Zanima li hrvatsku javnost Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO)?

Izvještaj o sažetku preliminarnih rezultata analize medijskog sadržaja za razdoblje 29.03.2021. – 10.05.2021.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti jedan je od najvažnijih investicijskih dokumenata koji će u narednom razdoblju obilježiti i usmjeriti razvoj odnosno oporavak hrvatskog društva. Sredstva iz nacionalnih planova primarno su namijenjena oporavku od krize i razvoju zasnovanom na načelima održivosti i inkluzivne zelene tranzicije prema niskougljičnom društvu. Sukladno Uredbi 2021/241 o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost Planovi bi posebno trebali doprinijeti „ublažavanju, osobito za žene, socijalnih i gospodarskih posljedica krize, sudjelovanjem u provedbi europskog stupa socijalnih prava, podupiranjem zelene tranzicije, davanjem doprinosa postizanju klimatskih ciljeva Unije za 2030.“

Nacionalni planovi oporavka i otpornosti pokušaj su Europske unije da pomogne državama članicama da odgovore na krizu uzrokovanu pandemijom SARS-CoV-2 virusa. U okviru višegodišnjeg proračuna Europske unije, u srpnju 2020. godine uspostavljen je novi instrument Next Generation EU vrijedan 750 milijardi eura, u okviru kojega je u veljači 2021. uspostavljen Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) vrijednosti 672,5 milijardi eura iz kojih će se financirati nacionalni planovi država članica.

Iz ovih sredstava Hrvatskoj je na raspolaganju oko 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava, te potencijalno oko 3,6 milijardi eura zajmova. Međutim ova sredstva dolaze uz snažnu obavezu da će 37% sredstava dostupnih iz Nacionalnih planova usmjeriti prema ispunjavanju nacionalnih i (posredno) EU klimatskih ciljeva. Hoće li i u kojoj mjeri Hrvatska pridonijeti ispunjavanju nacionalnih klimatskih ciljeva tek treba vidjeti.

Ako je suditi prema mjerama predstavljenim u dokumentu koji ima više od 1100 stranica Nacionalni plan bi dugoročno trebao donijeti ubrzanju rasta BDP-a i to prema jednom od scenarija već za „0,3 postotna boda u 2021., te 1.4 postotna boda u 2022. i 2023.“ (stranica 1104.), ali osim BDP-a do 2026. bi trebala rasti i zaposlenost i to za oko 1,11%. Zaključno „zajedno, te će reforme dovesti do jačanja ukupne faktorske produktivnosti kao jedinog dugoročno održivog izvora rasta.“ Na svih 1100 stranica nije vidljivo koliko će od navedenih sredstava biti usmjereno prema zelenoj tranziciji.

Hrvatski nacionalni plan izrađen je bez uključivanja relevantnih dionika, ali i bez jasnog smjera oporavka i reformi koji bi trebali pridonijeti izgradnji društva otpornijeg na krizu. Vlada je najprije predstavila samo  sažetak plana, a cijeli plan objavljen je tek 29. travnja odnosno dan prije isticanja službenog roka za slanje plana Europskoj komisiji. U međuvremenu provođene su parcijalne komunikacije s pojedinim članicama Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca, te ministarstvima i saborskim odborima, ali bez cjelokupne prezentacije plana široj javnosti. Ovakav pristup problematičan je u nekoliko aspekata, ponajprije, ako je vjerovati Uredbi koja regulira Mehanizama za oporavak: Plan bi trebao biti inkluzivan, proces izrade i implementacije bi trebao biti transparentan i u konačnici prema samom tekstu Plana, Plan u budućnosti predviđa donošenje posebne komunikacijske strategije čiji bi cilj bio između ostaloga informirati „opću javnost – u cilju postizanja transparentnosti, povjerenja i informiranosti o smjeru reformskih procesa u Hrvatskoj važno je da je opća javnost upoznata na što će se trošiti dostupna sredstva i kakve će konkretne koristi za njih ta ulaganja donijeti.“

Uzimajući u obzir zadnjih mjesec i pol, može se zaključiti da je Vlada učinila dobar posao s nedostupnošću relevantnih informacija oko mjera i reformi sadržanih u Nacionalnom planu. Kada govorimo o pristupu javnosti relevantnim informacijama – ključnu ulogu imaju mediji. Stoga smo izradili vrlo jednostavnu medijsku analizu u kojoj smo u razdoblju od 29.03.2021. – 10.05.2021. pratili i analizirali sadržaj tri različita dnevno-informativna portala (telegram.hr; index.hr; dnevno.hr) u potrazi za vijestima o Nacionalnom planu. Portali su okvirno odabrani s obzirom na publiku kojoj se obraćaju i procijenjenom sadržajima koje uobičajeno prenose te su okvirno identificirani kao portal koji se obraća publici dominantno lijeve političke orijentacije (telegram.hr) publici dominantno centrističke političke orijentacije (index.hr) i publici desne političke orijentacije (dnevno.hr). Datum 29. ožujka je uzet kao dana kada je Vlada prvi put predstavila dijelove plana Gospodarsko-socijalnom vijeću te je na internetskoj stranici https://planoporavka.gov.hr/ objavila sažetak od 80-ak stranica koji je sadržavao popis intervencija i mjera iz budućeg Nacionalnog plana.

U promatranom razdoblju od 43 dana u analiziranim dnevno-informativnim portalima identificirano je 47 članaka objavljenih u užem kontekstu predstavljanja NPOO-a od strane ključnih aktera uključenih u njegovu izradu, te u kontekstu komentara i kritika upućenih od strane predstavnika političkih stranaka, saborskih zastupnika, predstavnika struke i organizacija civilnog društva. Pritom je najveći udio članaka objavljen u početnom periodu promatranog razdoblja, s uočenim trendom smanjenja frekvencije objavljivanja članaka o NPOO-u od perioda inicijalnih predstavljanja Plana predstavnicima medijima prema kraju promatranog razdoblja, tj. do okvirnog roka (30.04.) za dostavljanje Plana Europskoj komisiji.

Najveći udio članaka objavljenih u kontekstu NPOO-a objavio je news portal telegram.hr (18), a najmanje portal dnevno.hr. (13), dok je portal index.hr objavio 16 članaka u kontekstu NPOO-a. Prosječni broj riječi u promatranim člancima iznosi 731, a prosječni broj Facebook komentara upućenih od strane čitatelja iznosi 16, pri čemu je dominantni komunikacijski ton komentatora svih analiziranih članaka identificiran kao negativan u smislu kritičnosti, veće ili manje konstruktivnosti, prema akterima, događajima i pojmovima izraženih kroz članak. U promatranom uzorku od 47 članaka uočeno je 14 članaka koji, ili izravno izražavaju, ili se neizravno, ali nedvosmisleno referiraju na istraživanjem utvrđene ključne riječi koje signaliziraju komunikaciju o zelenim temama u sklopu NPOO-a. Index.hr je „najzeleniji“ objavitelj s 8 „zelenih“ članaka, a slijedi ga dnevno.hr s 4, te telegram.hr s 2. Prosječna duljina zelenih članaka iznosi 977 riječi, pri čemu prosječan broj komentara iznosi 27, a komunikacijski ton komentatora je također pretežito negativan. Ovi rezultati sugeriraju kako su članci koji komuniciraju o zelenim temama opsežniji, te da su to članci koji su uspješniji u angažiranju publike, ali pretežito u smislu polarizacije komentatora, te u smislu iznošenja nekonstruktivnih i općenitih kritika iznesenih na račun aktera i događaja koji se često nalaze izvan sadržajnog konteksta članka.

Od 15 ovim istraživanjem definiranih „zelenih tema“, operacionaliziranih kao ključne riječi koje u konvencionalnom javnom i stručnom diskursu najčešće signaliziraju komunikaciju o određenim aspektima, tj. temama održivosti i zelene tranzicije, kao i o samoj „zelenoj tranziciji“ općenito, uočeno je pojavljivanje tek sedam tema u 25 zasebnih instanci pojavljivanja, te uz potpuni izostanak komunikacije o određenim analiziranim pojmovima od paradigmatske važnosti za zelenu tranziciju kao, što su „niskougljični razvoj“, „Europski zeleni plan“, „energetsko siromaštvo“ itd.

Iako je opći pojam „zelene tranzicije“ najučestalije korišten u javnom diskursu aktera[1], istovremeno akteri u svojoj komunikaciji u pravilu ne nude a mediji ne prenose dodatni komunikacijski sadržaj o specifičnim strategijama i konkretnim mjerama za postizanje željenih ciljeva u sklopu „zelene tranzicije“. Međutim, ovo komunikacijsko obilježje nije samo obilježje komunikacije povezane s terminom „zelene tranzicije“, koji se pojavljuje najčešće kao samostalan pojam, te koji i kada se dodatno komunikacijski proširuje najčešće biva doveden u svezu[2] s općenitim financijskim aspektima postizanja zelene tranzicije, pojmom digitalne tranzicije, kao i s drugim zelenim pojmovima prikazanih u gornjem grafu. Naime, iako se određeni pojmovi u promatranim jedinicama analize pojavljuju samostalno, kao što je to slučaj i s „dekarbonizacijom zgrada“, u sklopu podkomponente NPOO-ove inicijative obnove zgrada, te kao što je to slučaj sa „dekarbonizacijom prometa“, uočeno je da u „zelenim“ člancima u pravilu ne postoji adekvatan sadržaj koji proširuje zelene pojmove izvan područja uobičajenih političkih proklamacija. Kada i postoji, duljina takvog sadržaja u prosjeku iznosi 34 riječi, a prosječna cjelokupna komunikacija o zelenim temama iznosi tek 3.85% ukupnog tekstualnog sadržaja u jednom prosječnom „zelenom“ članku. Naposljetku, kao što se o najopćenitijem pojmu „zelene tranzicije“ govori na općenitoj razini, tako se i pojam „klimatskih promjena“ i „zaštite okoliša“ koristi pretežito u kontekstu objašnjenja načela „ne nanosi značajnu štetu“, a koncept „obnovljivih izvora energije“ u kontekstu ispunjenja europskog cilja od 36.6% u obnovljivim izvorima energije, bez dodatnih razmatranja o ostvarivanju navedenih ciljeva.

[1]  Premijer Andrej Plenković predvodi komunikaciju o zelenim temema u sklopu NPOO-a te se u preko 70% „zelenih“ članaka upravo on pojavljuje kao glavni akter. Slijedi ga ekonomist i predstavnik OCD-a Glas Poduzetnika Vuk Vuković, koji zelene teme (subvencije građanima za izgradnju solarnih panela i kritika odnosa vlasti prema zelenoj ekonomiji) spominje u kontekstu zahtjeva za korijentim izmjenama NPOO-a.

[2] „To nije helicopter money”, rekao je Plenković i dodao da su za njegovo korištenje potrebne reforme, a jedan od preduvjeta je i izrada Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Uz reforme, uvjeti su i usmjeravanje najmanje 37 posto sredstava na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji te najmanje 20 posto sredstava u digitalnu tranziciju.“, prema index.hr, pristupljeno 01.04.2021.

Izvor fotografije: Vlada Republike Hrvatske