EU4Energy u suradnji s EUNeighbours East pokreće kampanju podizanja svijesti djece o energetskoj učinkovitosti

obnovljivi izvori energije

EU4Energy surađivao je s talentiranim umjetnikom kako bi stvorio strip koji priča čarobnu priču o zajednici koja zajedno radi na uštedi energije. Strip ‘Lightbulb’ pomaže naučiti djecu kako štedjeti energiju, a glavni lik je hrčak Ozzy.

Strip se fokusira na povećanje svijesti mlađih generacija o energetskoj učinkovitosti i mjerama uštede energije, kao i o negativnom utjecaju rasipanja energije na prirodu i okoliš. Jednostavni koraci i savjeti za učinkovitu potrošnju energije – isključivanje nekorištenih uređaja, sušenje odjeće na prirodan način umjesto korištenja sušilice, smanjenje grijanja itd. – prikazani su u stripu na zabavan način kako bi pomogli djeci da razviju navike uštede energije.

‘Lightbulb’ je priča o četvero prijatelja i njihovih ljubimaca koji otkrivaju staru kolibu u šumi u kojoj životinje dobrovoljno pomažu profesoru Slateu pronaći alternativne metode generiranja energije kako bi izbjegli nanošenje štete okolišu. Profesor Slate djeci pokazuje užasne posljedice koje bi se mogle dogoditi planetu i njegovim stanovnicima ako ljudi ne počnu učinkovito koristiti energiju. Ujedinjeni u ideji spašavanja planeta izbjegavanjem rasipanja energije i jačanjem navika štednje energije među stanovnicima svog malog grada, djeca – zajedno sa svojim voljenim kućnim ljubimcima – uspijevaju preobraziti život jednog grada.

Strip možete preuzeti ovdje: https://www.ceer.eu/annual-regional-visibility-campaign#light-bulb

O EU4Energy: https://www.ceer.eu/eu4energy

O EUNeighbours East, EaP zemljama: https://euneighbourseast.eu/ozzy

Izvor slike: Ozzy – EU NEIGHBOURS east


Festival Dobre energije

obnovljivi izvori energije

Kako građani i lokalne zajednice mogu proizvoditi čistu energiju iz obnovljivih izvora?

Zelena energetska zadruga od 5. do 7. svibnja organizira festival „Dobra energija“. Festival će okupiti širu zajednicu i javnost s ciljem popularizacije građanske energije, ali i zajedničkog promišljanja i djelovanja za njen razvoj u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Poseban fokus bit će stavljen na prilike za građansku energiju u kontekstu sve većih poticaja korištenju solarne energije na europskoj i nacionalnoj razini.

Prijavite se OVDJE.

Program Festivala možete pregledati OVDJE.

U sklopu Festivala 5. i 6. svibnja održat će se Solarno kino na Dolcu, a sve projekcije su besplatne. Više informacija o kinu i prijave možete pronaći ovdje: https://fb.me/e/2nxvuLIgj.

Što ćete saznati na Festivalu?

  • Projekti građanske energije lokalnim zajednicama donose 2 do 8 puta više prihoda od projekata vanjskih ulagača. Na Festivalu ćete saznati kako donijeti građansku energiju u svoju lokalnu zajednicu.
  • Kako koristiti prednosti dobre energije za dobrobit naših kućanstava, kvartova i gradova.
  • Proizvodnja električne energije iz sunca moguća je u svakom dijelu Hrvatske. Kako iskoristiti prednosti solarne energije za dobrobit naših kućanstava, ali i kvartova i gradova u kojima živimo?
  • Građanska energija još je relativno novi pojam u Hrvatskoj i zemljama u susjedstvu. Međutim, diljem Europe građanska energija ima dugu tradiciju. Na Festivalu ćete saznati kako transformirati svoje lokalne zajednice.

Što je „Dobra energija“?

  • Dobra energija je čista energija koju proizvode građani i lokalne zajednice iz obnovljivih izvora. Takva energija ujedno se naziva građanska energija, a ugradnjom vlastite solarne elektrane ili udruživanjem sa sugrađanima kroz energetske zadruge ili zajednice njene prednosti dostupne su svima.

Tko će sudjelovati na Festivalu?

Na festivalu će sudjelovati:

  • građani,
  • nacionalne i europske inicijative građanske energije,
  • stručnjaci u području obnovljive energije,
  • predstavnici javnih ustanova i institucija te
  • svi ostali zaljubljenici u dobru energiju.

Događaj je organiziran pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Predsjednika Republike Hrvatske, a u partnerstvu s europskom federacijom energetskih zadruga REScoop.eu i inicijativom Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju u Europi.

Izvor slike: ZEZ


Uskoro kreću prijave za sufinanciranje sustava obnovljivih izvora energije

Dana 30. ožujka 2022. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavit će Javni poziv u vrijednosti od 100 milijuna kuna kojim će se pravnim osobama sufinancirati sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije. Prijave će se moći poslati od 31. ožujka 2022. od 9 sati preporučenom poštom ili osobno u prijamni ured Fonda na adresi Radnička cesta 80, Zagreb. Prijave će biti obrađivane redoslijedom zaprimanja, do trenutka iskorištenja sredstava.

Poziv je namijenjen za jedinice regionalne i lokalne samouprave, tijela državne uprave, ostale proračunske i izvanproračunske korisnike, ustanove, zadruge, trgovačka društva, obrtnike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, privatne iznajmljivači, kao i samostalne djelatnosti i ostali pravni subjekti (izuzev udruga). Na poziv će se po prvi puta moći javiti upravitelji višestambenih zgrada, te vjerske zajednice.

Mogućnost sufinanciranja je 40, 60 ili 80%, ovisno o lokaciji na kojoj se provodi projekt, a sredstva se mogu dobiti za:

  • dizalice topline,
  • sunčane toplinske kolektore,
  • kotlove na drvnu sječku/pelete ili pirolitičke kotlove te za
  • integrirane fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u izoliranom (off-grid) ili mrežnom pogonu.

Osim opreme, sufinancira se i izrada glavnog projekta do 40% opravdanog troška izrade, odnosno najviše do 70.000 kuna po lokaciji, a moguće je i njegovo retroaktivno sufinanciranje, ako nije stariji od 24. rujna 2020. godine, od kada se počeo primjenjivati Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.

Uz to, sufinancirat će se i stručni nadzor s do 40% opravdanog troška provedbe, odnosno najviše 56.000,00 kuna po lokaciji.

Pojedina prijava može podrazumijevati ugradnju različitih sustava obnovljivih izvora energije na više lokacija.

Sličan poziv za bespovratna sredstva za korištenje obnovljivih izvora  energije u obiteljskim kućama za građane će biti objavljen najesen.

Izvor teksta: https://www.fzoeu.hr/hr/100-milijuna-kuna-za-sustave-koristenja-obnovljivih-izvora-energije/8926

Izvor slike: Freepik


Civilna društva pozivaju EU da svima omogući održivo grijanje i hlađenje

Sedam velikih europskih organizacija civilnog društva, koje predstavljaju većinu u europskim inicijativama za zaštitu okoliša, pozivaju EU (poziv možete pročitati OVDJE) da osigura grijanje na obnovljive izvore energije s obzirom na klimatsku krizu i izbjegavanje buduće krize cijena energenata.

Supotpisnice manifesta (prvog takve vrste) za budućnost grijanja i hlađenja u Europi, su sljedeće organizacije: Bankwatch, CAN Europe, ECOS – Environmental Coalition on Standards, EEB – European Environmental Bureau, Friends of the Earth Europe, Global Witness i Greenpeace.

Sedam organizacija civilnog društva pozivaju EU da podrži i provede masovno i brzo uvođenje rješenja za grijanje na obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti diljem Europe kako bi se osiguralo da si svi, a posebno kućanstva s niskim prihodima, mogu priuštiti prijelaz na grijanje na obnovljive izvore energije i koristiti se prednostima takvog sustava.

Razlog Poziva je procjena da 80 milijuni ljudi u Europi ima veliki izazov ove zime s održavanjem svojih domova adekvatno toplim zbog naglog porasta cijena prirodnog plina i ostalih energenata, dok je neto prihod sedam velikih tvrtki koje proizvode prirodni plin u 2021. godini (BP, Chevron, Eni, Equinor, ExxonMobil, Shell i TotalEnergies) iznosio gotovo 100 milijardi dolara.

Smanjenje potražnje za energijom kroz povećanje energetske učinkovitosti i prelazak na održivo grijanje i hlađenje ključno je za borbu protiv klimatskih promjena. Zato se podrška mora pružiti najranjivijim dijelovi našeg društva tijekom napuštanja fosilnih sustava koji potiču ekološku krizu i društvenu nepravdu.

U ime koalicije, Davide Sabbadin, viši službenik za klimatsku politiku i kružno gospodarstvo u Europskom uredu za okoliš (EEB), naglasio je:

“Ljudi moraju biti u mogućnosti grijati svoje domove bez zagrijavanja planeta. Međutim, vlade i EU bili su prespori u ukidanju subvencija za fosilna goriva i preusmjeravanju te potpore na rješenja za održivo grijanje i energetsku učinkovitost. To mora postati jedan od prioriteta EU-a u ovom desetljeću. Rješenja, kao što su mreže grijanja koje koriste obnovljive izvore energije poput geotermalne ili solarne, ali i dizalice topline koje se napajaju električnom energijom iz obnovljivih izvora, postoje već duže vrijme.“

Izvor teksta: https://caneurope.org/after-fossil-gas-companies-record-2021-profits-civil-society-calls-on-renewable-heating-for-all/


Otvorene su prijave na Javni poziv za projekt ZelEn

Otvoren je Javni poziv za dodjelu sredstava za ZelEn (električna energija dobivena isključivo iz obnovljivih izvora energije, registriranih u sustavu jamstva podrijetla). Predmet javnog poziva je donacija izvedbe projekata iz područja energetske učinkovitosti i/ili projekata obnovljivih izvora energije integriranih u građevine te sustavnog gospodarenja energijom. Javni poziv otvoren je do 15. travnja 2022 do 14:00 sati.

Poziv su raspisali HEP Opskrba i Hrvatska elektroprivreda za donaciju projekata iz područja energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije integriranih u građevine i sustavnog gospodarenja energijom za potrebe ustanova javnoga sektora koje skrbe za društveno osjetljive kategorije stanovništva.

Riječ je o korištenju sredstava prikupljenih na ime naknade za prodaju proizvoda HEP Opskrbe ZelEn. ZelEn, električna energija dobivena isključivo iz obnovljivih izvora. Odobrena donacijska sredstva po ovom Pozivu iznosit će ukupno najviše 1.000.000,00 kuna s PDV-om te nije dopušteno prijaviti projekt veće vrijednosti od prethodno navedenog iznosa. Više od 130 kupaca osiguralo je sredstva za ovaj Poziv kupnjom električne energije proizvedene isključivo iz obnovljivih izvora energije. Do sada je provedeno 11 projekata ukupne vrijednosti od 3,3 milijuna kuna.

Na Poziv se mogu prijaviti isključivo registrirane institucije ili ustanove javnog sektora sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osnovane za trajno obavljanje djelatnosti: odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, sporta, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi i skrbi o invalidima, i u kojima vlasnik/osnivač ne obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti.

Poziv s uvjetima sudjelovanja možete detaljnije pročitati OVDJE.

Obrazac prijave i ostale potrebne obrasce koje trebate ispuniti za prijavu na Poziv možete naći OVDJE.

Rezultati javnog poziva bit će objavljeni do 15. lipnja 2022. na internetskoj stranici zelen.hep.hr.

Izvor slike: Pixabay


Doneseni su programi za dodjelu sredstva Modernizacijskog fonda za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije

Objavljeni su programi dodjele državnih potpora putem Modernizacijskog fonda za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije za čije je provođenje nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Program dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti

Cilj programa je poticanje povećanja energetske učinkovitosti u prerađivačkoj industriji i djelatnosti opskrbe parom i klimatizacije te omogućiti održiv i uključiv rast za konkurentnije gospodarstvo uz uštedu energije i smanjenje emisija CO2 kako bi se postigao ambiciozan klimatski cilj do 2030.

To bi se trebalo postići kroz:

  • ulaganja u uštede toplinske i električne energije;
  • oporabu toplinske energiju i njenu preradu u električnu energiju, proširenje, modernizaciju, zamjenu postojećih postrojenja ili dijelova postrojenja;
  • zamjenu fosilnih goriva u energetsko intenzivnim procesima električnom energijom ili kroz korištenje zamjenskih goriva kao što je gorivo dobiveno iz otpada koji se ne može ponovno koristiti i reciklirati, a doprinosi povećanju energetske učinkovitosti u EU ETS postrojenjima, a time i optimizaciji sustava gospodarenja otpadom;
  • povećanje korištenja industrijskih otpadnih plinova za proizvodnju energije.

Program dodjele državnih potpora za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije

Cilj Programa je povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Program je namijenjen poduzetnicima iz prerađivačke industrije i toplanama sa sustavom za centralno toplinsko grijanje i hlađenje radi ulaganja u izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije. Razlog je smanjenje ovisnosti o nabavi energije i smanjenju troškova nabavke energije na tržištu te smanjenje potrošnje konvencionalnih izvora energije.

Za oba programa vrijedi sljedeće:

  • Planirani iznos za financiranje aktivnosti iz Programa je 600 milijuna kuna, a za 2022. godinu izdvojeno je 300 milijuna kuna.
  • Prihvatljivi korisnici su mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici koji pripadaju području prerađivačke industrije ili opskrbe parom i klimatizacije.
  • Najniži iznos potpore je 750.000,00 kuna, a najveći 112.500.000,00 kuna koje poduzetnik može dobiti po projektu.
  • Potpore se dodjeljuju od dana stupanja na snagu programa do iskorištenosti sredstava, a najkasnije do 31. prosinca 2023. godine.

Modernizacijski fond je uspostavljen na temelju Direktive (EU) 2018/410 radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika za podršku državama članicama u postizanju ciljeva europskog zelenog plana.

Fond se financira prodajom 2% od ukupne količine emisijskih jedinica koje će biti dostupne na tržištu u razdoblju 2021. – 2030. te prodajom dijela emisijskih jedinica koje mogu biti dodatno prenesene iz ukupne količine emisijskih jedinica namijenjenih prodaji na dražbi, a predviđenih za raspodjelu u svrhu solidarnosti i rasta.  Hrvatskoj pripada 3,14%, odnosno 14,6 milijuna emisijskih jedinica za isto razdoblje od ukupnih sredstava Modernizacijskog fonda.

Ostale detalje programa možete pročitati na sljedećim poveznicama:

Programa dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti

Programa dodjele državnih potpora za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije

Izvor slike: Freepik


Iskoristimo sunčevu energiju! Uključite se u javno savjetovanje!

Udruge i znanstvene institucije pozivaju sve zainteresirane na javno savjetovanje o smjernicama koje mogu pomoći u povećanju udjela obnovljivih izvora energije u lokalnim zajednicama te tako ubrzati energetsku tranziciju.

Savjetovanje je dio projekta METAR do bolje klime u čijoj provedbi sudjeluje 11 partnerskih organizacija, od čega dvije znanstvene institucije, osam udruga te jedan grad. Stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u suradnji s partnerima napisali su i razradili dva dokumenta: smjernice za energetsku tranziciju i porast korištenja sunčeve energije u lokalnim zajednicama te smjernice za građane i građanke s ciljem povećanja udjela obnovljivih izvora energije u kućanstvima.

U navedenim dokumentima sažeto se navode prednosti ugradnje sunčane elektrane na krovove, mjere koje jedinice lokalne samouprave mogu poduzeti kako bi potaknule veće korištenje sunčeve energije te druge korisne informacije i preporuke. Smjernice uključuju i kalkulator za okvirnu procjenu isplativosti ugradnje sunčane elektrane.

“Pozivamo sve gradove, općine, županije, stručnjake, tvrtke te građanke i građane da do srijede 9. ožujka. sudjeluju u javnom savjetovanju o sadržaju smjernica, tako da u online obrasce (dostupne ovdje i ovdje) upišu svoje komentare na sadržaj navedenih dokumenata. Same smjernice i obrasci mogu se preuzeti na istim poveznicama te na web stranicama Zelene akcije i ostalih partnera”, naveli su autori.

Javno predstavljanje smjernica održat će se u srijedu 23. veljače u 18:00 sati preko platforme Zoom na poveznici https://us02web.zoom.us/j/86366313596. Na izlaganju će autori održati kratko uvodno predavanje  o solarnim sustavima i zatim prezentirati sadržaj smjernica. Nakon toga, sudionici će moći sudjelovati u raspravi, a svi prijedlozi obradit će se zajedno s pisanim primjedbama iz online obrazaca.

Cilj je doraditi smjernice temeljem javnog savjetovanja te zagovarati njihovu primjenu, kako bi što više građana i lokalnih zajednica iskoristio potencijal obnovljivih izvora energije i smanjilo svoje mjesečne račune za energiju kao i utjecaj na klimu.

Projekt METAR do bolje klime financira Europska unija kroz Europski socijalni fond. Cilj projekta je uspostaviti trajnu tematsku mrežu kapacitiranih organizacija civilnog društva, jedinica lokalne samouprave i znanstveno-istraživačkih institucija koja će uključivanjem u sve faze razvoja javnih politika doprinijeti tranziciji u niskougljično društvo prilagođeno klimatskim promjenama bez energetskog siromaštva.  Nositelj projekta je udruga DOOR (Društvo za oblikovanje održivog razvoja), a partneri su Grad Zagreb, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Terra Hub, Eko-Zadar, Brodsko ekološko društvo, Institut za političku ekologiju, Zelena akcija, Zelena Istra i Forum za slobodu odgoja. Više informacija o projektu dostupno je na https://metar.door.hr/. Projekt METAR do bolje klime financiran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.995,32 HRK.

Kontakti:

Bernard Ivčić, Zelena akcija, 099/314 9138, bernard@zelena-akcija.hr

Goran Grdenić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, 01/6129996, goran.grdenic@fer.hr


Modernizacijski fond je u prvoj godini rada uložio gotovo 900 milijuna eura za ispunjavanje klimatskih i energetskih ciljeva

Modernizacijski fond je u svojoj prvoj godini rada stavio na raspolaganje 898,43 milijuna eura za osam država korisnica kako bi pomogli u modernizaciji njihovih energetskih sustava, smanjenju emisija stakleničkih plinova u energetici, industriji, prometu i poljoprivredi i ispunjavanju njihovih klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine. Sredstva Fonda su se investirala u Češku (320 milijuna eura), Estoniju (24,59 milijuna eura), Hrvatsku (2,15 milijuna eura), Mađarsku (34,28 milijuna eura), Litvu (28 milijuna eura), Poljsku (346,40 milijuna eura), Rumunjsku (22,99 milijuna eura) i Slovačku (120 milijuna eura).

Modernizacijski fond podržao je 26 investicijskih prijedloga u područjima proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, modernizacije elektroenergetskih mreža i energetske učinkovitosti u energetskom sektoru, industriji, zgradarstvu, prometu kao i poljoprivredi. Primjeri prijedloga su:

  • energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj;
  • implementacija fotonaponskih instalacija u Češkoj;
  • povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljive energije u Estoniji;
  • osnivanje energetskih zajednica u Mađarskoj;
  • povećanje energetske učinkovitosti u poljoprivredi u Litvi;
  • razvoj elektroenergetskih mreža za buduće stanice za punjenje električnih vozila u Poljskoj;
  • modernizacija elektroenergetskih mreža u Rumunjskoj;
  • modernizacija elektroenergetskih mreža u Slovačkoj.

Rok za podnošenje prijedloga ulaganja zemalja korisnika za potencijalnu potporu Modernizacijskog fonda za sljedeći ciklus je 27. siječnja 2022. za neprioritetne prijedloge, odnosno ulaganja koja ne spadaju u prioritetna područja Fonda, te 24. veljače 2022. za prioritetne prijedloge, odnosno ulaganja koja spadaju u prioritetna područja.

Modernizacijski fond je financiran prihodima od dražbe emisijskih jedinica iz EU-ovog sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova. Cilj Fonda je podržati deset zemalja EU-a s nižim prihodima u njihovoj tranziciji prema klimatskoj neutralnosti modernizacijom njihovog elektroenergetskog sektora i ostalih energetskih sustava, povećanjem energetske učinkovitosti i olakšavanjem pravedne tranzicije. Zemlje korisnice su Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska i Slovačka.

Modernizacijski fond podržava ulaganja u proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost, skladištenje energije, modernizaciju elektroenergetskih mreža, uključujući grijanje na daljinu, cjevovode i mreže, te pravednu tranziciju u regijama koje ovise o ugljiku. Fond nadopunjuje druge europske instrumente kao što su kohezijska politika i Fond za pravednu tranziciju.

Izvor teksta: https://ec.europa.eu/clima/news-your-voice/news/modernisation-fund-invests-nearly-eu900-million-during-first-year-operation-2021-12-16_hr

Izvor slike: Freepik


Donesen je novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji

Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (OIEVUK) koji je objavljen na službenim stranicama Narodnih novina 15. prosinca 2021. u broju 138/2021, službeno je stupio na snagu 23. prosinca 2021. godine.

Korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovita kogeneracija su od značajnog interesa za Hrvatsku, stoga je i svrha Zakona da se poticanjem korištenja obnovljivih izvora energije ispune ciljevi Republike Hrvatske vezani za postizanje 36,6% obnovljive energije u konačnoj bruto potrošnji energije do 2030. godine, ali i da se ostvari smanjenje emisija stakleničkih plinova za 16,7% od 2021. do 2030. godine (prema prijedlogu Uredbe o raspodjeli tereta Europske komisije). Time će se direktno doprinijeti i ciljevima Europske unije u skladu s međunarodnim obvezama Europske unije za dekarbonizaciju.

Zakonom se uređuje okvir za promicanje korištenja OIE na održivi način i to kroz uređeno planiranje i poticanje proizvodnje iz OIEVUK, okvir za definiranje mjera poticanja za proizvodnju električne energije iz OIEVUK te se uređuje sustav poticanja proizvodnje električne energije iz OIEVUK. Također se uređuje i stjecanje statusa povlaštenog proizvođača energije za proizvodna postrojenja koja koriste neki od primarnih oblika OIEVUK na području Republike Hrvatske.

Neke od bitnih novih definicija koje su uvedene u Zakon odnose se na financijski instrument, obvezu povezanu s obnovljivom energijom, potrošača vlastite obnovljive energije, potrošače vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički, ugovor o kupnji obnovljive energije, uzajamno trgovanje (peer-to-peer) energijom iz obnovljivih izvora te zajednica obnovljive energije.

Navedene noviteti omogućuju dodatnu liberalizaciju tržišta električnom energijom tako da se na tržište aktivno uključi građane i druge privatne subjekte na lokalnoj razini kao dionike u proizvodnji i prodaji energije. Građani se mogu grupirati s malim i srednjim poduzećima te jedinicama lokalne i područne samouprave i osnovati zajednice obnovljive energije čija prvotna svrha treba biti pružiti okolišnu, gospodarsku ili socijalnu korist zajednice, a ne financijska dobit.

Zajednice obnovljive energije imaju pravo:

  • proizvoditi, trošiti, skladištiti i prodavati obnovljivu energiju, među ostalim putem ugovora o kupnji obnovljive energije;
  • dijeliti, unutar zajednice obnovljive energije, obnovljivu energiju koja je proizvedena u proizvodnim jedinicama u vlasništvu te zajednice zadržavajući prava i obveze članova zajednice kao korisnika;
  • pristupiti svim prikladnim tržištima energije izravno ili putem agregacije na nediskriminirajući način.

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) treba predložiti glavne elemente poticajnog okvira za promicanje i olakšavanje razvoja zajednica obnovljive energije, a sa svrhom da se uklone regulatorne i administrativne prepreke, olakša prijenos energije unutar zajednica obnovljive energije, u zajednicama omogući pristup i kućanstvima s niskim prihodima ili ranjivim kućanstvima te da su im dostupni alati za olakšavanje pristupa financiranju i informacijama. Tako se i kod izrade programa potpore uzimaju u obzir posebnosti zajednica obnovljive energije kako bi im se omogućilo da se pod jednakim uvjetima natječu za potporu s drugim sudionicima na tržištu.

Usko povezano sa zajednicama obnovljive energije su i energetske zajednice građana koje su definirane novim Zakonom o tržištu električne energije (Narodne novine, broj: 111/21) kao pravna osoba koja se temelji na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju te je pod stvarnom kontrolom članova ili vlasnika udjela koji su fizičke osobe, jedinice lokalne samouprave ili mala poduzeća, a čija je primarna svrha pružanje okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima. Definicija obje zajednice vrlo je slična, a osnovna je razlika u tome što energetska zajednica građana za razliku od zajednice obnovljive energije ima širi spektar aktivnosti koje može provoditi tako da osim proizvodnje i prodaje električne energije iz sustava OIE može vršiti usluge energetske učinkovitosti ili uslugu punjenja za električna vozila te pružati druge energetske usluge.

Za konkretnu provedbu Zakona u dijelu spomenutih energetskih zajednica i zajednica obnovljive energije, trebat će se pričekati donošenje podzakonskih akata kojima će se definirati detalji vezani uz njihovo osnivanje i poslovanje, a čija se priprema i usvajanje očekuje do sredine 2022. godine. Izgledno je da će se tada, kao akteri na tržištu energije, pojaviti i prve energetske zajednice građana kao i zajednice obnovljive energije.

DEFINICIJE IZ ZAKONA:

Financijski instrument su mjere financijske potpore Europske unije koja se pruža iz proračuna kako bi se postigao jedan ili više određenih ciljeva politike Europske unije, koje mogu biti u obliku vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja, zajmova ili jamstava ili drugih instrumenata podjele rizika i koje se prema potrebi mogu kombinirati s drugim vrstama financijske potpore, sa sredstvima u okviru podijeljenog upravljanja ili sa sredstvima iz Europskog razvojnog fonda (ERF).

Obveza povezana s obnovljivom energijom je program potpore kojim se od proizvođača energije zahtijeva da u svoju proizvodnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, kojim se od opskrbljivača energijom zahtijeva da u svoju isporuku uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, ili kojim se od potrošača energije zahtijeva da u svoju potrošnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, što uključuje programe u okviru kojih se ti zahtjevi mogu ispuniti uporabom jamstva o podrijetlu

Potrošač vlastite obnovljive energije je krajnji korisnik koji na svom obračunskom mjernom mjestu proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju ili skladišti ili prodaje električnu energiju iz obnovljivih izvora koju je sam proizveo, uz uvjet da potrošačima vlastite obnovljive energije koji nisu kućanstva te aktivnosti ne čine njihovu glavnu komercijalnu ili profesionalnu djelatnost

Potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički je skupina koja se sastoji od barem dva potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički i koji su smješteni u istoj zgradi ili stambenom kompleksu, pod uvjetom da se priključuju na niskonaponski vod zajedničke srednje-naponske distribucijske trafostanice

Ugovor o kupnji obnovljive energije je ugovor na temelju kojeg je fizička ili pravna osoba pristala kupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača električne energije, a koji nemaju važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12., 121/12. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14.,107/14. i 100/15.) i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (»Narodne novine«, br. 116/18. i 60/20.) koji se odnose na otkup zajamčenom cijenom te ovoga Zakona

Uzajamno trgovanje (peer-to-peer) energijom iz obnovljivih izvora je prodaja energije iz obnovljivih izvora među sudionicima tržišta putem ugovora s unaprijed utvrđenim uvjetima, kojima se uređuje automatsko izvršavanje i rješavanje transakcije izravno među sudionicima tržišta, ili neizravno putem ovlaštene treće strane koja sudjeluje na tržištu, poput agregatora, tako da se pri pravu na uzajamno trgovanje ne dovode u pitanje prava i obveze uključenih strana kao što su krajnji korisnici, proizvođači, opskrbljivači ili agregatori

Zajednica obnovljive energije su pravne osobe koje ispunjavaju sljedeće uvjete: koje su, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, utemeljene na otvorenom i dobrovoljnom sudjelovanju, neovisne i pod stvarnim nadzorom dioničara ili članova smještenih u blizini projekata energije iz obnovljivih izvora kojih je ta pravna osoba vlasnik ili ih ona razvija, čiji su dioničari ili članovi fizičke osobe, mala i srednja poduzeća ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, te čija je prvotna svrha pružiti okolišnu, gospodarsku ili socijalnu korist zajednice za svoje dioničare ili članove ili za lokalna područja na kojima djeluje, a ne financijska dobit.

Energetska zajednica građana je pravna osoba koja se temelji na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju te je pod stvarnom kontrolom članova ili vlasnika udjela koji su fizičke osobe, jedinice lokalne samouprave ili mala poduzeća, a čija je primarna svrha pružanje okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima ili vlasnicima udjela ili lokalnim područjima na kojima djeluje, a ne stvaranje financijske dobiti i koja može sudjelovati u proizvodnji, među ostalim iz obnovljivih izvora, opskrbi, potrošnji, agregiranju, skladištenju energije, uslugama energetske učinkovitosti ili uslugama punjenja za električna vozila ili pružati druge energetske usluge svojim članovima ili vlasnicima udjela. (Zakon o tržištu električne energije, Narodne novine, broj: 111/21)

Izvor slike: Unsplash


Inovacijskim fondom do klimatski neutralne EU

U sklopu prvog poziva Inovacijskog fonda EU-a za male projekte odabrano je 27 projekata za dodjelu bespovratnih sredstava koji će potpisati ugovore s Europskom izvršnom agencijom za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA), provedbenim tijelom Fonda. Time je ukupan broj projekata podržanih u okviru ovog poziva 30, a čiji je cilj uvesti niskougljične tehnologije na tržište u energetski intenzivnim industrijama, kao što su tehnologija korištenja vodika, pohrana energije i obnovljivi izvori energije. Ukupna potpora takvim projektima je u iznosu od 109 milijuna eura.

Projekti će se usredotočiti na dekarbonizaciju energetski intenzivnih industrija, posebno u sektorima željeza i čelika, vodika, biogoriva i biorafinerija, celuloze i papira, rafinerija, obojenih metala, stakla, keramike i građevinskog materijala, te na dekarbonizaciju energetskog sektora inovativnom proizvodnjom i korištenjem obnovljivih izvora energije ili rješenja za pohranu energije. Projekti će se provoditi u 13 država članica EU-a s kapitalnim izdacima ispod 7,5 milijuna eura (mali projekti).

Sljedeći poziv za male projekte otvorit će se 31. ožujka 2022.

S obzirom na velike projekte, Komisija je 26. listopada 2021. objavila drugi poziv u sklopu Inovacijskog fonda s proračunom od 1,5 milijardi eura za financiranje inovativnih tehnologija za obnovljive izvore energije, energetski intenzivnu industriju, pohranu energije te izdvajanje, korištenje i skladištenje ugljika. Poziv je otvoren do 03. ožujka 2022.

Izvor teksta: https://door.hr/komisija-nudi-15-milijarde-eura-za-inovativnu-niskougljicnu-tehnologiju/

Izvor slike: Freepik