Webinari o prednostima biciklizma u urbanoj mobilnosti

Istražite koliki potencijal ima biciklizam za oblikovanje budućnosti urbane mobilnosti u Europi s nultom stopom emisija. Dana 16. rujna (14:00 do 16:30 sati) održat će se webinar na temu teretni bicikli, a 23. rujna 2021. (14:00 do 15:30 sati) webinar o procijeni troškova i koristi bicikla u odnosu na automobil.

Cilj tih webinara je prikazati iskustva i dobre prakse iz zajednice Interreg Europe te pružiti smjernice i preporuke s rješenjima iz stvarnog života iz gradova i regija diljem Europe. Na webinarima će se detaljno objasniti što pojedini gradovi i regije već rade kako bi biciklizam pretvorili u temelj urbane mobilnosti, poboljšavajući time kvalitetu zraka i postižući klimatsku neutralnost u sektoru prometa.

Za registraciju na oba webinara morate imati korisnički račun na Interreg Europe platformi.

Izvor teksta: https://www.interregeurope.eu/policylearning/news/12248/the-cycling-cities-series-is-back/

Izvor slike: pixabay


3 milijarde stabala za bolju prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u EU

Prema Europskom zelenom planu, Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godinu rješavat će se problem zaštite i obnove prirode, a jedna od obveza će biti sadnja najmanje 3 milijarde dodatnih stabala u EU do 2030. godine. Nova Strategija EU-a za šume za 2030., koju je u lipnju ove godine objavila Komisija, sadrži putokaz za postizanje tog cilj. Svake godine između 2010. i 2015. godine naraslo je 300 milijuna novih stabala u EU, a ovim planom cilj je udvostručiti taj broj kojim će se povećati površina pokrivenosti šumom u EU i otpornost šuma. Uz to, povećat će se uloga šuma u sprječavanju gubitka bioraznolikosti te će se ostvariti veliki doprinos u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Plan će se financirati programom LIFE, fondovima kohezijske politike i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj.

Kako bi se maksimalno iskoristio potencijal drveća u prilagodbi klimatskim promjenama plan je posaditi i uzgajati stabla sukladno ekološkim principima, što znači da će se stabla prvo morati posaditi na pravom mjesto i s pravom svrhom. To će zahtijevati dugoročno planiranje i praćenje jer će se trebati posaditi odgovarajuća mješavina vrsta drveća ne samo u šumama, već i u agrošumarstvu te poljoprivrednim i urbanim područjima. Na područjima visoke prirodne vrijednosti kao što su močvare, bare, tresetišta i travnjaci neće se smjeti posaditi drveće.

Osim velike koristi u prilagodbi, drveće će pomoći i u ublažavanju klimatskih promjena pohranom ugljika smanjujući emisije stakleničkih plinova, a krošnje mogu stvoriti mikroklimu koja može ograničiti evaporaciju vode iz tla.

U sklopu projekta ForestaMi u gradu Milanu cilj je posaditi 3 milijuna stabala do 2030. godine. Projekt podržava Grad Milano, a započeo je na temelju istraživanja Milanskog politehničkog sveučilište koje nakon završetka projekta predviđa sniženje temperature u gradu za 2 – 8 °C i povećanje pokrivenosti krošnji drveća za 10% što će u prosjeku smanjiti temperaturu površine za 1,4 °C. Također, strateškom sadnjom drveća na određenim lokacijama u gradu predviđa se smanjenje potrebe za klima uređajem za 30% i ušteda 20 – 50% energije koja se koristi za grijanje.

Uz to, stablo dnevno filtrira do 450 litara vode, a svake godine može ukloniti oko 19 kg onečišćivača iz zraka.

Izvor slike: Pixabay


Karta potencijala europskih gradova za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama

U sklopu projekta NATURVATION izrađene su karte koje prikazuju potencijal prirodnih rješenja za prilagodbu i ublažavanje klimatskim promjenama u više od 775 europskih gradova. NATure-based URban innoVATION je četverogodišnji projekt koji je financiran programom Obzor 2020 te uključuje 14 institucija diljem Europe. Cilj projekta je podržati ostvarenje potencijala prirodnih rješenja u gradovima kao odgovor na izazove urbane održivosti u suradnji sa zajednicama i dionicima.

Karte prikazuju kvantificirani potencijal prirodnih rješenja koji uključuje:

  • ublažavanje toplinskih valova,
  • pohrana ugljika i
  • zadržavanje kišnice.

Na kartama su kvantificirane i dodatne koristi prirodnih rješenja za gradove, a one su:

  • mogućnosti rekreacije,
  • dostupnost zelenih površina za bolje zdravlje i blagostanje ljudi i
  • potencijal bioraznolikosti.

Karte pokazuju da primjena dodatnih zelenih površina i drveća za ublažavanje toplinskih valova i povećanje pohrane ugljika ima najveći potencijal u južnoj Europi, na sjeveru Velike Britanije, zapadnom Balkanu i u Turskoj, dok je najmanji u srednjoj Europi.

Kartama Zagreba, Osijeka, Rijeke, Pule, Zadra i Splita, kao i drugim europskim gradovima, možete pristupiti OVDJE. Na dnu internetske stranice možete upisati grad koji želite nakon čega dobijete dokument s kartama koje pokazuju potencijal grada za zelene površine, ublažavanje toplinskih valova, pohranu ugljika, zadržavanje kišnice i bioraznolikost.

Izvor slike: Pixabay


Jednostavan i jasan pogleda na globalno zagrijavanje kroz "klimatske pruge"

Globalna prosječna temperatura površine Zemlje u 2020. godini, uz 2016. godinu, bila je najtoplija godina ikada zabilježena, prema Copernicus – europskoj službi za praćenje klimatskih promjena. Međutim, 2020. godina je bila najtoplija u Europi, gdje je prosječna temperatura bila 0,4 oC viša od prosječne temperature pet prethodnih najtoplijih godina. Kako bi se na što jednostavniji i jasan način vizualiziralo zagrijavanje svijeta i svake države pojedinačno, izrađene su „klimatske pruge“. One prikazuju promjene u temperaturi zbog globalnog zagrijavanja tijekom proteklih sto i više godina, a svaka vertikalna pruga predstavlja prosječnu temperaturu u određenoj državi u jednoj godini. Pruge, koje su kronološki poredane, u posljednjih nekoliko godina prelaze iz plave u crvenu boju, što ilustrira porast prosječnih temperatura u određenoj državi. Ako prosječna temperatura države za određenu godinu pređe granicu, odnosno prosječnu temperaturu u razdoblju od 1971. do 2000. godine, pruga postaje crvena, a kada je ispod te granice pruga postaje plava. Najtamnija plava i crvena predstavljaju ekstremne temperature za određeno područje tijekom vremenskog perioda prikazanog na grafikonu.

„Klimatske pruge“ Republike Hrvatske za razdoblje od 1901. do 2020. godine možete pregledati OVDJE, gdje možete pregledati stanje i u ostalim državama po regijama.


Dodijeljena je nagrada za najbolju fotografiju e-natječaja Kroz objektiv proviri i prilagodbu uokviri

Danas je pobjednici e-natječaja održanog na internetskoj stranici prilagodba-klimi.hr, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, sudionici Vesni Špoljar, uručena nagrada – bon od 500 kuna u trgovini domaćih lokalnih proizvoda za pobjedničku fotografiju pod nazivom „Poplava“ snimljenu kraj mjesta Salvela, u blizini Umaga, na prostoru sjeverozapadne Istre 2016. godine, kada su vinogradi poplavljeni obilnim kišama.

Cilj e-natječaja Kroz objektiv proviri i prilagodbu uokviri bio je prikazati utjecaj koji na naš život, okoliš i društvo imaju klimatske promjene te načine prilagođavanja istima odgovarajućim mjerama kojima bi se spriječila ili umanjila moguća šteta.

Čestitamo pobjednici i zahvaljujemo svim sudionicima na lijepim i kreativnim fotografijama te na uloženom trudu i vremenu. Ostale fotografije koje su ušle u završni krug ocjenjivanja možete pogledati OVDJE

Pobjednička fotografija “Poplava”:

Izvor fotografije: https://prilagodba-klimi.hr/rezultati-e-natjecaja/


Pogledajte novi promotivni video Adriadapt projekta

U okviru projekta Adriadapt izrađen je promotivni video koji ukazuje na važnost izrade i provedbe lokalnog plana prilagodbe koji se, uz uključivanje dionika, sastoji od pet prepoznatih koraka: pokretanje procesa – procjena ranjivosti – dogovor o viziji – izrada plana – provedba plana. Set informacija bit će dostupan na projektnoj informacijskoj platformi o otpornosti na klimatske promjene za jadranske lokalne zajednice AdriAdapt, adriadapt.eu.

Video pogledajte ovdje.


Najava konferencije “Klima se mijenja - promijenimo se i mi! - Konferencija za obalne županije, gradove i općine

Dana 11. svibnja 2021. godine, u online formatu održat će se konferencija “Klima se mijenja – promijenimo se i mi! – Konferencija za obalne županije, gradove i općine”.

Konferencija će okupiti predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, razvojnih agencija i relevantnih centara i institucija te zainteresiranu javnost. Sudionici će imati priliku upoznati se s načinima na koje donositelji odluka mogu (o)jačati oporavak i prilagodbu svojih područja na utjecaje klimatskih promjena. Osim ideja i uspješnih inicijativa, prezentirat će se i različite mogućnosti financiranja.

Ova nacionalna konferencija održat će se u okviru projekta @Adriadapt. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Partneri organizatori: PAP/RAC, Državni hidrometeorološki zavod, Grad Vodice, Šibensko-kninska županija i Društvo za oblikovanje održivog razvoja.


U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 6“ održat ćemo drugo online predavanje za učenike

U sklopu provedbe projekta „Moja učinkovita škola 6“, 3. veljače 2021. godine, održat će se predavanje i kviz za 6. razrede OŠ Lovre pl. Matačića o energiji, klimi, klimatskim promjenama i ugljičnom otisku.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba i ovo će biti drugo online predavanje u sklopu projekta. U okviru predavanja učenicima će biti objašnjena razlika između obnovljivih i neobnovljivih izvora energije te kako iskorištavanje tih izvora utječe na klimu i okoliš. Učenici će također naučiti što su klimatske promjene, koje su posljedice klimatskih promjena, što je uzrok globalnog zagrijavanja te na koje načine mogu smanjiti svoj ugljični otisak.

Nakon predavanja učenici će sudjelovati u kvizu kojim će provjeriti svoje novostečeno znanje, a oni s najviše znanja i koncentracije će osvojiti vrijedne nagrade.


Nova platforma za učenje o klimatskim promjenama

Platforma za e-učenje projekta ClimAlt sada je online!

Platforma za e-učenje je besplatna i dostupna na 4 jezika (bugarski, hrvatski, engleski i talijanski). Što se tiče e-kolegija, pronaći ćete 3 glavna poglavlja (Uzroci-Utjecaji-Alternative) podijeljena u 7 modula i 14 predavanja. Svaki modul uključuje video predavanja (10 sati), kvizove predloženo štivo. Također ćete pronaći i snimke 4 webinara realiziranih na kraju kolegija u kojima su stručnjaci i predstavnici udruga prezentirali neke primjere organizacija koje proaktivno doprinose rješavanju problema klimatskih promjena. Ta 4 webinara usredotočena su na: međusobne veze između Covid19 i klimatskih promjena; agroekologiju i klimatske promjene; EU sredstva za postizanje energetskih ciljeva i praktična rješenja za kućanske sustave grijanja i hlađenja.

Pregledajte različite module o znanostima o klimatskim promjenama, posljedicama i utjecajima globalnog zatopljenja na okoliš i društvo, pokretima klimatske pravde - od uvida u međunarodne i europske politike do radnji koje mi kao građani možemo prakticirati.

Platformi za e-učenje možete pristupiti ovdje.


Svjetski dan hrane: Smiješna vam je vjeverica iz Ledenog doba? Ponašamo se jednako!

Kaže se da ljubav ide kroz želudac, no meni se čini da tim putem učinkovito razgrađujemo i neke znanstvene činjenice. Najsnažniji dojam na one koji pokušavaju probaviti klimatska saznanja ostavlja informacija da je zbog klimatskih promjena ugrožena – Nutella! Godinama pokušavam naći najbolji način da objasnim građanima što nam se to doista događa s klimom i kakve će to posljedice imati na našu svakodnevicu. Služila sam se jurećim olujama, razarajućim plimama, vjetrušinama koje skidaju krovove kuća, nesnosnim vrućinama… Vjerujte, ništa ne ostavlja tako gorak okus u ustima kao činjenica da nam prijeti izumiranje najpopularnijeg čokoladno-orašastog namaza na svijetu.

Obrazloženje je zapravo vrlo jednostavno i odnosi se prije svega na osnovni sastojak ove poslastice – lješnjake. Više od dvije trećine svjetskih lješnjaka raste u turskoj sjevernoj pokrajini Ordu na obali Crnog mora koja je izravno ugrožena od postupnog dizanja razine mora. Zbog porasta temperature u tom je kutku Zemlje i sve vlažnije pa su sve češće oluje s obilnim kišama. U kolovozu 2018., primjerice, oluje su uništile nekoliko desetaka tisuća tona već obranih lješnjaka i ugrozile opstanak 4 tisuće obitelji koje žive od ove grane poljoprivrede, a šteta koju će osjetiti do 2026. godine procijenjena je na 9,5 milijardi Eura. 80 % lješnjaka u svojoj proizvodnji Ferrero nabavlja upravo odavde pa je jasno da će nestašicu lješnjaka itekako osjetiti.

Drugi i još stariji problem je palmino ulje koji se adresira uglavnom kroz naglašavanje da krčenje šuma Indonezije za plantaže uništava staništa sumatranskih slonova, nosoroga, tigrova i orangutana. 1985. godine Indonezija je imala 6,5 tisuća kvadratnih kilometara pokrivenih plantažama, 2025. imat će ih oko 260. Uz to, rafinerije u kojima nastaje palmino ulje izrazito su veliki zagađivači. One ispuštaju ogromne količine metana koji može zadržati znatno više Zemljine topline od ugljikovog dioksida, a u razdoblju od 100 godina skoro je 30 puta učinkovitiji. Golema industrija omiljene poslastice, kao i druge koji palmino ulje koriste u hrani i kozmetici, doskočila je ovom globalnom problemu i danas je jedan od predvodnika uzgoja palminog ulja koji ne ugrožava ni prirodu ni ljude. Za ulje se, dakle, ne trebamo brinuti, no problem s lješnjacima nam ostaje. Pošumljavanje bismo doduše mogli riješiti sadnjom lješnjaka no to nije baš tako jednostavno.

Podsjeća me sve ovo na dobro poznatog lika iz franšize Ledeno doba, prethistorijsku vjevericu s natruhama štakora nazvanog Scrat, i to ne zato što frustriran naganja orašasti plod, nego zbog činjenice da se uopće ne obazire na prirodne katastrofe koje se na njega nemilice obrušavaju. Zbog njega.

Znanstvenici u svojim istraživanjima pokazuju da će se uslijed klimatskih promjena smanjiti urod brojnih namirnica puno važnijih od sastojaka Nutelle. Izračunali su tako, recimo, da će bi se urod krumpira u Kanadi do 2055. godine mogao prepoloviti. U Južnoj Americi prinos riže s malih gospodarstava bit će polovinom 21. stoljeća za četvrtinu manji nego što je sada. Proizvodnja tjestenine u Europi već sada trpi velike štete zbog sve ranijih i sve snažnijih toplinskih valova kao što je, primjerice, bio onaj 2003. godine. Nadalje, sa svakim stupnjem porasta globalne temperature, procjenjuje se, broj bakalara će se smanjiti za otprilike pola posto što znači da će svaka dvadeseta obitelj ostati bez Badnje poslastice. Zbog vrućine je 2011. godine stradalo 4 tisuće krava u američkoj saveznoj državi Iowi.

Studije koje procjenjuju ranjivosti proizvodnje hrane u Hrvatskoj na klimatske promjene iznimno su zabrinjavajuće. Porast razine mora naročito će pogoditi dolinu Neretve. Zasoljavanje tla i povremeno plavljenje jednog njezinog dijela nanijelo bi ogromne štete tom izuzetno važnom voćarsko-povrtlarskom području, koje proizvodi preko 95 % hrvatskih mandarina. Predviđanja hrvatskih znanstvenika je da će do 2050. godine, uslijed klimatskih promjena prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj biti smanjen za 3 do 8 posto. Samo na kukuruzu, procjenjuje se, štete će biti 116 milijuna kuna na godinu. Vrlo su slikovita predviđanja koja kažu da će grožđe biti sve slađe, a vino imati sve veći sadržaj alkohola. Masline bismo za pola stoljeća mogli brati pola mjeseca ranije. Pod uvjetom da uopće imamo što za obrati.

S grijanjem mora, trlja i oslić migriraju prema sjeveru i u dubine. I za škampe ćemo uskoro morati posezati još dublje u more. A samim tim i dublje u džepove! Logično, zapravo, jer glavni uzrok gladi u svijetu nije nestašica hrane nego činjenica da si je sve veći broj ljudi ne može priuštiti. Strašan je podatak da se čak trećina uzgojene i proizvedene hrane, vrtoglavih 1,8 milijardi tona godišnje, ne pojede nego se pokvari u transportu, trgovinama, hotelima, kućanstvima... No, nije to samo društveni problem.

Prema podacima organizacije Our world in data, proizvodnja hrane odgovorna je za četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova. Usput, i u ovom slučaju najveći zagađivač je metan koji nastaje probavom trave u želucima stoke. E, da, unatoč općem vjerovanju, metan se samo manjim dijelom oslobađa kroz crijeva. Čak 95 % metana kojega napravi procesom koji se profinjeno zove enterična fermentacija, krava izbacuje manje profinjenim podrigivanjem. Probava čini 20 % ukupnih emisija metana, više čak i od spaljivanja fosilnih goriva.

Nadalje, četvrtina od te četvrtine emitira se u proizvodnji nikad konzumirane hrane što znači da smo čak 8 % stakleničkih plinova izbacili u atmosferu sasvim nepotrebno. Time smo dodatno pogoršali klimatsku krizu koja je pak uzrok nedostupnosti hrane onima kojima je najteže dostižna. Čini vam se da se vrtimo u krug?

Izlaz postoji. Proračuni pokazuju da bismo, smanjenjem količine bačene hrane za 50 do 75 %, do 2050. godine izbjegli emisiju 10,3 do 18,8 gigatona ugljičnog dioksida. Budući da ne bismo trebali novo poljoprivredno zemljište i ne bismo morali dodatno krčiti šume, uštedjeli bismo još oko 75 gigatona. A to je količina jednaka dvogodišnjim ukupnim svjetskim emisijama stakleničkih plinova. Slikovito, imalo bi to isti učinak kao da maknemo pola milijarde automobila s ulice.

A kako bi bilo da napravimo i jedno i drugo?

Tekst je napisala DOOR-ovka Dunja Mazzocco Drvar, možete ga pronaći i na portalu RTL.hr.