Stavovi i mišljenja o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji u Republici Hrvatskoj

U okviru projekta „METAR do bolje klime“ 2021. godine provedeno je anketno istraživanje „Izgubljeno desetljeće: Stavovi i mišljenja o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji u Republici Hrvatskoj“ na 1.000 punoljetnih građana Hrvatske o temama zaštite okoliša i klimatskih promjena. Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) u suradnji s voditeljem projekta Društvom za oblikovanje održivog razvoja (DOOR). Istraživanje je provedeno s ciljem uvida u stavove hrvatskih građana o pitanjima klimatskim promjenama, okoliša i energetske tranzicije. Uz to, u sklopu istraživanja usporedili su se stavovi građana s onima od prije deset godina, kako bi se uočile moguće promjene u stavovima.

Neki od zanimljivih rezultata istraživanja su sljedeći:

  • u 10 godina povećao se udio ispitanika koji zdravstvo vide kao najvažniji problem u Hrvatskoj, dok temu okoliša ne doživljavaju važnom, u odnosu na neke druge teme;
  • za razliku od 2011. godine, kada su najvažniji percipirani problemi bili oni povezani s onečišćenjem vode i zraka, ispitanicima su danas uvjerljivo najvažniji problemi povezani s otpadom, to jest odlaganjem smeća iz domaćinstva (20,8%) i klimatskim promjenama (16,3%);
  • oko 70% ispitanika prepoznalo je klimatske promjene kao ozbiljan problem, dok gotovo polovica ispitanika smatra kako su promjene u svjetskoj klimi podjednako uzrokovane prirodnim procesima i ljudskim djelovanjem;
  • u prosjeku gotovo svaki deseti građanin u Hrvatskoj živi u neposrednoj okolini koja je unazad godinu dana bila jako pogođena onečišćenjem zraka i vode;
  • više od trećine ispitanika izjavljuje kako čine dobro za okoliš čak i kada za to moraju izdvojiti više vremena ili novca, što je značajni porast u usporedbi s istraživanjem od prije deset godina kada je to činilo manje od trećine ispitanika;
  • ispitanici su u relativno podjednakoj mjeri nespremni prihvatiti smanjenje životnog standarda i plaćanje puno većih poreza u svrhu zaštite okoliša (više od dvije trećine ispitanika je nespremno za ovakva odricanja), dok su istovremeno relativno spremniji plaćati više cijene, za što je ipak spremno tek manje od jedne petine ispitanika;
  • s obzirom na prioritiziranje ekonomskog rasta nad pitanjima zaštite i budućnosti okoliša, više od polovice (59%) ispitanika smatra da je Hrvatskoj potreban ekonomski rast kako bi uspješno zaštitila okoliš, dok se istovremeno preko 40% ispitanika (u potpunosti) slaže da se previše brinemo oko budućnosti okoliša, a nedovoljno oko trenutnih cijena i radnih mjesta;
  • 74,2% ispitanika se slaže s tvrdnjom da moramo živjeti dobro neovisno o ekonomskom rastu, a 71,8% smatra da ne smijemo konzumirati više resursa nego što je moguće prirodno obnoviti,
  • preko 70% ispitanika u Hrvatskoj smatra važnom energetsku tranziciju;
  • ispitanici su ocijenili da su najvažniji aspekti nadolazeće energetske tranzicije smanjenje potrošnje energije u ekonomiji (86,9%) te povećanje energetske učinkovitosti uz pomoć novih tehnologija (88,6%);
  • ispitanici prepoznaju samo tri aktera kao najvažnije nositelje tranzicije i to u više od 60% ukupnih slučajeva odabiranja, a to su nacionalna i lokalna vlast (24,2%), pojedinac (20,8%) i industrijska poduzeća s visokom potrošnjom energije (15,9%).

Istraživanje možete pogledati na službenoj stranici projekta METAR: https://metar.door.hr/wp-content/uploads/sites/11/2022/01/ISSP-Okolis-IV-izvjestaj_final.pdf.

Na sljedećim poveznicama možete pročitati objavljene članke koje ističu glavne zaključke istraživanja:


Novo predavanje u sklopu DOOR obrazovne akademije

Dana 23.02.2022. održat će se novo predavanje u sklopu DOOR obrazovne akademije. Predavanje obuhvaća javno predstavljanje smjernica za energetsku tranziciju i porast korištenja sunčeve energije u lokalnim zajednicama te smjernice za građane i građanke s ciljem povećanja udjela obnovljivih izvora energije u kućanstvima.

Cilj je doraditi smjernice temeljem javnog savjetovanja te zagovarati njihovu primjenu, kako bi što više građana i lokalnih zajednica iskoristio potencijal obnovljivih izvora energije i smanjilo svoje mjesečne račune za energiju kao i utjecaj na klimu.

Smjernice su izradili stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u sklopu projekta METAR do bolje klime. Na izlaganju će autori održati kratko uvodno predavanje  o solarnim sustavima i zatim prezentirati sadržaj smjernica. Predavanje će se održati u srijedu 23. veljače u 18:00 sati preko platforme Zoom na poveznici https://us02web.zoom.us/j/86366313596.  Nakon toga, sudionici će moći sudjelovati u raspravi, a svi prijedlozi obradit će se zajedno s pisanim primjedbama.


U Zadru je održana nova fokus grupa o klimatskim promjenama

U petak, 11. veljače, u Hotelu Kolovare u Zadru, održana je fokus grupa s predstavnicima organizacija civilnog društva, znanstveno-istraživačkih institucija i jedinice lokalne samouprave, u sklopu projekta METAR do bolje klime. Fokus grupa je održana u organizaciji DOOR-a kao vodećeg partnera projekta, projektnih partnera Instituta za političku ekologiju (IPE), udruge Terra Hub i Eko-Zadar, te pod istraživačkim vodstvom Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ).

U sklopu fokus grupe održan je razgovor s lokalnim dionicima o opasnostima klimatskih promjena, problemima u okolišu u Zadru, te rješenjima na identificirane probleme iz lokalne perspektive. Tijekom četverosatnog razgovora, istaknuti su brojni problemi, od nedostatka i kvalitete zelenih javnih površina i biološke raznolikosti, preko neprimjerenog razumijevanja i komunikacije znanstvenih spoznaja povezanih s uzrocima i posljedicama klimatskih promjena prema široj javnosti, do nedostatka komunikacije i konstruktivne suradnje između relevantnih dionika.

U drugom dijelu fokus grupe raspravljalo se o mogućim pozitivnim i negativnim vizijama Zadra na polovici stoljeća, utemeljenim na znanstvenim projekcijama i teorijskim promišljanjima za Zadar i njegovu okolicu. U sklopu spomenutih refleksija raspravljalo se i o mogućim rješenjima na identificirane probleme. Prilikom rasprave, sudionici su isticali raznolika moguća rješenja iz područja njihovog stručnog i profesionalnog rada poput:

  • potrebe za integracijom određenih inovativnih tehnoloških rješenja,
  • potrebe za promjenom metodologije podizanja svijesti o klimatskim promjenama, prvenstveno kroz razvoj kurikuluma te obrazovnih materijala i programa za obrazovanje novih i već postojećih stručnih kadrova u svim relevantnim sektorima.
  • Također, naglašena je potreba za prikupljanjem relevantnih podataka o komunalnoj infrastrukturi i drugim čimbenicima održivosti na razini grada Zadra,
  • istaknuta je i potreba za promjenom organizacijske klime u svrhu unaprjeđivanja međusektorske suradnje.

Rasprava je završila pozivom na dugoročno umrežavanje i nastavak suradnje u svrhu rješavanja uočenih problema i sprječavanja nastanka novih rizika koji bi ugrozili viziju izgradnje pozitivne budućnosti Zadra, otpornog na izazove klimatske krize u 21. stoljeću.


Iskoristimo sunčevu energiju! Uključite se u javno savjetovanje!

Udruge i znanstvene institucije pozivaju sve zainteresirane na javno savjetovanje o smjernicama koje mogu pomoći u povećanju udjela obnovljivih izvora energije u lokalnim zajednicama te tako ubrzati energetsku tranziciju.

Savjetovanje je dio projekta METAR do bolje klime u čijoj provedbi sudjeluje 11 partnerskih organizacija, od čega dvije znanstvene institucije, osam udruga te jedan grad. Stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u suradnji s partnerima napisali su i razradili dva dokumenta: smjernice za energetsku tranziciju i porast korištenja sunčeve energije u lokalnim zajednicama te smjernice za građane i građanke s ciljem povećanja udjela obnovljivih izvora energije u kućanstvima.

U navedenim dokumentima sažeto se navode prednosti ugradnje sunčane elektrane na krovove, mjere koje jedinice lokalne samouprave mogu poduzeti kako bi potaknule veće korištenje sunčeve energije te druge korisne informacije i preporuke. Smjernice uključuju i kalkulator za okvirnu procjenu isplativosti ugradnje sunčane elektrane.

“Pozivamo sve gradove, općine, županije, stručnjake, tvrtke te građanke i građane da do srijede 9. ožujka. sudjeluju u javnom savjetovanju o sadržaju smjernica, tako da u online obrasce (dostupne ovdje i ovdje) upišu svoje komentare na sadržaj navedenih dokumenata. Same smjernice i obrasci mogu se preuzeti na istim poveznicama te na web stranicama Zelene akcije i ostalih partnera”, naveli su autori.

Javno predstavljanje smjernica održat će se u srijedu 23. veljače u 18:00 sati preko platforme Zoom na poveznici https://us02web.zoom.us/j/86366313596. Na izlaganju će autori održati kratko uvodno predavanje  o solarnim sustavima i zatim prezentirati sadržaj smjernica. Nakon toga, sudionici će moći sudjelovati u raspravi, a svi prijedlozi obradit će se zajedno s pisanim primjedbama iz online obrazaca.

Cilj je doraditi smjernice temeljem javnog savjetovanja te zagovarati njihovu primjenu, kako bi što više građana i lokalnih zajednica iskoristio potencijal obnovljivih izvora energije i smanjilo svoje mjesečne račune za energiju kao i utjecaj na klimu.

Projekt METAR do bolje klime financira Europska unija kroz Europski socijalni fond. Cilj projekta je uspostaviti trajnu tematsku mrežu kapacitiranih organizacija civilnog društva, jedinica lokalne samouprave i znanstveno-istraživačkih institucija koja će uključivanjem u sve faze razvoja javnih politika doprinijeti tranziciji u niskougljično društvo prilagođeno klimatskim promjenama bez energetskog siromaštva.  Nositelj projekta je udruga DOOR (Društvo za oblikovanje održivog razvoja), a partneri su Grad Zagreb, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Terra Hub, Eko-Zadar, Brodsko ekološko društvo, Institut za političku ekologiju, Zelena akcija, Zelena Istra i Forum za slobodu odgoja. Više informacija o projektu dostupno je na https://metar.door.hr/. Projekt METAR do bolje klime financiran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.995,32 HRK.

Kontakti:

Bernard Ivčić, Zelena akcija, 099/314 9138, bernard@zelena-akcija.hr

Goran Grdenić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, 01/6129996, goran.grdenic@fer.hr


Održana je fokus grupa o klimatskim promjenama na projektu METAR

U sklopu projekta „METAR do bolje klime“ održana je Fokus grupa u organizaciji Instituta za društvena istraživanja iz Zagreba i Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Terra Huba te uz podršku Instituta za političku ekologiju i Brodskog ekološkog društva (BED).

Na sastanku se raspravljalo o opasnostima koje donose klimatske promjene, naglašavajući one u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane, vode i energije. Pozornost je također bila na složenosti i povezanosti problema zbog potrebne energetske tranzicije – od tehnoloških do društvenih.

Sudionici su se složili da:

  • rješenja koja se nude stvaraju pritisak ne samo na građane nego i na institucije te da sva zelena rješenja nisu nužno i održiva, zahtijevaju pažljivo promišljanje kako ne bi negativno utjecala na prirodu poput važnih šumskih ekosustava u Slavoniji ili proizvodnje dodatnog otpada za čije daljnje gospodarenje još nije nađeno rješenje;
  • veliki problem predstavlja nedostatak znanja, informiranosti i razumijevanja problema, ali i mogućih rješenja;
  • drugi problem su cijene i pristupačnost novih tehnologija u odnosu na standard građana.

Kako se na sastanku raspravljalo o dva suprotna scenarija: „optimistična“ i „pesimistična“ vizija života u gradu u idućih 30-ak godina s obzirom na klimatske promjene, zaključeno je sljedeće:

  • Za izbjegavanje pesimističnog scenarija te potrebnu prilagodbu na sve što klimatske promjene donose potrebno je puno više suradnje u kojima inače razdvojeni lokalni dionici mogu djelovati sinergijski.
  • Osim toga, potrebno je aktivno djelovanje na osnaživanju pojedinaca i organizacija znanjem o klimatskim promjenama, te edukacije i rad s informiranim i osnaženim građanima. To je ujedno i zadaća tematske mreže METAR u kojoj se planiraju okupiti organizacije koje će zajednički istraživati, podučavati i povesti promjene potrebne da bismo se prilagodili klimatskim promjenama te naučili kako se ponašati u novim okolnostima, te izbjegli pesimistični scenarij budućnosti u kakvoj ne želimo da žive naša djeca.

Izvor teksta: http://www.brodportal.hr/clanak/klima-se-mijenja-brze-nego-sto-se-mi-prilagodavamo-%E2%80%93-moze-li-nam-pomoci-mreza-metar-do-bolje-klime-31161