite na mrežnoj stranici projekta „Metar do bolje klime”.

Za eventualne poteškoće prilikom prijave javite se na e-adresu: natjecaj.metar@fso.hr

*Autorica vizuala: ‘Moj šareni svijet; autorica: učenica OŠ Ladimirevci, Područna škola Ivanovci; mentorica: Marina Arambašić; Natječaj Oboji svijet 2017.’


Ovog četvrtka održava se “Thursday CREATivE Talks” o važnosti rješenja temeljenih na prirodi za planiranje prilagodbe klimatskim promjenama

klimatske promjene


Otvorene su prijave za treći webinar iz serije “Thursday CREATivE Talks” koja se organizira u okviru projekta CREATE – Climate REsponses for the AdriaTic rEgion, na temu važnosti rješenja temeljenih na prirodi (Nature-based Solutions – NbS) za planiranje prilagodbe klimatskim promjenama.

Webinar će se održati 12. siječnja 2022. (četvrtak) putem ZOOM platforme, s početkom u 11 sati.

NbS se može smatrati ‘kišobran’ konceptom koji obuhvaća niz etabliranih rješenja baziranih na prirodi, a koja doprinose otpornosti na klimatske promjene i smanjenju rizika od katastrofa. Takva rješenja mogu pridonijeti smanjenju društvene i ekološke ranjivosti zahvaljujući višestrukim posrednim koristima kao što su ublažavanje klimatskih promjena, poboljšanje ljudskog zdravlja i blagostanja, mogućnosti zapošljavanja i stvaranje novih poslovnih prilika.

Webinar je namijenjen gradovima, općinama, županijama, razvojnim agencijama, gospodarskim subjektima koji posluju na obali i moru, akademskom i civilnom sektoru te medijima.

Predavači, koji će prezentirati svoja iskustva primjene NbS-a u različitim obalnim područjima i urbanim okruženjima, su sljedeći:

Margaretha Breil iz Euro-Mediteranskog centra za klimatske promjene (CMCC), Andrea Vitlov Kurtin iz Razvojne agencije Zadarske županije (ZADRA Nova), Daniele Capitani iz Općine Cervia i Ravenna te profesorica Silvana Di Sabatino sa Sveučilišta u Bologni.

Webinar će se održati na hrvatskom i talijanskom jeziku, uz simultano prevođenje na hrvatski, talijanski i engleski jezik.

Detaljnije informacije o programu možete pronaći u privitku, nakon čega se možete registrirati ovdje: https://cmcc-it.zoom.us/webinar/register/WN_54hBM9qoQnWM7jIljufmBg


Prijavite se za SPARK program obuke mladih na temu klimatske pravde

klimatske promjene


CAN Europe i Oxfam EU provode program obuke za mlade, uključujući online seriju obuka i osobni posjet Bruxellesu, kako bi educirali mlade ljude koji su zainteresirani za poticanje Europske unije na snažnije djelovanje po pitanju klimatske pravde.

Želite li biti na prvim linijama klimatske pravde? Želite li prozvati donositelje odluka u EU zbog njihove neaktivnosti u vezi s klimatskom krizom?

Ako želite naučiti više o:

  • Tome što EU radi na klimatskim mjerama;
  • Pridruživanju postojećim kampanjama ili izradi vlastite kampanje za utjecaj na politike EU;
  • Kako možete učinkovito zagovarati na razini EU-a

A imate:

  • Između 18 i 30 godina;
  • Strastveni ste u borbi protiv klimatske krize;
  • Zanima vas kako funkcionira EU (nije potrebno veliko predznanje)
  • A govorite engleski?

Pomozite nam da upozorimo Europu na njenu klimatsku neaktivnost – obučite se i postanite klimatski aktivist!

Od čega će se sastojati ova obuka?

  • 8 online treninga koji počinju u utorak, 21. veljače od 18 do 20 sati;
  • 4-dnevni događaj u Bruxellesu od 29. svibnja do 1. lipnja 2023.

Za dolazak na događaj u Bruxellexu sudionici iz EU-a bit će odabrani na temelju njihovog sudjelovanja u programu – više detalja bit će objavljeno u prvoj online sesiji. Sudionici koji nisu iz EU bit će automatski pozvani na događaj.

Za ovu obuku traže sudionike iz Europske unije te regija Global South. Troškovi posjeta Bruxellesu bit će pokriveni, a zahtjevi za vizu podržani.

Više informacija o predavanjima, kao i link za sudjelovanje, pronađite OVDJE.


Budućnost poljoprivrede na Mediteranu u ozbiljnom riziku zbog klimatskih promjena

klimatske promjene


Budućnost poljoprivredno-prehrambenih sustava na Mediteranu pod snažnim je utjecajem klimatskih promjena. Studija koju je vodila znanstvenica CMCC-a (Euro-mediteranski centar za klimatske promjene) Marta Antonelli naglašava raznolikost izazova s ​​kojima se suočavaju zemlje na jugu i sjeveru Mediterana i političke odgovore za suočavanje s njima.

Mediteranska regija jedna je od najizloženijih klimatskim promjenama u svijetu. Nestašice vode, gubitak biološke raznolikosti i degradacije tla, zajedno s prehrambenom tranzicijom njezinog stanovništva među ozbiljnijim su posljedicama klimatskih promjena. Takvi izazovi poljoprivredno-prehrambenog sustava složeni su i usko međusobno povezani: kako bi se prevladala ograničenja povezana s rješavanjem svakog od njih zasebno, studija CMCC-a sveobuhvatno razmatra neke od najhitniji društvenih, ekonomskih i ekoloških izazova vezanih uz hranu na području Mediterana.

Studija pridonosi boljem razumijevanju mediteranske poljoprivredno-prehrambene dinamike kako bi se procijenio napredak prema Agendi održivog razvoja do 2030. godine u regiji. Empirijski nalazi temelje se na rezultatima Delphi ankete, koja je iterativna tehnika društvenih znanosti za prikupljanje mišljenja, provedena između 2017. i 2018. godine na temelju znanja od oko 60 praktičara, stručnjaka i akademika iz 19 mediteranskih zemalja.

Klimatske promjene igrat će ključnu ulogu u budućnosti Mediterana

Usvajanjem integriranog, sveobuhvatnog pogleda na poljoprivredno-prehrambeni sustav, studija je prvo identificirala glavne izazove, trendove i pokretačke snage poljoprivredno-prehrambenih sustava na Mediteranu u kratkoročnom (2020.) i srednjem (2030.) roku. Rezultati sugeriraju da će se jaz između zemalja na jugu (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Tunis, Turska) i sjeveru Mediterana (Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Španjolska) u pogledu postavljenih izazova u upravljanju vodama, poljoprivrednim sustavima i lancu vrijednosti poljoprivredno-prehrambene industrije još više produbiti.

Stručnjaci se slažu da će klimatske promjene igrati ključnu ulogu u budućnosti obje strane Sredozemlja, ali su perspektive su sumornije za jug nego za sjever. Smatra se da je sjever sposoban riješiti, iako ne preokrenuti, postojeće negativne trendove i ojačati one pozitivne. Osobito će izraženi biti izazovi povezani s vodom koji će nastaviti biti prisutni u južnom Sredozemlju, jer su oni povezani s očekivanim većim godišnjim crpljenjem slatke vode u poljoprivredi – kratkoročno i srednjoročno.

Cijelu studiju pronađite OVDJE.

Izvor: https://www.cmcc.it/article/food-climate-change-exacerbates-the-gap-between-north-and-south-of-the-mediterranean


Istraživanje CMCC-a: Možemo li se beskonačno prilagođavati klimatskim promjenama?

klimatske promjene


Potencijal prilagodbe klimatskim promjenama nije neograničen i prilagodba ne može zamijeniti ambiciozne napore za ublažavanje, naglašava Jaroslav Mysiak izvješću “10 novih spoznaja u znanosti o klimi 2022.” (10 New Insights in Climate Science 2022), koje se temelji na najistaknutijim spoznajama iz istraživanja klimatskih promjena ostvarenih u posljednje dvije godine.

Izvješće 10 novih spoznaja u znanosti o klimi 2022, koje su izradili Future Earth, The Earth League i World Climate Research Programme, predstavlja deset istaknutih uvida iz istraživanja klimatskih promjena, koji proizlaze uglavnom iz literature objavljene 2021. i 2022. godine.

Sve smo bliže probijanju socioekoloških ograničenja

Uvidi zajedno otkrivaju složenost interakcije između klimatskih promjena i drugih rizika, kao što su sukobi, pandemije, prehrambene krize i temeljni razvojni izazovi – gurajući nas sve bliže probijanju socioekoloških ograničenja unutar kojih ljudi i ekosustavi moraju ostati kako bi napredovali. Svrha publikacije nije samo identificirati rastuće utjecaje klimatskih promjena i višestruke prepreke klimatskim mjerama, već i istaknuti implikacije i preporuke kao potporu putu naprijed za pregovarače, kreatore politika i druge relevantne aktere.

“Potencijal prilagodbe klimatskim promjenama nije neograničen”, stoji u izvješću. “Ljudi i ekosustavi na različitim mjestima diljem svijeta već su suočeni s ograničenjima prilagodbe, a ako se planet zagrije iznad 1,5 °C ili čak 2 °C, očekuje se šire probijanje granica prilagodbe. Stoga napori prilagodbe ne mogu zamijeniti ambiciozno ublažavanje.”, rekao je Jaroslav Mysiak, direktor odjela za procjenu rizika i strategije prilagodbe pri CMCC-u koji je sudjelovao u pisanju jednog od uvida, “Propitivanje mita o beskrajnoj prilagodbi”.

Izvješće “10 novih uvida u klimatsku znanost 2022.” možete pronaći OVDJE.

Izvor: https://www.cmcc.it/article/questioning-the-myth-of-endless-adaptation


Klimatske promjene snažnije pogađaju siromašne

klimatske promjene


Siromaštvo i nejednakosti u prihodima, koje su se već povećale u proteklih 40 godina zbog anomalija padalina uzrokovanih klimatskim promjenama, trebale bi se povećati, posebno u zemljama koje najviše ovise o poljoprivrednom sektoru.

Klimatske promjene već se događaju i utječu na društva diljem svijeta, a njihovi se učinci razlikuju ne samo među zemljama, već i među razredima dohotka. Jedan od glavnih nalaza studije objavljene u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) pokazuje da su suše i ekstremne padaline posebno štetne za najsiromašnije. Studiju su proveli istraživači Ekonomskog instituta i EMbeDS Odjela za izvrsnost na Scuola Superiore Sant’Anna, Pisa i RFF-CMCC Europskog instituta za ekonomiju i okoliš (EIEE).

Utjecaj klimatskih promjena jači u zemljama koje se oslanjaju na poljoprivredu

Kombinacijom 40-godišnjih podataka o klimi i nejednakosti prihoda za više od 100 zemalja, studija otkriva da su anomalije padalina povećale nejednakost prihoda.

“Učinak je mnogo jači u zemljama koje se uvelike oslanjaju na poljoprivredu, i do 35 puta u odnosu na razvijene. Siromašni ljudi često rade u primarnom sektoru i ovise o prirodnoj kiši za svoje preživljavanje”, rekla je Elisa Palagi, autorica studije i istraživačica na Institutu za ekonomiju u Scuola Superiore Sant’Anna. “Zabrinjavajuće je da su zemlje koje su najviše izložene klimatskim šokovima također već vrlo neravnopravne, kao u slučaju mnogih podsaharskih naroda”, dodala je.

“Klimatske promjene će vjerojatno pogoršati nejednakost prihoda u bliskoj budućnosti”, rekao je Matteo Coronese, autor studije i istraživač na Institutu za ekonomiju u Scuola Superiore Sant’Anna. “Naše projekcije ne samo da pokazuju da će 86% zemalja diljem svijeta postati siromašnije zbog klimatskih promjena, već će se povećati i nejednakost u prihodima. U najgorem slučaju, zemlje koje se uvelike oslanjaju na poljoprivredu vidjet će povećanje nejednakosti za 45% samo zbog promijenjene količine oborina. Ako uzmemo u obzir i promjene temperature, brojka skače na 78%”, dodao je Coronese.

Nisu sve zemlje jednako pogođene – siromašne su u većem riziku

Autor studije Francesco Lamperti precizira da trebamo imati na umu da su klimatske projekcije vrlo neizvjesne, a izgledi su izrazito negativni.

“U podsaharskoj Africi najgori scenarij pokazuje da će se udjeli prihoda polovice najsiromašnijih ljudi smanjiti za više od 10% zbog promjena količine oborina, dok optimistične projekcije ukazuju na zanemarive pozitivne učinke. Nadalje, postoje određena područja svijeta, kao što je Europa, gdje se predviđa da će učinci biti pozitivni za neke zemlje i negativni za susjedne, čime se povećavaju regionalne razlike”, naglasio je Francesco Lamperti.

“Naši nalazi naglašavaju hitnu potrebu za politikama ublažavanja i prilagodbe zajedno s intervencijama za rješavanje nejednakosti i poticanje razvoja, posebno u visoko izloženim zemljama”, rekao je Andrea Roventini, također jedan od autora studije. “Kombinacija politika mogla bi ublažiti izravne utjecaje klimatskih promjena, poboljšati dobrobit, smanjiti postojeće razlike i podržati održivi rast.”

Istraživanje o klimatskim promjenama možete pronaći OVDJE.

Izvor: https://www.cmcc.it/article/precipitation-anomalies-widen-inequality-by-harming-the-poorest


Otvorene prijave za nagradu Novog europskog Bauhausa 2023.

klimatske promjene


Novi europski Bauhaus kreativna je i interdisciplinarna inicijativa koja povezuje Europski zeleni plan sa životnim prostorima i iskustvima.

Navedeno natjecanje prilika je za prepoznavanje i nagrađivanje građana i organizacija s inovativnim projektima koji spajaju tri temeljne, neodvojive vrijednosti, a to su:

  • održivost, od klimatskih ciljeva do kružnosti, nulte stope onečišćenja i bioraznolikosti
  • uključivost, od isticanja važnosti raznolikosti do osiguravanja pristupačnosti i priuštivosti
  • estetika i kvaliteta iskustva, koje dolaze do izražaja putem dizajna, pozitivne emocije i kulturne prednosti.

Europska komisija pokrenula je inicijativu krajem 2020., a prva dva izdanja nagrada za novi europski Bauhaus za 2021. i 2022. pokazala su da se lokalne zajednice mogu udružiti i pronaći kreativna rješenja koja poboljšavaju naše živote. U zadnje dvije godine nagrade su se dodjeljivale za izvrsnost i kreativnost u provedbi novog europskog Bauhausa, pri čemu su se istaknuli izvanredni projekti, ideje i koncepti (ukupno je pristiglo više od 3000 prijava), koji su dodatno nadahnuli razvoj inicijative.

Nakon spomenuta dva uspješno provedena natječaja, Europska komisija će i ove godine ponovno nagraditi primjere izvrsnih projekata i ideja koji okupljaju ljude u zamišljanju i izgradnji zelene i održive budućnosti.

Rok za podnošenje prijava je 31. siječnja 2023. u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu, a nagrade će se, kao i 2022. godine, dodijeliti u četirima kategorijama koje se temelje na tematskim osima transformacije, koje pak služe kao osnova za provedbu novog europskog Bauhausa:

  • ponovno povezivanje s prirodom,
  • vraćanje osjećaja pripadnosti,
  • davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je to najpotrebnije,
  • potreba za dugoročnim razmišljanjem o životnom ciklusu u industrijskom ekosustavu.

U svakoj od četiri kategorije tri su natjecateljske skupine:

  • Skupina A: „Prvaci novog europskog Bauhausa” bit će posvećena postojećim i dovršenim projektima s jasnim i pozitivnim rezultatima.
  • Skupina B: „Zvijezde u usponu novog europskog Bauhausa” bit će posvećena konceptima mladih talenata u dobi do 30 godina. Koncepti mogu biti u različitim fazama razvoja, od ideja s jasnim planom do razine prototipa.
  • Skupina C: „Prvaci novog europskog Bauhausa u obrazovanju” bit će posvećena inicijativama usmjerenima na obrazovanje i učenje. Prihvatljivi su i dovršeni projekti i inicijative s minimalnom razinom zrelosti.

Uz prijavitelje iz država članica Europske unije, ove će se godine također prihvaćati i prijave projekata i koncepata prijavitelja iz država zapadnog Balkana.
Pobjednici u svakoj kategoriji i skupini primit će novčanu nagradu (jedan pobjednik po kategoriji u svakoj skupini kojeg odabire ocjenjivački sud i jedan pobjednik po skupini koji se odabire javnim glasanjem, odnosno sveukupno 15 pobjednika):

  • 30 000 EUR za pobjednike u potkategorijama „Prvaci novog europskog Bauhausa” i „Prvaci novog europskog Bauhausa u obrazovanju”
  • 15 000 EUR za pobjednike u potkategoriji „Zvijezde u usponu novog europskog Bauhausa”.

Osim novčanog iznosa svaki će dobitnik nagrade moći iskoristiti komunikacijski paket Komisije (npr. promocija na društvenim mrežama i internetskim stranicama Komisije, izrada kratkog videozapisa i podrška u promicanju projekata).

Više o natjecanju pročitajte OVDJE.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/vijesti-8/otvorene-prijave-za-nagradu-novog-europskog-bauhausa-2023/15001


EEA: Približavanje održivosti u vremenima višestrukih kriza i neizvjesnosti

klimatske promjene


Procjene Europske agencije za okoliš (EEA) pokazale su da se Europa i svijet suočavaju s ekološkim i klimatskim izazovima bez presedana koji zahtijevaju ambiciozne političke odgovore, kao što je Europski zeleni dogovor. EEA Signals 2022 („EEA Signali 2022. – Održavanje kursa za održivu Europu”) objavljen u ponedjeljak razmatra europske obveze za održivost i energetski sustav iz perspektive višestrukih, međusobno povezanih kriza.

Europa se oporavlja od pandemije koronavirusa, suočena je s ratom u Ukrajini i predana ambicioznim ciljevima Europskog zelenog dogovora za zaštitu klime, prirode i zdravlja ljudi. „EEA Signali 2022. – Održavanje kursa za održivu Europu” daje kratak pregled procjene i podataka Agencije koji su povezani s ovim temama i čine europski energetski sustav sigurnijim i održivijim.

‘Signali EEA’ temelje se na nizu kratkih članaka temeljenih prema prethodno objavljenim EEA podacima, informacijama i intervjuima stručnjaka.

EEA Signals 2022 uvodnik i članci razmatraju stanje u energetskom sektoru, pomicanje prema obnovljivim izvorima energije, uštedu energije i veze s prometnim sektorom. Jorge Cabrita, voditelj istraživanja u Eurofoundu, govori o konceptu ‘pravedne tranzicije’ i govori o radu Eurofounda prema tom cilju. Eva Mayerhofer, vodeća stručnjakinja za biološku raznolikost i okoliš u Europskoj investicijskoj banci, Andreas Barkman i vodeći stručnjak EEA-e za održivo financiranje, govore o izazovima i prilikama u ubrzavanju zelene tranzicije Europe kroz održivo financiranje.

Izvor: https://tinyurl.com/ms8v47bb


Priče iz budućnosti četiri grada

klimatske promjene


U razdoblju od veljače do svibnja u sklopu projekta “METAR do bolje klime” provedene su fokus grupe u četiri grada: Puli, Slavonskom Brodu, Zadru i Zagrebu.

Fokus grupe organizirali su i proveli Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Terra Hub Croatia i u suradnji s lokalnim partnerima (BRODSKO EKOLOŠKO DRUŠTVO – BED, Eko-Zadar, Udruga Zelena Istra i Zelena akcija).

Fokus grupe, odnosno strukturirani vođeni razgovori uključivale su lokalne predstavnike jedinica lokalne samouprave, znanstveno-istraživačkih institucija i organizacija civilnog društva. U dijalogu s navedenim dionicima pokušali smo saznati više o iskustvu i razumijevanju problema u okolišu i klimatskih promjena iz lokalne perspektive, te saznati nešto više o perspektivama rješenja na uočene probleme.

U tu svrhu u našim razgovorima korištene su vinjete, to jest kratke priče o hipotetskim likovima u hipotetskim situacijama i okolnostima o kojima su sudionici istraživanja bili pozvani izraziti svoje mišljenje. Vinjete, koje su pisali partneri projekta koji u tim gradovima žive i djeluju, predočile su realne, odnosno znanstveno utemeljene, ali dvije različite vizije budućnosti tih područja te su sudionike dodatno potaknule na razgovor o trenutnim opasnostima i mogućim odgovorima na klimatsku krizu. Važno je napomenuti da su sve vinjete fikcija, no bazirane su na znanstvenoj literaturi, scenarijima i predviđanjima znanstvenika.

Naših 8 priča iz 4 grada samo su jedna moguća vizija budućnosti, a na vama je da zamislite svoju viziju grada u kakvom želite živjeti i u kojem će budući naraštaji živjeti: https://door.hr/wp-content/uploads/2022/11/Vinjete-2030_compressed.pdf