DOOR sudjelovao na konferenciji Connected Smart and Sustainable Cities and Communities u Bruxellesu

održivi razvoj


DOOR je u sklopu projekta “UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti” sudjelovao na konferenciji Connected Smart and Sustainable Cities and Communities Conference koju je organizirao OASC. 

OASC je neprofitna, međunarodna mreža pametnih gradova čiji je cilj stvaranje i oblikovanje novog globalnog tržišta podataka i usluga pametnih gradova. Konferencija je održana u Bruxellesu 17. i 18. siječnja 2023. godine, a prezentiran je projekt Dynamic Mobility Nudge čiji je cilj povećati broj digitalnih metodakada je u pitanju mobilnost pomoću psihologije, podataka o ponašanjima ljudi, geoinformacija i informacijske tehnologije, te stvoriti relevantne podatke za motivaciju građana da se odluče za održiviju mobilnost u gradovima.

Projekt je sufinanciran programom Obzor 2020 te od strane austrijske Agencije za promicanje istraživanja, a traje od svibnja 2021. do travnja 2024. godine. Nositelj projekta je Institut Salzburg Research, a projekt će se provesti u Salzburgu i Uppsali, gdje će se testirati učinkovitost i fleksibilnost koncepta. Za gradove će se izraditi priručnik za učinkovito digitalno poticanje za aktivnu mobilnost, kao i nadzorna ploča podataka koja se može koristiti za procjenu trenutnih uvjeta u gradu. Radionice će gradovima dati priliku da nauče više o učinkovitom poticanju građana na održiviju mobilnost u gradovima. U Salzburgu će se održati DyMoN ljetna škola za mlade znanstvenike koja će omogućiti prijenos znanja u istraživanje.

Ideje mobilnosti rijetko uzimaju u obzir modele ljudskog ponašanja

Na početku projekta Dynamic Mobility Nudge izvršio se pregled često korištenih digitalni intervencija za održivu mobilnost tako što se tri mjeseca istraživalo koja sve rješenja postoje na internetu. Pronađeno je 26 aplikacija koji se koriste u 228 gradova i 18 država. Većina aplikacija se odnosila na biciklizam, zatim na hodanje, javni prijevoz i na kraju na carpooling (dijeljenje putovanja automobilom tako da više od jedne osobe putuje automobilom i sprječava potrebu da drugi moraju sami voziti do lokacije).

Otkriveno je da se u svim aplikacijama koristi isti set digitalnih ‘poticaja’ koji u malom broju slučaja uzima u obzir modele ljudskog ponašanja, što može ograničiti učinkovitost digitalnih intervencija. Stoga se u projektu preuzeo model ljudskog ponašanja COM – B: Capability – mogućnost (npr. biti u mogućnosti kratkoročno voziti bicikl), Oportunity – prilika (npr. lijepo vrijeme) i Motivation – motivacija (npr. gledati na biciklizam kao dio fitnes režima). Oni zajedno omogućuju Behaviour – ponašanje (npr. koristiti bicikl umjesto automobila).

Podaci mogu biti pogodni za poticaj u promjeni ponašanja

Prema navedenom plan je na projektu izraditi tekst, a ne aplikaciju, za poboljšanje postojećih aplikacija, npr. „Vožnja biciklom s posla može vam pomoći da se riješite misli i razbistrite glavu! Danas je savršen dan!“ Osvješćivanjem situacije u kojoj se osoba trenutno nalazi (npr. vrijeme, promet, infrastruktura) može se povećati učinkovitost digitalnih intervencija. Podaci koji mogu biti pogodni za poticaj u promjeni ponašanja građana su temperatura, padaline, brzina vjetra, Sunce, gužve u javnom prijevozu i gustoća prometa, blizina stanica u javnom prometu, učestalost polaska javnog prometa, dostupnost parkinga, putevi za pješake i bicikliste i slični.

Postojeće inicijative ne mogu mjeriti složeni odnos između digitalne transformacije i njezinog utjecaja na inovativnost javnih usluga koje nude lokalne i regionalne javne uprave. Na konferenciji je prezentiran i projekt DIGISER čiji je cilj bio prevazići takav jaz radeći zajedno s europskim partnerima u raznim inicijativama kao što su Living-in.eu i LORDI inicijativa, 100 Intelligent Cities Challenge, Connecting Europe Facility i druge. Projektom se analizirala transformacija javnog sektora i njegovih usluga putem digitalnih inovacija, uzimajući u obzir raznolikost europskog teritorija u smislu socioekonomskih, kulturnih i ekoloških bogatstava u različitim gradovima.

Zahvaljujući digitalizaciji organizacije postale fleksibilnije tijekom recesije

Na panelu o budućnosti digitalne transformacije raspravljalo se o tome da je više od trideset godina digitalne transformacije ponudilo bogat skup podataka o tome kako stanovništvo na radnom mjestu reagira na tehnološke promjene. Postoje digitalni domoroci – radnici koji su odrasli uz digitalne alate; digitalni imigranti – radnici koji su otvoreni za učenje i promjene; i digitalne izbjeglice – radnici koji agresivno izbjegavaju digitalne alate. Svaka grupa treba vodstvo po mjeri.

Zahvaljujući digitalizaciji organizacije su postale fleksibilnije i otpornije tijekom svjetske recesije, dok su digitalno ‘zrelije’ među njima u boljem položaju za napredak u postpandemijskoj eri. Organizacije se moraju prilagoditi postpandemijskoj situaciji jer široko rasprostranjeni hibridni rad mijenja način na koji zaposlenici i kupci komuniciraju s njima. Umjesto da reagiraju na događaje, organizacije će trebati detaljne planove koji određuju kako će digitalizirati svoje poslovne procese za postizanje sadašnjih i budućih ciljeva. Učinkovitost, otpornost i održivost opskrbnih lanaca trebaju biti ključni element ovih planova.

Inicijativa living-in.eu – digitalna rješenja za bolji život u suradnji s građanima cilja pridonijeti ekonomske i društvene koristi digitalne transformacije svim lokalnim zajednicama i implementirati uključivu digitalnu Europu, sa snažnim digitalnim uslugama, tehnologijama, infrastrukturom i vještinama, te stvoriti klimatski neutralne regije i gradove. Ambicije inicijative su pozitivni utjecaj na kvalitetu života najmanje 300 milijuna europskih građana do 2025. godine. Inicijativa se provodi zahvaljujući suradnji Eurocitiesa (mreža velikih europskih gradova), Open & Agile Smart Cities (OASC), European Network of Living Labs (međunarodna federacija testiranih živućih laboratorija u Europi i svijetu) i podržana je od strane Europska komisija i Europskog odbora regija.

Inicijativa je okupila 128 predstavnika javne uprave na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini, koji su potpisali Deklaraciju kojoj je glavna svrha ubrzati razvoj urbanih platformi i digitalnih rješenja na koordiniran način kako bi se zadržao tehnološki suverenitet europskih gradova i zajednica i pomogao im da postanu pametni i održivi.

Konferenciju je pratio DOOR-ov stariji stručni suradnik Matija Eppet.

DOOR


LIFE projekti pokazuju nam kako možemo imati održivi Božić

održivi razvoj


Donosimo pet LIFE projekata koji savjetuju kako se ponašati u predstojećem razdoblju kako bi i praznici bili u duhu održivosti.

Održivi adventski kalendar

Mnogi od nas imaju adventske kalendare kod kuće uoči Božića. Projekt LIFE stvorio je kalendar s razlikom. Partner projekta LIFE IP Zenapa, inicijativa BarnimDenktweiter iz Brandenburga u Njemačkoj, nedavno je pokrenula online adventski kalendar o zaštiti klime i održivosti u svakodnevnom životu. Svaka vrata na kalendaru sadrže praktične informacije i savjete za korištenje u domu i uredu. Predstavljene su i smjernice o održivoj kupnji i zdravoj prehrani. Kalendar pogledajte ovdje.

Cilj ovog LIFE projekta je napraviti deset zaštićenih područja u Njemačkoj i jedno u Luksemburgu – regije s niskom emisijom ugljika koje podržavaju očuvanje prirode i turizam.

Odleđivanje cesta

Ceste diljem Europe postaju zaleđene kako temperature naglo padaju. LIFE HaloSep osmislio je kružno rješenje za zaštitu tijekom vožnje.

Otpad koji se ne može reciklirati ili odložiti obično se spaljuje u postrojenjima za spaljivanje, stvarajući opasan leteći pepeo. Tim LIFE HaloSep napravio je HaloSep proces u Vestforbrændingu – jednom od najvećih danskih postrojenja za proizvodnju energije iz otpada. Proces odvaja metale i sol iz letećeg pepela, ostavljajući pročišćeni pepeo klasificiran kao neopasni otpad. Metal u pepelu može se reciklirati, dok se sol može koristiti za odleđivanje cesta ili u građevinarstvu. Proces je sada dostupan na međunarodnom tržištu.

Koristite manje vode ovog Božića

Obitelji i prijatelji okupljaju se za Božić, ali blagdansko razdoblje rezultira i velikom potrošnjom vode. Za kuhanje se troši puno vode dok slavine, zahodi, perilice posuđa i rublja rade prekovremeno. Tim koji stoji iza integriranog projekta RBMP LIFE ima za cilj bolje upravljanje vodnim resursima na malteškim otocima. Donijeli su neke savjete za očuvanje vode za nadolazeće tjedne. Pogledajte ih ovdje.

Održiva proizvodnja vina u Španjolskoj

Malo koje božićno okupljanje prođe bez vina, zar ne? Španjolska vinska regija Priorat bori se s utjecajem klimatskih promjena na količinu i kvalitetu vina. LIFE Priorat + Montsant tim razvio je održivi model vinogradarstva i proizvodnje vina za tu regiju. Tim je dao preporuke za navodnjavanje za 16 vinarija i vinogradara na 200 hektara, površine veličine Monaka. Uštede u korištenju vode na ovim parcelama kreću se od 25% do 35%, a sada bi i vinarije diljem Priorata mogle koristiti ovaj pristup.

Zelenije skijaške čizme

Neki građani otići će na skijanje tijekom božićnih praznika, ali skijaška oprema je daleko od održive. Tri i pol milijuna pari skijaških cipela proizvedenih u cijelom svijetu u potpunosti su izrađene od sirovih materijala i odlažu se na odlagalište nakon tri do pet godina. Bugarski projektni tim LIFE RESKIBOOT izrađuje visokokvalitetne, cjenovno konkurentne skijaške cipele od reciklirane plastike. To će dramatično smanjiti količinu plastičnog otpada. Na tržište će biti lansirana nova skijaška cipela od oko 90% recikliranih materijala. Tim je također organizirao preuzimanje korištenih skijaških čizama za iznajmljivanje.

Izvor: https://cinea.ec.europa.eu/news-events/news/5-life-christmas-presents-our-planet-2022-12-21_en


Otvorene prijave za nagradu Novog europskog Bauhausa 2023.

održivi razvoj


Novi europski Bauhaus kreativna je i interdisciplinarna inicijativa koja povezuje Europski zeleni plan sa životnim prostorima i iskustvima.

Navedeno natjecanje prilika je za prepoznavanje i nagrađivanje građana i organizacija s inovativnim projektima koji spajaju tri temeljne, neodvojive vrijednosti, a to su:

  • održivost, od klimatskih ciljeva do kružnosti, nulte stope onečišćenja i bioraznolikosti
  • uključivost, od isticanja važnosti raznolikosti do osiguravanja pristupačnosti i priuštivosti
  • estetika i kvaliteta iskustva, koje dolaze do izražaja putem dizajna, pozitivne emocije i kulturne prednosti.

Europska komisija pokrenula je inicijativu krajem 2020., a prva dva izdanja nagrada za novi europski Bauhaus za 2021. i 2022. pokazala su da se lokalne zajednice mogu udružiti i pronaći kreativna rješenja koja poboljšavaju naše živote. U zadnje dvije godine nagrade su se dodjeljivale za izvrsnost i kreativnost u provedbi novog europskog Bauhausa, pri čemu su se istaknuli izvanredni projekti, ideje i koncepti (ukupno je pristiglo više od 3000 prijava), koji su dodatno nadahnuli razvoj inicijative.

Nakon spomenuta dva uspješno provedena natječaja, Europska komisija će i ove godine ponovno nagraditi primjere izvrsnih projekata i ideja koji okupljaju ljude u zamišljanju i izgradnji zelene i održive budućnosti.

Rok za podnošenje prijava je 31. siječnja 2023. u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu, a nagrade će se, kao i 2022. godine, dodijeliti u četirima kategorijama koje se temelje na tematskim osima transformacije, koje pak služe kao osnova za provedbu novog europskog Bauhausa:

  • ponovno povezivanje s prirodom,
  • vraćanje osjećaja pripadnosti,
  • davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je to najpotrebnije,
  • potreba za dugoročnim razmišljanjem o životnom ciklusu u industrijskom ekosustavu.

U svakoj od četiri kategorije tri su natjecateljske skupine:

  • Skupina A: „Prvaci novog europskog Bauhausa” bit će posvećena postojećim i dovršenim projektima s jasnim i pozitivnim rezultatima.
  • Skupina B: „Zvijezde u usponu novog europskog Bauhausa” bit će posvećena konceptima mladih talenata u dobi do 30 godina. Koncepti mogu biti u različitim fazama razvoja, od ideja s jasnim planom do razine prototipa.
  • Skupina C: „Prvaci novog europskog Bauhausa u obrazovanju” bit će posvećena inicijativama usmjerenima na obrazovanje i učenje. Prihvatljivi su i dovršeni projekti i inicijative s minimalnom razinom zrelosti.

Uz prijavitelje iz država članica Europske unije, ove će se godine također prihvaćati i prijave projekata i koncepata prijavitelja iz država zapadnog Balkana.
Pobjednici u svakoj kategoriji i skupini primit će novčanu nagradu (jedan pobjednik po kategoriji u svakoj skupini kojeg odabire ocjenjivački sud i jedan pobjednik po skupini koji se odabire javnim glasanjem, odnosno sveukupno 15 pobjednika):

  • 30 000 EUR za pobjednike u potkategorijama „Prvaci novog europskog Bauhausa” i „Prvaci novog europskog Bauhausa u obrazovanju”
  • 15 000 EUR za pobjednike u potkategoriji „Zvijezde u usponu novog europskog Bauhausa”.

Osim novčanog iznosa svaki će dobitnik nagrade moći iskoristiti komunikacijski paket Komisije (npr. promocija na društvenim mrežama i internetskim stranicama Komisije, izrada kratkog videozapisa i podrška u promicanju projekata).

Više o natjecanju pročitajte OVDJE.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/vijesti-8/otvorene-prijave-za-nagradu-novog-europskog-bauhausa-2023/15001


Europska komisija odobrila Integrirani teritorijalni program 2021.-2027.

održivi razvoj


Hrvatska je među prvim državama Europske unije kojima su odobreni svi programi za novo programsko razdoblje. Prihvaćanje Integriranod teritorijalnog programa s više od milijardu i pol eura omogućit će daljnja ulaganja u razvoj, zelenu tranziciju i boljitak životnog standarda za građane.

Nakon prihvaćanja Sporazuma o partnerstvu u kolovozu 2022. godine i odobrenja najvećeg razvojnog Programa unutar Kohezijske politike – Programa Konkurentnost i kohezija, Europska komisija je 2. prosinca 2022. godine odobrila  i posljednji program unutar Kohezijske politike koji je Hrvatska poslala na usvajanje – Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027., priopćilo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

U okviru Integriranog teritorijalnog programa na raspolaganju je 1,569 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj te Fonda za pravednu tranziciju.

Razvoj poduzetništva, industrijska tranzicija…

Iznos od 554,76 milijuna eura izdvojen je za Industrijsku tranziciju hrvatskih regija, koja su prvenstveno usmjerena na širenje inovacija kroz uspostavu strateških partnerstva za inovacije i razvoj inovacijskih klastera, na unaprjeđenje regionalne konkurentnosti Sjeverne, Panonske i Jadranske Hrvatske, na rast i razvoj MSP-ova u okviru regionalnih lanaca vrijednosti NUTS 2 regija, razvoj poduzetništva u urbanim područjima, podrška razvoju specijalizirane poslovne infrastrukture za MSP-ove potpomognutih i brdsko-planinskih područja, te na razvoj pametnih vještina za industrijsku tranziciju.

Za ulaganja u vozni park čistoga gradskog prometa, biciklističku infrastrukturu i digitalizaciju gradskog prometa na raspolaganju su sredstva od 146,55 milijuna eura.

Razvoj urbanih područja

Velik dio dodijeljenih sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj unutar Programa usmjerit će se na integrirana ulaganja u gradovima i na otocima u okviru razvoja urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja te razvoj održivih i zelenih otoka, za koja su planirana 682,76 milijuna eura.

U cilju razvoja gradova i jačanju njihove uloge kao pokretača regionalnog rasta planiraju se provoditi aktivnosti poput sanacije brownfield područja, vrednovanja, očuvanja, obnove i prezentacije materijalne i nematerijalne kulturne baštine, ulaganja u višenamjensku kao i modernizaciju i obnovu javne turističke infrastrukture, izgradnje i značajne nadogradnje zelene infrastrukture, uz ulaganja u mjere energetske učinkovitosti.

Obnova objekata kulturne baštine

Kako bi se podupirao razvoj pametnih i održivih otoka ulaganja će se usmjeriti prema integriranim ulaganjima u javnu društvenu i poslovnu infrastrukturu, razvoj zelene i plave infrastrukture, ulaganja u fizičku obnovu i revitalizaciju objekata kulturne baštine, uz ulaganja u energetsku učinkovitost, ističe se u priopćenju.

Iz Fonda za pravednu tranziciju osigurano je 185,8 milijuna eura za ulaganja koja će, procjenjuje se, doprinijeti ublažavanju učinaka tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu kroz jačanje poduzetništva u zelenom i digitalnom gospodarstvu, smanjivanju emisija stakleničkih plinova, diversificiranje regionalnih gospodarstava i povećavanju mogućnosti zapošljavanja radne snage u Sisačko-moslavačkoj i Istarskoj županiji.

Predviđena ulaganja će se provoditi temeljem planova industrijske tranzicije za NUTS 2 regije, odnosno u skladu s teritorijalnim strategijama za ulaganja u gradovima i otocima te teritorijalnim planom za pravednu tranziciju za ulaganja planirana unutar Fonda za pravednu tranziciju u skladu s principom „odozdo prema gore“.

Izvor: https://vlada.gov.hr/vijesti/europska-komisija-odobrila-integrirani-teritorijalni-program-2021-2027-s-vise-od-milijardu-i-pol-eura/37452


Prijavite se za Mirovne studije, program kreće u siječnju

održivi razvoj


Mirovni studiji su program neformalnog obrazovanja Centra za mirovne studije koji se provodi od 1997. godine. Kroz 25 godina više od 700 sudionika, sudionica, predavača i gostiju uključilo se u rad na nenasilnoj društvenoj promjeni i društvenoj pravdi – izgradnji pozitivnog mira.

Mirovni se studiji bave razumijevanjem uzroka društvenih nejednakosti i isključenosti, upoznavanjem s različitim pristupima za otpor direktnom i strukturnom nasilju, traženjem alternativa, pravednijih praksi i modela organiziranja.

Sudionike i sudionice potiču da globalne i domaće društvene probleme istražuju kroz više dimenzija, kroz teoriju i praksu: uključuju i povezuju gledišta različitih znanstvenih disciplina s politikama i praksom nastalom kroz kolektivni aktivistički rad. Za razliku od programa fokusiranih na visoku diplomaciju, ovaj se program orjentira se na društvo – građane_ke i našu aktivnu ulogu u izgradnji pravednijeg svijeta.

Mirovni studiji su kritički i transformativni; guraju promjene na osobnoj, društvenoj i političkoj razini. Društvu u kojem živimo trebaju alternative statusu quo koje se očituju u drugačijm politikama i praksama, a mir je po ovom shvaćanju rezultat transformacija vrijednosti, društvenog uređenja i međunarodnih odnosa. Koristimo interdisciplinarni pristup temama ljudskih prava, globalnog društva i ekonomske pravde, ljudske sigurnosti i migracija, feminizma, spola, roda, seksualnosti te ratnog i antiratnog nasljeđa.

Program se provodi se od siječnja do lipnja, traje 100-tinjak radnih sati. U 2023. godini predavanja su uživo u Zagrebu, u Kući ljudskih prava (Selska 112), utorkom i četvrtkom od 18 do 21 sat, uz domaće zadaće i nešto individualnog rada. Program uključuje i tri radne subote.

Nakon dvije godine online rada, u 2023. godini se program se vraća uživo za sudionike i sudionice iz Zagreba i okolice, a 2024. godine bi Mirovni studiji ponovno mogli biti u hibridnm formatu za sudionike i sudionice iz cijele Hrvatske.

Za prijavu, do 8. prosinca  popunite ovaj upitnik u kojem ćete reći više o svojoj motivaciji za sudjelovanje i predajte kratak tekst prema uputama iz upitnika.  Nakon vaše prijave, do 20. prosinca ćete proći zoom-intervju. Predavanja počinju 12. siječnja 2023. godine.

Više informacija o programu možete pronaći u  brošuri.

Vizual za 25. godinu Mirovnih studija izradila Radnja.

Izvor: https://www.cms.hr/hr/mirovni-studiji/mirovni-studiji-25-puta-otvaraju-vam-svoja-vrata-prijavite-se-za-mirovne-studije-2023


Obnovljiva rješenja u krajnjoj upotrebi: Koliki su troškovi dizalica topline?

održivi razvoj


Globalno gledano, sektor zgradarstva čini oko tri gigatone (Gt) izravnih emisija ugljičnog dioksida (CO2) godišnje, pri čemu upotreba električne energije i povezano izgaranje fosilnih goriva za centralno grijanje podižu tu brojku na 10 Gt CO2 godišnje.

Ako svijet želi ispuniti ciljeve Pariškog sporazuma, kreatori politika moraju se pozabaviti izazovima smanjenja potrošnje energije i povećanja udjela obnovljive energije u sektorima krajnje potrošnje, piše IRENA.

Dizalice topline na električni pogon predstavljaju rješenje koje može povećati udio elektrifikacije u zgradama, a istovremeno dramatično poboljšati učinkovitost korištenja energije za grijanje prostora i vode – najveće izvore potrošnje energije u umjerenim i hladnim klimatskim područjima. Međutim, podaci o troškovima i učinkovitosti dizalica topline nisu bili široko dostupni kreatorima politike, istraživačima ili drugim dionicima.

IRENA je Međunarodna agencija za obnovljivu energiju, vodeća globalna međuvladina agencija za transformaciju energije koja služi kao glavna platforma za međunarodnu suradnju, podržava zemlje u njihovim energetskim prijelazima. Izvješće koje su objavili nastoji ispraviti taj jaz u znanju i podržati bolje informirane odluke o ulozi dizalica topline.

Izvješće pruža pregled tehnologija dizalica topline i njihove primjene, raspravlja o građevinskom fondu i implikacijama za korištenje dizalica topline u novim i starim zgradama, ispituje nedavna kretanja na tržištu i ubrzanje uvođenja dizalica topline – posebno u Europi, te nudi detaljan pregled trendova troškova i performansi dizalica topline prema tehnologiji, veličini sustava i – u nekim slučajevima – tipu stana.

Cijelo izvješće o dizalicama topline pronađite OVDJE.


Komisijine smjernice za pomoć pri rješavanju energetske krize te za zeleniju i digitalniju Europu

održivi razvoj


Komisija je pokrenula ciklus europskog semestra 2023. za koordinaciju ekonomskih politika. Paket se temelji na jesenskoj gospodarskoj prognozi 2022. Prognoza je pokazala da gospodarstvo Unije, nakon vrlo dobrih rezultata u prvom polugodištu, sada ulazi u znatno zahtjevniju fazu.

Iako brzo i dobro koordinirano političko djelovanje tijekom pandemije bolesti COVID-19 daje rezultate, Unija se zbog posljedica rata u Ukrajini suočava s brojnim i složenim izazovima. Rekordno visoke cijene energije, visoke stope inflacije, nestašice u opskrbi, povećane razine duga i sve viši troškovi zaduživanja utječu na poslovanje i narušavaju kupovnu moć kućanstava.

Ti izazovi iziskuju koordinirano djelovanje kako bi se osigurala odgovarajuća i cjenovno pristupačna opskrba energijom, zaštitila gospodarska i financijska stabilnost te ranjiva kućanstva i poduzeća, a istodobno očuvala održivost javnih financija. S druge strane, potrebno je brzo djelovati kako bi se potaknuo potencijalni rast i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta te ostvarili ciljevi zelene i digitalne tranzicije. Koordinacija ekonomskih politika u okviru europskog semestra pomoći će državama članicama da te ciljeve ostvare utvrđivanjem prioriteta te jasnih i dobro koordiniranih političkih smjernica za sljedeću godinu.

Godišnji pregled održivog rasta

U ovogodišnjem Godišnjem pregledu održivog rasta predstavljen je ambiciozan program za daljnje jačanje koordiniranih odgovora politika Unije kako bi se ublažili negativni učinci energetskih šokova u kratkoročnom razdoblju. Jednako tako je bitno i dalje povećavati socijalnu i gospodarsku otpornost te poticati održiv i uključiv rast u srednjoročnom razdoblju i zadržati fleksibilnost za suočavanje s novim izazovima. Taj je pristup u skladu s UN-ovim ciljevima održivog razvoja, koji su sastavni dio europskog semestra.

Četiri prioriteta u okviru europskog semestra i dalje su: promicanje održivosti okoliša, produktivnosti, pravednosti i makroekonomske stabilnosti u cilju potpore konkurentnoj održivosti.

Mehanizam za oporavak i otpornost, čiji proračun iznosi 723,8 milijardi eura u bespovratnim sredstvima i zajmovima, i dalje osigurava stabilan tok ulaganja u europska poduzeća, infrastrukturu i vještine te podupire ambiciozan program reformi do 2026. Komisija je do danas potvrdila 26 nacionalnih planova za oporavak i otpornost, koje je Vijeće odobrilo. Dosad je u okviru Instrumenta isplaćeno više od 135 milijardi eura.

U okviru Unijina plana REPowerEU, čija je svrha brzo smanjenje ovisnosti Unije o ruskim fosilnim gorivima, mobilizirat će se dodatna sredstva kako bi se ciljanim ulaganjima i reformama povećala otpornost energetskih sustava Uniji i spriječilo energetsko siromaštvo.

Mišljenja o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja

Komisija je ocijenila usklađenost nacrta proračunskih planova za 2023. s preporukama Vijeća iz srpnja 2022. U njima se uzima u obzir nastavak primjene opće klauzule o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu u 2023.

U skladu s fiskalnim preporukama za 2023. države članice s niskim i srednjim dugom trebale bi osigurati da rast primarnih tekućih rashoda koje financira država bude usklađen s općim neutralnim smjerom politike. Državama članicama s visokim dugom preporučeno je da provode razboritu fiskalnu politiku, a posebno da ograniče rast primarnih tekućih rashoda koje financira država ispod srednjoročnog potencijalnog rasta proizvodnje.

Komisija poziva Belgiju, Portugal, Austriju, Litvu, Njemačku, Estoniju, Luksemburg, Nizozemsku, Sloveniju i Slovačku da poduzmu potrebne mjere u okviru nacionalnog proračunskog postupka kako bi osigurale potpunu usklađenost svojih proračuna za 2023. s preporukama Vijeća.

S obzirom na to da će Hrvatska 1. siječnja 2023. pristupiti europodručju, Komisija pozdravlja njezinu odluku da prvi put predstavi nacrt proračunskog plana.

Preporuka za europodručje

U ovoj se preporuci iznose prilagođeni savjeti državama članicama europodručja za razdoblje 2023.–2024. o pitanjima koja utječu na funkcioniranje europodručja u cjelini.

Države članice europodručja trebale bi:

  • nastaviti koordinirati fiskalne politike kako bi se podržalo pravodobno vraćanje inflacije na srednjoročni cilj Europske središnje banke od 2 %
  • održavati visoku razinu javnih ulaganja radi poticanja socijalne i gospodarske otpornosti te potpore zelenoj i digitalnoj tranziciji
  • osigurati da potpora koja se pruža kućanstvima i poduzećima suočenima s financijskim poteškoćama zbog energetske krize bude troškovno učinkovita, privremena i usmjerena na ranjiva kućanstva i poduzeća, posebno MSP-ove. U preporuci se u tom pogledu predlaže uspostava sustava za određivanje cijena energije na dvije razine, kojim bi se osigurali poticaji za uštedu energije i zamijenile opsežne cjenovne mjere. U okviru tog sustava ranjivi potrošači bili bi zaštićeni reguliranim cijenama.
  • poticati kretanje plaća kojim se štiti kupovna moć zaposlenika i istodobno ograničavaju sekundarni učinci na inflaciju prema potrebi, razviti i prilagoditi sustav socijalne potpore
  • dodatno poboljšati aktivne politike tržišta rada i riješiti problem nedostatka vještina
  • osigurati djelotvorno sudjelovanje socijalnih partnera u oblikovanju politika i ojačati socijalni dijalog
  • dodatno poboljšati poslovno okruženje i očuvati makrofinancijsku stabilnost

Izvješće o mehanizmu upozoravanja

Izvješće o mehanizmu upozoravanja analitički je postupak za otkrivanje rizika od mogućih makroekonomskih neravnoteža. U njemu su navedene države članice za koje su potrebna detaljna preispitivanja kako bi se procijenilo jesu li pogođene neravnotežama koje zahtijevaju političko djelovanje.

U ovogodišnjem Izvješću o mehanizmu upozoravanja zaključuje se da su detaljna preispitivanja potrebna za 17 država članica: Cipar, Francusku, Njemačku, Grčku, Italiju, Nizozemsku, Portugal, Rumunjsku, Španjolsku i Švedsku (koje su bile predmet detaljnog preispitivanja u prethodnom godišnjem ciklusu nadzora za postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža) te Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Luksemburg i Slovačku (koje nisu bile predmet detaljnog preispitivanja 2021./2022.).

Prijedlog zajedničkog izvješća o zapošljavanju

U prijedlogu Zajedničkog izvješća o zapošljavanju potvrđuje se da se Unijino tržište rada u potpunosti oporavilo od pandemije bolesti COVID-19, da dobro funkcionira i da od trećeg tromjesečja 2021. nadmašuje stope zaposlenosti prije pandemije. Unatoč snažnom rastu, mladi, žene i ranjive skupine, kao što su osobe s invaliditetom ili migrantskog podrijetla, trebaju dodatnu potporu da bi se uključili na tržište rada. Potrebno je ojačati politike potpore radnicima radi stjecanja traženih vještina kako bi se ublažili rizici znatnih nestašica radne snage i vještina te pružila potpora prelasku s jednog radnog mjesta na drugo na tržištima rada koja se mijenjaju, posebno u kontekstu zelene i digitalne tranzicije. Promicanje pravedne tranzicije na tržištu rada važno je za postizanje glavnih ciljeva EU-a za 2030. u pogledu zapošljavanja i vještina, koji su integrirani u Zajedničko izvješće o zapošljavanju.

Povećanja cijena od 2021., koja su ubrzana ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu, stvorila su pritisak na gospodarstvo i kućanstva u Uniji. Rast realnog BDP-a usporio se u proljeće 2022., a realni dohodak kućanstava smanjio se prvi put nakon pandemije bolesti COVID-19. U tom su kontekstu kolektivno pregovaranje te pravedne i primjerene minimalne plaće djelotvorni instrumenti za očuvanje kupovne moći i promicanje zapošljavanja. Te je mjere potrebno dopuniti mjerama za proširenje opsega i veću primjerenost zaštite minimalnog dohotka. Time će se pridonijeti i glavnim ciljevima EU-a za 2030. u pogledu zapošljavanja i smanjenja siromaštva.

Izvješća o nadzoru nakon provedbe programa

Nadzorom nakon provedbe programa procjenjuje se sposobnost otplate država članica koje su koristile programe financijske pomoći. U izvješćima o nadzoru nakon provedbe programa za Irsku, Grčku, Španjolsku, Cipar i Portugal zaključeno je da svih pet država članica i dalje ima kapacitet za otplatu duga.

Današnje izvješće o nadzoru nakon provedbe programa za Grčku prvo je izvješće za tu zemlju nakon isteka okvira pojačanog nadzora u kolovozu 2022. U izvješću je utvrđeno da je Grčka poduzela potrebne mjere kako bi ispunila svoje obveze unatoč zahtjevnim okolnostima zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu. To bi izvješće moglo poslužiti kao osnova za odluku Euroskupine o pokretanju posljednje tranše mjera razduživanja uvjetovanih politikama, koje su dogovorene u lipnju 2018.

Komisija spremna za konstruktivan dijalog s Europskim parlamentom

Komisija poziva Euroskupinu i Vijeće da rasprave o dokumentima koji su danas predstavljeni i potvrde predložene smjernice. Komisija je sada spremna za konstruktivan dijalog s Europskim parlamentom o sadržaju tog paketa te o sljedećim koracima u ciklusu europskog semestra.

Mehanizam za oporavak i otpornost

Europski semestar okvir je za koordinaciju ekonomskih politika i politika zapošljavanja država članica. Od uvođenja 2011. afirmirao se kao forum za raspravu o izazovima država članica Unije u području fiskalne i gospodarske politike te politike zapošljavanja u okviru zajedničkog godišnjeg okvira, a tu ulogu ima i u fazi oporavka i u potpori zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Mehanizam za oporavak i otpornost okosnica je instrumenta NextGenerationEU, čiji proračun iznosi 723,8 milijardi eura u zajmovima i bespovratnim sredstvima za potporu reformama i ulaganjima država članica Unije. Svrha mu je ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa te europska gospodarstva i društva učiniti održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i mogućnosti zelene i digitalne tranzicije.

Izvor: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7072


Radionice o zelenoj urbanoj obnovi

održivi razvoj


Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) od 11. listopada počinje provoditi informativne radionice u sklopu Poziva ‘Izrada strategija zelene urbane obnove’. 

Radionice se održavaju virtualno (platforma Microsoft Teams) te su namijenjene isključivo potencijalnim prijaviteljima – jedinicama lokalne samouprave i gradu Zagrebu. Radionice se održavaju 11., 19. i 27. listopada u 10 sati. Prijave za sudjelovanje potrebno je poslati e-poštom na adresu: zelena@mpgi.hr. Broj prijava na radionice je ograničen, stoga MPGI poziva sve zainteresirane da svoje prijave pošalju na vrijeme, prenosi Energetika.net.

MPGI podsjeća kako je za izradu strategije zelene urbane obnove u okviru inicijative 6. Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), reforme C6.1. R5 ‘Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot-projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama‘, osigurana alokacija od 2,5 milijuna kuna.

Dostava, tj. podnošenje projektnih prijedloga u sustavu eNPOO potencijalnim prijaviteljima moguće je od 31. listopada u 9 sati. Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 30. studenoga do 16 sati.

Održivi razvoj

“Cilj ovog Poziva je pružiti potporu u pripremi Strategija zelene urbane obnove u svrhu poticanja razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora s naglaskom na razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, integraciju modela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, jačanje otpornosti na rizike i klimatske promjene te kao podrška općem održivom razvoju. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga iznosi 100.000 kuna, dok je najviši 250.000 kuna”, objavljeno je na stranicama MPGI-ja.

Prihvatljive aktivnosti su izrada strategija zelene urbane obnove, upravljanje projektom i administracija te promidžba i vidljivost projekta. Stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova iznosi 100 posto. Projektni prijedlozi koji se odnose na područja u kojemu je proglašena prirodna nepogoda zbog potresa imat će prednost prilikom odabira.

Potencijalni prijavitelji za vrijeme trajanja Poziva mogu postavljati pitanja u svrhu dobivanja dodatnih pojašnjenja i obrazloženja. Pitanja se mogu podnijeti isključivo koristeći sustav eNPOO od 30. rujna do 14 dana prije isteka krajnjeg roka za podnošenje projektnih prijedloga.

Izvor: http://www.energetika-net.com/vijesti/energetska-ucinkovitost/radionice-o-zelenoj-urbanoj-obnovi-35696


Priručnik za podučavanje mladih o održivom razvoju

održivi razvoj


Novi alati za podučavanje su usmjereni na prostorno uređenje,  smanjenje nastanka otpada te klimatske promjene

Udruga Zelena Istra objavila je novi priručnik za edukaciju mladih pod nazivom “Alati za učenje – alati za održivi razvoj“ kojeg su tijekom istoimenog projekta izradili u suradnji s partnerima: talijanskom udrugom Legambiente Lombardia te slovenskim IPoP – Inštitutom za politike prostora.

Osim na hrvatskom jeziku, priručnik je objavljen na engleskom, talijanskom i slovenskom jeziku, a mogu se preuzeti na internetskoj stranici Zelene Istre:

https://www.zelena-istra.hr/hr/articles/novosti/877/zelena-istra-s-partnerima-izdala-novi-prirucnik-za/.

Cilj priručnika

Cilj priručnika je na moderan način podučavati nastavnike/ce o održivom razvoju i sve osobe koje rade s mladima iz organizacija civilnog društva i koji će se tek početi baviti temama održivog razvoja da budu osposobljeni za daljnje širenje znanja.

U priručniku je prikazano 8 inovativnih alata, odnosno metoda za neformalno učenje, a usmjereni su na tri tematska područja:

  • prostorno uređenje,
  • smanjenje nastanka otpada te
  • klimatske promjene.

U priručniku je stoga moguće pronaći sve što je potrebno znati o organizaciji i realizaciji sajma razmjene, simulacije UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama, urbane šetnje, kao i drugih alata za rad s mladima.

U priručniku je predloženo:

  • način uključivanja mladih,
  • upute za provedbu metoda po koracima,
  • prezentira ishode učenja te metode za procjenu usvojenosti ishoda učenja od strane mladih učenika.

Projekt „Alati za učenje – alati za održivi razvoj“

Projekt je započeo 1. studenog 2020., a završio je 30. lipnja 2022. Projekt je usmjeren na osnaživanje partnerskih organizacija i njihovog osoblja za inovativan rad s mladima na temama povezanima s održivim razvojem, zaštitom okoliša i klimatskim promjenama. Aktivnosti na projektu sufinancirane su sredstvima programa Erasmus+.

Izvor teksta i slike:

https://www.zelena-istra.hr/hr/articles/novosti/877/zelena-istra-s-partnerima-izdala-novi-prirucnik-za/


U blizini Samobora gradi se eko edukacijska farma Greenville

U naselju Vrhovčak u blizini Samobora Udruga za održivi razvoj Pozitiva Samobor gradi eko edukacijsku farmu Greenville koja će educirati mlade da postanu ambasadori održivog razvoja. Vizija Udruge je pokretanje vlastitog ruralnog edukacijskog centra u kojem će moći promovirati održive prakse i omogućiti osobni rast i razvoj najmlađih članova njihove zajednice, kao i pojedinaca i organizacija koji će imati koristi od sudjelovanja u njihovim programima. Uz to, cilj je na farmi Greenville provoditi i međunarodne projekte za mlade (prvenstveno u okviru programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti).

Farma će kao centar za lokalne i međunarodne programe neformalne edukacije za djecu i mlade, osim smještajnog i radnog kapaciteta, imati i pametni staklenik u kojem će djeca i mladi kroz STEM radionice učiti o korištenju tehnologije u biouzgoju.

Na farmi će se godišnje provoditi preko 30 programa u području ekologije i održivog razvoja koji će uključivati oko 300 djece, mladih te drugih organizacija i pojedinaca u stvaranju novog turističkog sadržaja razvijenog na konceptima ekološkog turizma s ciljem oživljavanja i sprječavanja depopulacije ruralne zajednice.

Udruga je započela s radovima na farmi u 2020. godini i uređenjem 1964 m2 zemljišta s postojećom stambenom zgradom i pomoćnom zgradom za vrt, unutarnjim radnim prostorom i poljoprivrednim zemljištem. Do sada je uspješno dovršen proces uređenja i opremanja smještajnih jedinica te blagovaonice i sanitarnih čvorova.

Udruga je uložila sve organizacijske kapacitete te vlastitu ušteđevinu u uređenje i opremanje farme, a projekt je dobio financijsku podršku Erste banke u obliku kredita, što je pokrilo samo dio troškova koji su nužni za otvaranje centra. Stoga, Udruga je odlučila pokrenuti crowdfunding kampanju u travnju 2022. kroz koju želi prikupiti sredstva potrebna za dovršetak i otvaranje farme. Projekt je moguće podržati i donacijom sredstava, materijala i opreme, volonterskim radom te povećanjem vidljivosti.

Na službenoj stranici Greenville možete naći više informacija:  https://greenvillefarm.eu/.

Izvor slike: Freepik