Oko 40% ukupnih dodijeljenih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost se odnosi na mjere koje podupiru klimatske ciljeve

Europska komisija usvojila je svoje prvo godišnje izvješće o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) kojim osigurava do 723,8 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova državama članicama.

Izvješće opisuje brojne primjere ulaganja i reformi koje su financirane Mehanizmom u 22 usvojena plana oporavka i otpornosti koja su do sada usvojena. Komisija je dala pozitivnu ocjenu za sva 22 plana kojima je dodijeljeno ukupno 445 milijardi eura (291 milijarda eura u bespovratnim sredstvima i 154 milijarde eura u zajmovima).

Oko 40% dodijeljenih sredstava odnosi se na mjere koje podupiru klimatske ciljeve, a svi planovi premašuju cilj od najmanje 37% ukupnih dodijeljenih sredstava iz Mehanizma za doprinos zelenoj tranziciji, među ostalim i biološkoj raznolikosti, ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze, prema Uredbi o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost.

U 22 usvojena plana ukupni procijenjeni izdaci su raspoređeni na sljedeći način:

  • 224,1 milijardu eura za zelenu tranziciju (1. stup);
  • gotovo 130 milijardi eura procijenjenih izdataka dodijeljeno je digitalnoj transformaciji (2. stup)
  • oko 223 milijarde eura za više od tisuću mjera u 22 usvojena plana koje pridonose pametnom, održivom i uključivom rastu (3. stup);
  • 193 milijarde eura za mjere za potporu socijalne i teritorijalne kohezije (4. stup);
  • 78 milijardi eura za mjere potpore zdravlju, ekonomskoj, socijalnoj i institucionalnoj otpornosti (5. stup);
  • 49 milijardi eura za mjere za sljedeću generaciju, djecu i mlade (6. stup).

Komisija je unaprijed isplatila 56,6 milijardi eura za 21 državu članicu koje su to zatražile. Do sada je tek pet država članica podnijelo svoje prve redovite zahtjeve za plaćanje Komisiji, a 2022. očekuje se više od 30 zahtjeva. Prvi zahtjev za plaćanje rezultirao je isplatom od 10 milijardi eura Španjolskoj u prosincu 2021., a daljnja plaćanja se očekuju nakon uspješnog završetka relevantnih prekretnica i ciljeva od strane država članica.

EU je uspješno prikupila sredstva na tržištima kapitala za financiranje Mehanizma i izdala svoju prvu zelenu obveznicu 2021.

Napredak u provedbi planova oporavka i otpornosti može se pratiti na online portalu koji je Komisija postavila u prosincu 2021.:

https://ec.europa.eu/economy_finance/recovery-and-resilience-scoreboard/index.html

Izvor teksta:

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_1198

Izvor slike: Pixabay


Komisija predlaže da ekološka održivost bude temelj obrazovanja i sustava obuke u EU

Komisija je objavila prijedlog Preporuke Vijeća za učenje o ekološkoj održivosti čiji je cilj podržati države članice, škole, ustanove visokog obrazovanja, nevladine organizacije i sve pružatelje obrazovanja u osposobljavanju učenika za razumijevanje održivosti, klimatskih promjena i okoliša.

Prijedlog Komisije poziva države članice da:

  • omoguće učenicima svih dobnih skupina pristup visokokvalitetnom i uključivom obrazovanju o klimatskim promjenama, bioraznolikosti i održivosti;
  • uspostave educiranje o održivosti kao prioritetno područje u politikama i programima obrazovanja i osposobljavanja kako bi se podržalo i omogućilo sektoru da pridonese zelenoj tranziciji;
  • potiču i podržavaju cjeloviti institucijski pristup održivosti koji obuhvaća podučavanje, razvoj vizija, planiranje i upravljanje, aktivno uključivanje studenata i osoblja, upravljanje zgradama i resursima te partnerstvo s lokalnim i širim zajednicama;
  • mobiliziraju nacionalna sredstva i sredstva EU-a za ulaganje u održivu i zelenu infrastrukturu, obuku, alate i resurse za povećanje otpornosti i spremnosti u obrazovanju i osposobljavanju za zelenu tranziciju.

Koliko je tema bitna pokazuje upitnik Eurobarometra, u kojem je mladima prvi odgovor na pitanje o tome koji bi bili glavni prioriteti za EU u narednim godinama bio zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena (67%), a zatim poboljšanje obrazovanja i osposobljavanja (56%).

Uz to, u nedavno objavljenom dokumentu „GreenComp The European sustainability competence framework“ kojeg je objavio Zajednički istraživački centar (eng. Joint Research Centre) ističu se kompetencije potrebne za zelenu tranziciju, poput kritičkog razmišljanja, preuzimanja inicijative, poštivanja prirode i razumijevanje utjecaja kojeg imaju svakodnevne akcije i odluke na okoliš i globalnu klimu.

Također treba istaknuti da je Program Erasmus+ za razdoblje 2021.-2027. dosta fokusiran na zelenu tranziciju u obrazovanju i osposobljavanju. U 2022. godini prioritet će imati projekti koji razvijaju zelene kompetencije i vještine, nastavne planove i programe usmjerene na budućnost i planirane pristupe održivosti od strane pružatelja obrazovanja. Za velike projekte osigurat će se sredstva za identificiranje, razvoj i testiranje inovativnih pristupa u obrazovanju o održivosti okoliša. Komisija će omogućiti obuku za edukatore putem europske internetske platforme za školsko obrazovanje School Education Gateway i putem zajednice odgojno-obrazovnih djelatnika iz predškolskih ustanova eTwinning. Novim portalom European Education Area Portal Komisija omogućuje jednostavan pristup informacijama o obrazovanju i osposobljavanju u EU, uključujući specifične informacije o zelenom obrazovanju.

Izvor teksta: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_327

Izvor slike: Pixabay


Podrška u transformaciji Europe u zeleniji, zdraviji i otporniji kontinent u obliku misija

Kako bi se počeli rješavati ključni problemi poput ljudskog zdravlja, klime i okoliša Europska komisija je pokrenula pet misija EU-a koje bi trebali poboljšati uvjete života ljudi u Europi i svijetu.

Misije su nastale na temelju prijedloga koje su vodeći stručnjaci u odborima za misije dostavili Europskoj komisiji u rujnu 2020., te su uvrštene u strateški plan programa Obzor Europa. Početna sredstva izdvojena za misije iznose 1,9 milijardi eura do 2023.

Misije EU-a predstavljaju novi način suradnje u pronalaženju konkretnih rješenja za neke od najvećih izazova današnjice. Misijama se želi mobilizirati i aktivirati javne i privatne dionike, kao što su države članice EU-a, jedinice regionalne i lokalne samouprave, istraživački instituti, poljoprivrednici, poduzetnici i investitori.

Misije pružaju mandat za postizanje određenih ciljeva u zadanom vremenskom okviru. One će također dati učinak stavljanjem istraživanja i inovacija u novu ulogu, u kombinaciji s novim oblicima upravljanja i suradnje, kao i s novim načinom suradnje s građanima, uključujući mlade.

Na primjer, misija prilagodbe klimatskim promjenama planira staviti na raspolaganje 100 milijuna eura za demonstracije velikih razmjera za rješavanje velikih opasnosti uzrokovanih klimatskim promjenama, kao što su poplave.

Cilj definiranih misija EU-a je do 2030. pronaći rješenja za ključne globalne probleme, kao što su:

  1. Prilagodba klimatskim promjenama: dati podršku europskim regijama i zajednicama da do 2030. postanu otporne na klimatske promjene;
  2. Borba protiv raka: uzimajući u obzir europski plan za borbu protiv raka, poboljšati živote više od 3 milijuna ljudi do 2030., s fokusom na prevenciju, liječenje i omogućavanje duljeg i kvalitetnijeg života;
  3. Obnova oceana i voda do 2030.;
  4. 100 klimatski neutralnih, pametnih gradova do 2030.;
  5. Plan za tlo za Europu: živih laboratorija i oglednih centara za vodeća istraživanja tranzicije na zdrava tla do 2030.

Svaka misija imat će određeni vremenski okvir i proračun prilagođen njezinom izazovu i planu provedbe. Misije EU-a izravno se povezuju s građanima, angažirajući ih u njihovom osmišljavanju, provedbi i praćenju.

Troškovi posljedica klimatskih promjena već iznose najmanje 12 milijardi eura godišnje, zbog čega se u sklopu misije za prilagodbu klimatskim promjenama planira:

  • iz programa Obzor Europa osigurati početno financiranje u iznosu od 368,3 milijuna eura u razdoblju od 2021. do 2023. za provedbu misije;
  • uspostaviti platforma za provedbu misije kako bi se podržala i koordinirala provedba misije i kako bi se pomoglo regijama sudionicama;
  • u razdoblju od 2021. do 2023. obuhvatiti 60 do 100 regija, s kasnijim proširenjem na još 50 do 100 regija.

Misijom se želi povećati pripravnost za neizbježne klimatske promjene i ekstremne događaje, razmijeniti iskustava i rješenja te spriječiti značajne gospodarske gubitke.

Misija za klimatski neutralne i pametne gradove provodi se jer gradovi stvaraju više od 70 % globalnih emisija CO2, odgovorni su za više od 65 % globalne potrošnje energije, a zauzimaju samo 4 % kopnene površine EU-a u kojima živi 75 % građana EU-a. Plan misije je:

  • iz programa Obzor Europa osigurati početno financiranje u iznosu od 359,3 milijuna eura u razdoblju od 2021. do 2023. za provedbu te misije;
  • pokrenuti platformu misije za pružanje tehničke, regulatorne i financijske pomoći gradovima koji sudjeluju u misiji;
  • da gradovi sastave, potpišu i provode ugovore o klimatskoj neutralnosti u suradnji s građanima i lokalnim dionicima;
  • pokrenuti portfelj istraživačkih i inovacijskih projekata i uspostaviti globalni centar za razmjenu znanja;
  • da mreža nacionalnih, lokalnih i regionalnih tijela podupire prelazak gradova na klimatsku neutralnost.

Cilj misije je postići ambiciozne ciljeve europskog zelenog plana da se emisije stakleničkih plinova smanje za najmanje 55% uz čišći zrak i sigurniji prijevoz. Uz to, cilj je da EU postane predvodnik u digitalnim inovacijama i inovacijama u području klime, te da se privuku ulaganja inovativnih poduzeća i kvalificirana radna snaga.

Sve informacije o preostalim misijama EU-a možete naći na stranici „Pitanja i odgovori: misije EU-a“.

Izvor teksta: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_21_4747

Izvor slike: Pixabay


Saznajte što je europski semestar i zašto je važan državama članicama EU-a

Europski semestar jest ciklus koordinacije gospodarske, fiskalne i socijalne politike te politike rada unutar EU-a. Države članice u tom razdoblju usklađuju svoje proračunske i gospodarske politike s pravilima dogovorenima na razini EU-a. Proces se odvija tijekom prvih šest mjeseci u godini pa se stoga zove „semestar”, te je dio okvira Europske unije za gospodarsko upravljanje. Osim toga, u proces europskog semestra uključen je i stup socijalnih prava. U europskom stupu socijalnih prava, kojeg su 2017. proglasili Europski parlament, Vijeće i Komisija, utvrđeno je 20 ključnih načela za snažnu socijalnu Europu u područjima koja se odnose na jednake mogućnosti, pristup tržištu rada, pravedne radne uvjete, socijalnu zaštitu i uključenost.

Koje se politike koordiniraju tijekom europskog semestra?

Politike koje se koordiniraju tijekom europskog semestra su gospodarske i socijalne politike, a u okviru njih se koordiniraju:

  • strukturne reforme s naglaskom na promicanje rasta i zapošljavanja,
  • socijalne politike i politike rada u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava,
  • strukturne reforme utvrđene u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost,
  • fiskalne politike u cilju osiguravanja održivosti javnih financija u skladu s Paktom o stabilnosti, i rastu, te
  • sprečavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Koji su glavni ciljevi europskog semestra?

Glavni ciljevi su:

  • doprinos osiguravanju konvergencije i stabilnosti u EU-u,
  • doprinos osiguravanju dobrih javnih financija,
  • poticanje gospodarskog rasta,
  • sprečavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u EU-u,
  • koordinacija i praćenje politika zapošljavanja i socijalnih politika te
  • praćenje provedbe nacionalnih planova za oporavak i otpornost.

Zašto je uspostavljen europski semestar?

Europski semestar se uspostavio zbog potreba za snažnijim gospodarskim upravljanjem i boljom koordinacijom socijalnih politika među državama članicama EU-a kao što se pokazalo tijekom gospodarske krize 2008. godine. Kako se koordinacija gospodarske i socijalne politike do 2010. provodila neovisno jedna o drugome, države članice su uvidjele potrebu za usklađivanjem rasporeda tih postupaka kako bi se pojednostavio proces i bolje uskladili ciljevi nacionalnih proračunskih i socijalnih politika te politika rasta i zapošljavanja, istodobno uzimajući u obzir ciljeve koje su postavile na razini EU-a. Uz to, postojala je i potreba za proširenjem područja nadzora i koordinacije na šire makroekonomske i socijalne politike.

Prema tome, Europsko vijeće je 2010. odlučilo uspostaviti europski semestar, čiji je prvi ciklus pokrenut 2011. godine.

Pregledajte vodič za glavna pravila i dokumente europskog semestra OVDJE.

Europski semestar u 2021. možete pregledati OVDJE.

Vizualni prikaz ciklusa europsko semestra možete pogledati u infografici.

Izvor teksta: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/european-semester/

Izvor slike: Pixabay

Dizajn infografike: Anja Vulinec


Sudjelujte u kreiranju EU politika!

Europska komisija pokrenula je inicijativu Peer Parliaments pozivajući svaku zainteresiranu osobu da organizira raspravu s prijateljima, članovima obitelji, susjedima, kolegama iz škole ili s posla kako bi razmijenili svoja stajališta i ideje o zaštiti klime te da prijedloge koji su proizašli iz rasprave uputi tvorcima politika.

Riječ je o neformalnom okupljanju grupe od 5 do 10 ljudi koje inicijator i domaćin rasprave može organizirati virtualno ili uživo u npr. kafiću, lokalnom parku ili dnevnoj sobi, gdje je ugodnije okruženje. Rasprave mogu biti sljedeće tematike: „Kako se krećemo i putujemo“, „Kako energiju učiniti zelenom i pravednom“ ili „Kako održivije jesti i konzumirati“. Cilj rasprave je podijeliti viđenja i ideje sudionika o nekoj od predloženih tema, pri čemu će im pomoći materijali za vođenje rasprave koje je pripremila Europska komisija. Na kraju rasprave grupa glasa o rezultatima i rješenjima koje predlaže te ih dostavlja Europskoj komisiji.

Koraci koje morate poduzeti za sudjelovanje u inicijativi su sljedeći:

1) Registrirajte se kao domaćin. Pozovite 5 – 10 zainteresiranih ljudi na neformalno druženje.

2) Pošaljite ljudima u grupi materijale za vođenje rasprave te preuzmite ulogu moderatora.

3) Nakon rasprave odaberite najbolja rješenja koja možete poslati Komisiji putem njihove web stranice. Vaše ideje će se prikupiti i unijeti u završno izvješće o kojem će razmotriti europski donositelji odluka i dionici.

Više o inicijativi možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://europa.eu/climate-pact/peer-parliaments_hr

Izvor slike: https://europa.eu/climate-pact/peer-parliaments_hr


Komisija nudi 1,5 milijarde eura za inovativnu niskougljičnu tehnologiju

Komisija je objavila drugi poziv za velike projekte u okviru Inovacijskog fonda, jednog od najvećih svjetskih programa za demonstraciju inovativnih niskougljičnih tehnologija, koji se financira prihodima od dražbe emisijskih jedinica iz Sustava trgovanja emisijama EU-a.

Proračun drugog poziva je veći za 50% u odnosu na prvi, s iznosom od 1,5 milijardi eura kojim će se financirati inovativne tehnologije za obnovljive izvore energije, energetski intenzivne industrije, poharanu energije te korištenje i pohrana ugljika.

Projekti će se ocjenjivati prema njihovom potencijalu za ukidanje emisija stakleničkih plinova, njihovom inovacijskom potencijalu, njihovoj financijskoj i tehničkoj zrelosti, njihovom potencijalu za repliciranje i isplativost. Poziv je otvoren za projekte iz svih država članica EU, te za Island i Norvešku.

Za projekte koji imaju potencijala za razradu, ali u usporedbi s drugim projektima nisu dovoljno dobri za osvajanje bespovratnih sredstava, Europska investicijska banka će ponuditi pomoć za razradu projekta.

Potpredsjednik Komisije Frans Timmermans naglasio je sljedeće: „Inovacijski fond pomaže širiti  tehnološka rješenja potrebna za zelenu tranziciju. Ovim ćemo pozivom podržati inovativne projekte, ubrzati ih i plasirati na tržište. Ovim ulaganjem podržat ćemo dekarbonizaciju europskog gospodarstva, utirući put klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.“

S obzirom na veliku zainteresiranost za prvi poziv, Komisija je pojednostavila postupak prijave koji se sada sastoji od samo jednog koraka, što bi trebalo značajno skratiti vrijeme od prijave do dodjele bespovratnih sredstava.

Rok za podnošenje prijave je 3. ožujka 2022. godine, dok će rezultati evaluacije biti dostavljeni u trećem tromjesečju 2022., a bespovratna sredstva će se dodijeliti u posljednjem tromjesečju 2022. godine.

Javni poziv i popratnu dokumentaciju možete naći OVDJE.

Za sva pitanja u vezi Poziva možete kontaktirati HELPDESK.

Izvor teksta:

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_21_5473

Izvor slike: Pixabay