Webinar: Brže provođenje klimatskih akcija u EU-u i državama članicama pomoću paketa "Fit for 55" i nacionalnih planova

U četvrtak, 14. listopada 2021., od 10:00 do 11:30 sati i od 13:00 do 14:30 sati, partneri na projektu UNIFY organiziraju webinar kako bi raspravili na koji način paket “Fit for 55” i nacionalni planovi (kao što su nacionalni energetski i klimatski planovi, te nacionalne dugoročne strategije) mogu omogućiti provođenje politika u Europi za ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C.

Uz to, ovaj će događaj predstaviti nedavno istraživanje neprofitne organizacije Climate Analytics o različitim načinima smanjenja emisija koji su kompatibilni s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 °C za EU i devet država članica. U Izvješću je istaknuto da je cilj od 1,5 °C još uvijek ostvariv ako u velikoj količini smanjimo potrošnju energije, istovremeno povećavajući kapacitete obnovljivih izvora energije tijekom ovog desetljeća.

Tema prvog panela će biti: „Povećanje klimatskih ambicija EU-a kroz paket Fit for 55“, a drugog „Putevi država članica za pretvaranje paketa Fit for 55 u Fit for 1.5“.

Možete se registrirati OVDJE.


Uskoro počinje Europski forum za urbanu otpornost

S obzirom na nedavne ekstremne klimatske događaje koji se istodobno događaju u različitim zemljama i da je više od 2000 gradova u 35 zemalja diljem svijeta od 1. listopada proglasilo klimatsku krizu, što zahtjeva hitno osmišljavanje novih načina prilagodbe i otpornosti na klimatske promjene, 19. i 20. listopada 2021. održat će se Europski forum za urbanu otpornost (eng. European Urban Resilience Forum, EURESFO). Forum će okupit stručnjake, predstavnike gradova i dionike koji će raspravljati o Strategiji prilagodbe EU-a. Događaj će se održati uživo u gradu Malmö u Švedskoj i online.

Cilj Strategije prilagodbe klimatskim promjenama EU-a, koju je Komisija predstavila 24. veljače 2021., je pripremiti Europu za suočavanje s utjecajima klimatskih promjena ukazujući na potrebne strategije za jačanje kapaciteta prilagodbe, otpornosti i smanjenja ranjivosti gradova. Strategijom se želi uspostaviti dugoročna vizija prilagodbe, koja prepoznaje potrebu za sustavnim pristupom i prepoznaje međuovisnost između stabilne klime i održavanja usluga ekosustava, poput biološke raznolikosti, hrane, čistog zraka, pitke vode i zaštite od poplava.

Komisija je pokrenula misiju prilagodbe klimatskim promjenama i društvene transformacije, pri čemu će se usredotočiti na rješenja i pripremljenost za utjecaje klimatskih promjena s ciljem zaštite života, imovine i brzih promjena. Na Forumu će se razmotriti misija i ponuditi će se koraci u povećanje otpornosti Europe na klimatske promjene do 2030., a organizator događaja, Lokalne vlasti za održivost (eng. Local Governments for Sustainability, ICLEI) i partneri raspravit će o tome kako prilagoditi takva rješenja na lokalnu razinu.

Program možete pregledati OVDJE.

Registrirat se možete na sljedećoj poveznici: https://urbanresilienceforum.eu/registration/.

 

Izvor slike: https://urbanresilienceforum.eu/


Studija koja nudi prijedloge za bolje upravljanje energetskom tranzicijom

Izašla je nova studija pod nazivom „European Governance of the Energy Transition“ o tome na koji način povećati ulaganja i osigurati postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine. Ključna otkrića studije koju su izradili neprofitna organizacija Enel Foundation i konzultantska tvrtka European House Ambrosetti u suradnji s tvrtkom Enel, su sljedeća:

Sljedećih 10 godina bit će ključne u ograničavanju globalnog zagrijavanje ispod 1,5 oC, dok je cilj Europe postati globalni predvodnik u energetskoj tranziciji. Komisija je revidirala ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova s 40% na 55% do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Ostvarenje takvog ambicioznog cilja bi omogućilo EU da bude bliže ostvarenju klimatske neutralnosti do 2050.
Za postizanje ciljeva do 2030. potrebno je zadovoljavanje trenutačnih potreba za ulaganje u sektore (transport, zgradarstvo, obnovljivi izvori energije, elektroenergetska mreža i industrija) koji će biti dio energetske tranzicije. Za EU je potrebno 3564 milijarde eura čime bi se u sljedećih 10 godina akumulirao BDP od preko 8 milijardi eura.
S obzirom na dosadašnji tempo, Europa bi postigla svoj cilj smanjenja stakleničkih plinova za 55% tek u 2051., a ne u 2030. godini, kako je planirano. Osim smanjenja stakleničkih plinova koji bi kasnili 21 godinu, Europa bi kasnila i u postizanju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji za 40% (2043.) i povećanja energetske učinkovitosti za 36% (2053.) koji su također planirani da se ostvare do 2030.
Kašnjenje s postizanjem klimatskih i energetskih ciljeva EU-a je uzrokovano nedostatkom upravljanja energetskom tranzicijom.
U studiji je upravljanje energetskom tranzicijom definirano kao skup uloga, pravila, postupaka i alata (na zakonodavnoj, provedbenoj i nadzornoj razini) čiji je cilj postizanje strateških i operativnih ciljeva koji su:

  • postavljanje klimatskih, energetskih i ekoloških ciljeva te njihovo učinkovito postizanje;
  • maksimalna sinergija između svih uključenih sektora i aktera, uključujući institucije EU-a i države članice te zemlje izvan EU-a;
  • učinkoviti raspored potrebnih ulaganja;
  • osiguravanje jednostavnih procesa i postupaka te postavljanje odredbi o odgovornosti, kontroli i provedbi,
  • osiguravanje provođenja aktivnosti i postizanje rezultata.

Postojeće europsko upravljanje energetskom tranzicijom ima tri izazova:

  • Energija je zajednička i pripada svim državama članicama i EU koji mogu po tom pitanju donositi zakone i pravno obvezujuće akte.
  • Potreba za „neizravnom“ provedbom. Sustav koji se temelji na obvezujućim ciljevima na razini EU-a i neobvezujućim ciljevima država članica (s izuzetkom smanjenja stakleničkih plinova, koji je obvezujući i na razini država članica) usklađen je sa sustavom „neizravne“ provedbe. Planom oporavka EU se postupno okreće prema sustavu u kojem su države članice odgovorne za dobro korištenje golemih sredstava koje je osigurala Komisija. To zahtijeva hitnu i koordiniranu akciju država članica radi utvrđivanja i provedbe jednog od najvećih investicijskih programa u povijesti, osiguravajući pravodobnu koordinaciju različitih javnih i privatnih aktera, dok se istovremeno rješava neučinkovitost sadašnjeg sustava.
  • Potreba za jačanjem novog mehanizma upravljanja ciljevima politike. Trenutni mehanizam za upravljanje ciljevima politike i njihovog prenošenja u nacionalne planove i dalje se temelji na viziji Plana oporavka koji je uzrokovao neke neučinkovitosti. Ciljevi za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost utvrđeni u „Okviru za klimu i energiju do 2030.“ nisu obvezujući na razini država članica, već samo na razini EU-a, dok je cilj za smanjenje emisija stakleničkih plinova izravno obvezujući za države članice. Zbog toga, sve države članice ne rješavaju ciljeve EU-a na odgovarajući način, a njihovi su rezultati vrlo neujednačeni i nezadovoljavajući. Ciljevi država članica i njihovo djelovanje u postizanju tih ciljeva moraju se brzo uskladiti s mogućnostima koje nude raspoloživi resursi Plana oporavka.

S obzirom na navedene izazove, u studiji je ponuđeno sedam prijedloga za rješavanje problema upravljanja energetskom tranzicijom, a oni su:

  • provedba jačeg oblika suradnje u upravljanju energetskom tranzicijom, službeno priznajući njezinu ključnu ulogu;
  • usvajanje regionalnog pristupa za poboljšanje integracije tržišta EU-a;
  • poticanje na međunarodnoj razini uspostavu mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM);
  • promoviranje učinkovitijeg mehanizma da nacionalno determinirani doprinosi (NDC) budu u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma;
  • pojednostavljenje postupka autorizacije za elektrane na obnovljive izvore energije i davanje prednosti mjerama povećanja energetske učinkovitosti;
  • izrada homogeniziranog i standardiziranog mehanizma interakcije između lokalne vlasti i operatora distribucijskog sustava i sustava skladištenja energije;
  • promoviranje potpune integracije jedinica lokalnih i regionalnih samouprava i klastera tvrtki na lokalnoj razini, ekosustava inovacija i energetskih zajednica s nacionalnom distribucijskom mrežom.

Izvor slike: Pixabay


Pogledajte dokumentarni film „Ja sam Greta“ i porazgovarajte s ministrom gospodarstva i održivog razvoja

Pozivamo vas na događaj „Oči u oči s budućnošću“ koji će se održati u velikoj dvorani kina Tuškanac u utorak, 19. listopada 2021. godine, u 15:00 sati.

U sklopu događaja imati ćete priliku pogledati zagrebačku premijeru dokumentarnog filma „Ja sam Greta“ “ koji govori o životu mlade švedske klimatske aktivistkinje Grete Thunberg.

Osim toga, mreža organizacija civilnog društva koje se bave problemom klimatskih promjena organizira razgovor  s ministrom gospodarstva i održivog razvoja na temu Što ti možeš učiniti do 2030?/Koliko si spreman/spremna mijenjati sebe, a povodom premijere dokumentarnog filma i  konferencije o klimi UNFCCC COP26. Cilj razgovora je skrenuti pažnju ministru gospodarstva i održivog razvoja na promišljanja učenika i studenata o rastućem problemu klimatskih promjena. Ujedno, organizacije bi razgovorom ministru željele skrenuti pažnju na činjenicu da su naši učenici ravnopravni dionici čiji se glas mora uzeti u obzir kada govorimo o klimatskim promjenama koje im ostaju u nasljeđete otvoreno porazgovarati s ministrom gospodarstva i održivog razvoja, Tomislavom Čorićem. Stoga, pozivamo srednjoškolce, studente i sve one koji se osjećaju mladima te aktivno promišljaju o svojoj budućnosti na otvoreni razgovor s ministrom.

Svaki student ili učenik može postaviti do 3 pitanja za Ministra, a najbolja pitanja prema odabiru organizatora moći će postaviti Ministru osobno na samoj premijeri filma.Svoja tri pitanja Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja možete poslati putem prijave na događaj do 10. listopada 2021. do 18:00 sati.

Organizatori ovog događaja su: Terra Hub, Zelena energetska zadruga (ZEZ), Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) i Greenpeace Hrvatska, kao i veleposlanstvo Švedske uz podršku veleposlanstva Velike Britanije te uz medijsku podršku radija yammat.fm i emisije Čuvarkuća. Budi i ti Čuvarkuća!

Događaj se organizira povodom Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja će se održati u Glasgowu 1. – 12. studenog 2021.


Učenici osnovnih škola uče o klimi i klimatskim promjenama

U srijedu, 29. rujna 2021., DOOR je održao predavanje u OŠ Lovre pl. Matačića u sklopu projekta Moja učinkovita škola 7. Šestim razredima objašnjeno je što su klimatske promjene, globalno zagrijavanje i na koje načine oni mogu biti doprinijeti u borbi protiv klimatskih promjena. Edukativnom vježbom ‘Odjeća čini čovjeka’, koju su učenici odradili s velikim zanimanjem, objašnjeno im je kako kupovina odjeće i obuće ima utjecaj na emisije stakleničkih plinova te na koje načine mogu iste smanjiti odabirom lokalnih proizvođača. Učenici su sudjelovali i u vježbi ‘Debata’ gdje su entuzijastično i međusobnom suradnjom pokušali svojim argumentima pobijediti protivničku ekipu. Vježbom se potaknulo učenike da kritički razmišljaju i samostalno istraže teme koje se odnose na ublažavanje klimatskih promjena. U sklopu projekta planiramo organizirati još dva predavanja do kraja godine, te se veselimo novim edukativnim vježbama koje ćemo zajedno prolaziti s učenicima s ciljem stvaranja čišće, zdravije i ljepše okoline.


DOOR i ove godine educira učenike osnovnih škola u sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“

U srijedu, 29. rujna 2021. godine, u OŠ Lovre pl. Matačića održat ćemo predavanja šestim razredima i educirati učenike o klimi, načinima smanjenja potrošnje energije te ublažavanju klimatskih promjena pomoću edukativnih vježbi i debata koje će osnažiti učenike i potaknuti ih na primjenu kritičkih vještina prilikom samostalnog informiranja. Učenicima će se pokazati kako kupovina odjeće proizvedene u inozemstvu utječe na emisije stakleničkih plinova na način da će svatko popisati zemlje iz kojih je proizvedena odjeća koju nose te će se prikazati udaljenost tih zemalja i izračunati emisije CO2. Uz to, učenici će u manjim grupama imati prilike istražiti i prezentirati argumente za određene teme, kao što su: koji je najbolji način prijevoza, kako najučinkovitije uštediti energiju u svom domu, koji su najbolji načini educiranja drugih o ublažavanju klimatskih promjena i dr.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.


Nova konferencija na temu „Hrana i klimatske promjene“

Dana 15. i 16. listopada 2021. godine održat će se konferencija “Hrana i klimatske promjene” u suorganizaciji znanstveno istraživačkog projekta „Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama“ (PERSPIRE), financiranog sredstvima osiguranim putem poziva “Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama”.

Klimatske promjene mogu uzrokovati značajne promjene u okolišu koje bi posljedično mogle predstavljati ozbiljnu prijetnju proizvodnji i sigurnosti hrane. Cilj konferencije je okupiti vodeće znanstvenike iz Hrvatske i inozemstva koji se bave klimatskim promjenama i njihovih utjecajem na sve aspekte proizvodnje, distribucije, dostupnosti i sigurnosti hrane.

Prvog dana konferencije, 15. listopada, program će se održati u prostorijama Sveučilišta Sjever u Sveučilišnom centru Koprivnica, Trg dr. Žarka Dolinara 1, 48000 Koprivnica, ali moguće je pristupiti konferenciji i u online formatu.

Drugog dana konferencije 16. listopada, konferencije će se provoditi samo u online formatu.

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, no zbog epidemiološke situacije maksimalan broj sudionika na predavanjima uživo je 50, dok broj sudionika na online predavanjima nije ograničen.

Prijava sažetka na hrvatskom i engleskom jeziku (maksimalno 250 riječi) je preko e-maila: preh@unin.hr. Svi prihvaćeni sažeci do navedenog datuma biti će objavljeni u Knjizi sažetaka.

Više o konferenciji možete pročitati u Pozivu.

Izvor slike: Pixabay


Novi online događaj: Zašto zelene teme aktiviraju mlade?

Dana 24. rujna 2021. godine organizira se online događaj, s početkom u 18:00 sati, na temu “Zašto zelene teme aktiviraju mlade?”.

Na događaju će se okupiti mladi koji se bave zaštitom okoliša, klimatskim promjenama, održivim razvojem i pravima budućih generacija kroz brojne projekte, inicijative i organizacije, te će nam približiti važnost ovih tema i pokazati kako se mladi mogu aktivirati i početi mijenjati zajednice u kojima žive.

Online događaj se organizira u sklopu redovne rubrike Udruge za društveni razvoj i neformalno obrazovanje DrONe, „(Dr)Onaj petak u mjesecu“, kojom se podiže svijest o temama važnim za društvo, a fokus je na mladima koje se osnažuje i potiče da se uključe u provedbu aktivnosti organizacija civilnog društva.

Više informacija o događaju možete pročitati u Pozivu (link) ili na poveznici: https://www.facebook.com/events/382115703368433?ref=newsfeed

Prijavit se možete OVDJE.

Izvor slike: https://www.facebook.com/events/382115703368433?ref=newsfeed


Podizanje svijesti o problemu gubitka i štete zbog klimatskih promjena uoči konferencije COP26

U susret klimatskoj konferenciji COP26, organizira se događaj “Dan svijesti o gubitku i šteti” čiji je cilj podići svijest o problemu gubitka i štete zbog klimatskih promjena te potrebi da se naplati najvećim zagađivačima. Online panel će se održati na Zoomu u četvrtak, 23. rujna 2021. u 15:00 BST / 14:00 GMT.

Gubici i štete uzrokovani klimatskim promjenama su stvarnost za ljude diljem svijeta i svake godine su sve gori. Unatoč tome što su priznate negativne posljedice klimatskih promjena na Pariškom sporazum, nije bilo napretka u pogledu toga odakle bi se trebao osigurati novac za plaćanje gubitka i štete.

U sklopu događaja prikazat će se kratki film s klimatskim aktivistima Vanessa Nakate, Prof Saleemul Huq and Harjeet Singh.

Registrirat se možete na sljedećoj poveznici: https://actionnetwork.org/events/loss-damage-and-cop26-film-launch-and-panel-event?source=direct_link&

Ujedinjeno Kraljevstvo će zajedno s Italijom biti domaćin 26. konferencije stranaka UN-a o klimatskim promjenama (COP26) u Glasgowu 31. listopada – 12. studenoga 2021. Konferencija COP26 okupit će države radi bržeg postizanja ciljeva Pariškog sporazuma i Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama. U Škotskoj se očekuje dolazak više od 190 svjetskih čelnika zajedno s desecima tisuća pregovarača, predstavnika vlade, poduzetnika i građana za raspravu koja će trajati 12 dana.

Prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine, zemlje su se obvezale donijeti nacionalne planove u kojima će utvrditi koliko će smanjiti svoje emisije, a poznate su kao nacionalno određeni doprinosi (NDC). Zemlje su se složile da će svakih pet godina ažurirati te planove koji će pokazivati njihove najveće moguće ambicije u smanjenju emisija. Ove godine, godinu dana kasnije zbog pandemije, zemlje će ažurirati svoje planove za smanjenje emisija, iako se još nisu približili ograničenju globalnog zatopljenja na 1,5 oC, a vremena je sve manje. Naredne godine do 2030. bit će ključne, jer koliko god Pariški sporazum bio značajan, zemlje se moraju još više potruditi kako bi održale nadu da će globalno zatopljenje ostati na 1,5 oC.

Dosadašnji napredak:

  • Oko 70% svjetskog gospodarstva sada je predano postizanju neto nulte stope emisija, u odnosu na 30% kada je Ujedinjeno Kraljevstvo preuzela predsjedništvo Konferencije stranaka.
  • Više od 80 zemalja službeno je ažuriralo svoje NDC-ove, a sve zemlje G7 najavile su nove NDC ciljeve koji će ih usmjeriti prema neto nultoj stopi emisija do 2050. godine.
  • S obzirom na polovicu globalnog gospodarstva, sve zemlje koje čine G7 ažurirale su svoje ciljeve za 2030. godinu kako bi postigle neto nultu stopu emisije do 2050. godine.
  • Solarna energija i vjetar sada su jeftiniji od novih elektrana na ugljen i plin, i to u dvije trećine zemalja svijeta.
  • Više od 20 zemalja pridružilo se međunarodnoj koaliciji koja se bavi utjecajima klimatskih promjena (eng. Adaptation Action Coalition) nadovezujući se na Poziv na djelovanje za prilagodbu i otpornost na klimatske promjene iz 2019. (eng. Call for Action on Adaptation and Resilience) koji je potpisalo više od 120 zemalja.
  • Više od 1500 tvrtki, investitora, regija i gradova pridružilo se utrci za otpornost na klimatske promjene, svi su predani poduzimanju mjera prilagodbe za izgradnju otporne budućnosti.
  • Više od 40 zemalja i organizacija pridružilo se partnerstvu Risk-informed Early Action Partnership, koji okuplja veliki broj dionika s ciljem da milijarda ljudi bude sigurnija od katastrofe do 2025. godine.


Pomognite klimi i pogledajte besplatno tri predstave stand-up komedije

U sklopu projekta Stand Up for Climate ili #standupzaklimu, kojim se na inovativan i kreativan način podiže svijesti o klimi, možete pogledati 3 predstave stand-up komičara Pedja Bajović: S NOGU* (*sredstvo za protiv jugonostalgije i jugofobije), MUŠKARAC (o parenju i razmnožavanju) i ROK TRAJANJA. Predstave su besplatne za one koji svoj tekst (proza ili poezija!), fotografiju, kratki video, crtež ili nešto potpuno drugačije što su napravili za klimu i prirodu učitaju na stranici: https://zaklimu.pedjabajovic.com/. Svoje radove pošaljite do 23.rujna.

Predstave ćete moći pogledati i ako se svojim djelovanjem za klimu pohvalite i na društvenim mrežama do 23. rujna, pri čemu morate označiti/tagirati: @pedjabajovic.standup @terrahubcroatia #standupzaklimu #HAHAprotivCO2.

Projekt provode produkcija Komedija s nogu i stand-up komičar Pedja Bajović, udruga Terra Hub i partneri: ZEZ, Ambrela komunikacije, BionTV, Gotiva i Mensch, a financiran je Veleposlanstvom SAD-a u Zagrebu.

Izvor slike: Pixabay