Otvoren je natječaj za održiva i inovativna STEM rješenja za osnovne i srednje škole

održivost

Učenici moraju osmisliti rješenja za aktualne ekološke probleme

Otvoren je natječaj za osnovnoškolce i srednjoškolce diljem Hrvatske za originalna, inovativna, održiva i primjenjiva STEM rješenja pod motom „Budi dio zelene budućnosti“, kojeg organizira udruga Bioteka u sklopu projekta „Razvoj mreže STEM ambasadora“. Učenici trebaju osmisliti rješenje za jedan od ekoloških izazova ovog stoljeća, snimiti video o predloženome rješenju u trajanju do 3 minute i objaviti ga na YouTubeu do nedjelje 19. lipnja 2022. godine.

Tko se može prijaviti?

Na natječaj se mogu prijaviti učenici u školskoj godini 2021./2022. koji pohađaju treći, četvrti, peti, šesti ili sedmi razred osnovne škole te prvi, drugi ili treći razred srednje škole u Republici Hrvatskoj.

Nagrada

Odabrat će se 40 najboljih radova osnovnoškolaca i 40 srednjoškolaca. Pobjednici će osvojiti poziv za sudjelovanjem na petodnevnom STEM kampu u Znanstveno edukacijskom centru Višnjan. U kampu će članovi Astronomskog društva Višnjan uz STEM ambasadore iz Bioteke te udruge DOOR i FabLabHR.net obrađivati raznolike STEM teme, kroz projektni i istraživački rad.

Ekološki izazovi

Ekološki izazovi koji su podijeljeni u 9 tema za učenika osnovnih škola su:

 

1. Što s hranom kojoj je istekao rok trajanja?

2. Kako spasiti pčelicu Maju i spriječiti pomor pčela?

3. DIY: kako napraviti kućni uređaj za reciklažu?

4. Koje je rješenje za toplinsko pregrijavanje gradova ljeti?

5. Ovo su novi načini skladištenja otpada!

6. Ovako izgleda obalni grad otporan na porast razine mora

7. Predstavljamo energetski neovisnu školu!

8. Kako zaustaviti zagrijavanje našeg planeta?

9. Školsko igralište kao eko-park.

 

Ekološki izazovi koji su podijeljeni u 9 tema za učenika srednjih škola su:

 

1. Što s hranom kojoj je istekao rok trajanja?

2. DIY: kako napraviti kućni uređaj za reciklažu?

3. Koje je rješenje za toplinsko pregrijavanje gradova ljeti?

4. Novi načini saniranja i skladištenja otpada!

5. Ovako izgleda obalni grad otporan na porast razine mora

6. Predstavljamo energetski neovisnu školu!

7. Kako zaustaviti zagrijavanje našeg planeta?

8. Kako bi izgledala environment – friendly elektrana?

9. Plan oporavka okoliša od masovnog turizma

Upute za prijavu

Upute za prijavu učenika osnovnih škola možete pregledati OVDJE.

Upute za prijavu učenika srednjih škola možete pregledati OVDJE.

Projekt „Razvoj mreže STEM ambasadora“

Cilj projekta je jačanje kapaciteta, znanja i vještina te međusektorske suradnje organizacija civilnog društva i obrazovnih institucija za provedbu programa popularizacije STEM-a u Hrvatskoj. Projekt provodi udruga Bioteka s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu te s udrugama DOOR, FabLabhr.NET i Astronomskim društvom Višnjan. Ukupna vrijednost projekta je 2.829.663,79 kuna, a sufinanciran je s 85% iz Europskog socijalnog fonda i s 15 % iz Državnog proračuna.

Izvor teksta: http://udruga.bioteka.hr/hr/veliki-stem-natjecaj-za-djecu-i-mlade/

Izvor slike: Freepik


Civilna društva pozivaju EU da svima omogući održivo grijanje i hlađenje

Sedam velikih europskih organizacija civilnog društva, koje predstavljaju većinu u europskim inicijativama za zaštitu okoliša, pozivaju EU (poziv možete pročitati OVDJE) da osigura grijanje na obnovljive izvore energije s obzirom na klimatsku krizu i izbjegavanje buduće krize cijena energenata.

Supotpisnice manifesta (prvog takve vrste) za budućnost grijanja i hlađenja u Europi, su sljedeće organizacije: Bankwatch, CAN Europe, ECOS – Environmental Coalition on Standards, EEB – European Environmental Bureau, Friends of the Earth Europe, Global Witness i Greenpeace.

Sedam organizacija civilnog društva pozivaju EU da podrži i provede masovno i brzo uvođenje rješenja za grijanje na obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti diljem Europe kako bi se osiguralo da si svi, a posebno kućanstva s niskim prihodima, mogu priuštiti prijelaz na grijanje na obnovljive izvore energije i koristiti se prednostima takvog sustava.

Razlog Poziva je procjena da 80 milijuni ljudi u Europi ima veliki izazov ove zime s održavanjem svojih domova adekvatno toplim zbog naglog porasta cijena prirodnog plina i ostalih energenata, dok je neto prihod sedam velikih tvrtki koje proizvode prirodni plin u 2021. godini (BP, Chevron, Eni, Equinor, ExxonMobil, Shell i TotalEnergies) iznosio gotovo 100 milijardi dolara.

Smanjenje potražnje za energijom kroz povećanje energetske učinkovitosti i prelazak na održivo grijanje i hlađenje ključno je za borbu protiv klimatskih promjena. Zato se podrška mora pružiti najranjivijim dijelovi našeg društva tijekom napuštanja fosilnih sustava koji potiču ekološku krizu i društvenu nepravdu.

U ime koalicije, Davide Sabbadin, viši službenik za klimatsku politiku i kružno gospodarstvo u Europskom uredu za okoliš (EEB), naglasio je:

“Ljudi moraju biti u mogućnosti grijati svoje domove bez zagrijavanja planeta. Međutim, vlade i EU bili su prespori u ukidanju subvencija za fosilna goriva i preusmjeravanju te potpore na rješenja za održivo grijanje i energetsku učinkovitost. To mora postati jedan od prioriteta EU-a u ovom desetljeću. Rješenja, kao što su mreže grijanja koje koriste obnovljive izvore energije poput geotermalne ili solarne, ali i dizalice topline koje se napajaju električnom energijom iz obnovljivih izvora, postoje već duže vrijme.“

Izvor teksta: https://caneurope.org/after-fossil-gas-companies-record-2021-profits-civil-society-calls-on-renewable-heating-for-all/


Iskoristimo sunčevu energiju! Uključite se u javno savjetovanje!

Udruge i znanstvene institucije pozivaju sve zainteresirane na javno savjetovanje o smjernicama koje mogu pomoći u povećanju udjela obnovljivih izvora energije u lokalnim zajednicama te tako ubrzati energetsku tranziciju.

Savjetovanje je dio projekta METAR do bolje klime u čijoj provedbi sudjeluje 11 partnerskih organizacija, od čega dvije znanstvene institucije, osam udruga te jedan grad. Stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u suradnji s partnerima napisali su i razradili dva dokumenta: smjernice za energetsku tranziciju i porast korištenja sunčeve energije u lokalnim zajednicama te smjernice za građane i građanke s ciljem povećanja udjela obnovljivih izvora energije u kućanstvima.

U navedenim dokumentima sažeto se navode prednosti ugradnje sunčane elektrane na krovove, mjere koje jedinice lokalne samouprave mogu poduzeti kako bi potaknule veće korištenje sunčeve energije te druge korisne informacije i preporuke. Smjernice uključuju i kalkulator za okvirnu procjenu isplativosti ugradnje sunčane elektrane.

“Pozivamo sve gradove, općine, županije, stručnjake, tvrtke te građanke i građane da do srijede 9. ožujka. sudjeluju u javnom savjetovanju o sadržaju smjernica, tako da u online obrasce (dostupne ovdje i ovdje) upišu svoje komentare na sadržaj navedenih dokumenata. Same smjernice i obrasci mogu se preuzeti na istim poveznicama te na web stranicama Zelene akcije i ostalih partnera”, naveli su autori.

Javno predstavljanje smjernica održat će se u srijedu 23. veljače u 18:00 sati preko platforme Zoom na poveznici https://us02web.zoom.us/j/86366313596. Na izlaganju će autori održati kratko uvodno predavanje  o solarnim sustavima i zatim prezentirati sadržaj smjernica. Nakon toga, sudionici će moći sudjelovati u raspravi, a svi prijedlozi obradit će se zajedno s pisanim primjedbama iz online obrazaca.

Cilj je doraditi smjernice temeljem javnog savjetovanja te zagovarati njihovu primjenu, kako bi što više građana i lokalnih zajednica iskoristio potencijal obnovljivih izvora energije i smanjilo svoje mjesečne račune za energiju kao i utjecaj na klimu.

Projekt METAR do bolje klime financira Europska unija kroz Europski socijalni fond. Cilj projekta je uspostaviti trajnu tematsku mrežu kapacitiranih organizacija civilnog društva, jedinica lokalne samouprave i znanstveno-istraživačkih institucija koja će uključivanjem u sve faze razvoja javnih politika doprinijeti tranziciji u niskougljično društvo prilagođeno klimatskim promjenama bez energetskog siromaštva.  Nositelj projekta je udruga DOOR (Društvo za oblikovanje održivog razvoja), a partneri su Grad Zagreb, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Terra Hub, Eko-Zadar, Brodsko ekološko društvo, Institut za političku ekologiju, Zelena akcija, Zelena Istra i Forum za slobodu odgoja. Više informacija o projektu dostupno je na https://metar.door.hr/. Projekt METAR do bolje klime financiran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.995,32 HRK.

Kontakti:

Bernard Ivčić, Zelena akcija, 099/314 9138, bernard@zelena-akcija.hr

Goran Grdenić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, 01/6129996, goran.grdenic@fer.hr


Postoji rizik da taksonomija EU-a pogorša klimatsku krizu

Postoji rizik da će milijarde eura biti usmjereno na fosilna goriva, nuklearnu energiju i masovni, automatizirani, industrijski uzgoj životinja, što će samo pogoršati klimatsku krizu.

Razlog je vjerojatna promjena u taksonomiji EU-a, tj. u klasifikaciji gospodarskih sektora koji se mogu smatrati održivim. Naime, nekoliko država članica snažno se zalaže za uključivanje fosilnog plina i nuklearne energije u taksonomiju, unatoč velikim emisijama fosilnih plinova i radioaktivnog otpada koji se proizvodi pri korištenju nuklearne energije. Prijedlog Europske komisije se očekuje svakog dana.

U nastavku je 10 razloga zašto bi takva taksonomija EU-a mogla pogoršati klimatsku krizu:

1) Taksonomija EU-a bi se suočila sa scenarijem Međunarodne agencija za energiju (IEA) od 1,5°C.

Međunarodna energetska agencija smatra da sektor proizvodnje električne energije mora imati 100% nultu stopu emisija do 2035. u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i do 2040. u svijetu. To znači postupno ukidanje svih termoelektrana na plin do navedenih rokova.

2) Taksonomija EU-a može potkopati klimatski cilj EU-a do 2030.

Procjena utjecaja Komisije pokazuje da EU mora smanjiti korištenje fosilnog plina za oko 30% kako bi ispunio svoj klimatski cilj od 55% do 2030. Ako plin postane dio taksonomije to bi dovelo do većeg korištenja plina, ne manje.

3) Taksonomija EU-a bila bi korak unatrag u odnosu na trenutnu tržišnu praksu.

Globalno tržište zelenih obveznica isključuje fosilni plin i nuklearnu energiju.

4) Taksonomija EU-a bila bi korak unatrag u odnosu na izdavanje zelenih obveznica EU-a.

Komisija je objavila da njezino vlastito izdavanje zelenih obveznica za paket oporavka EU-a neće uključivati ni fosilna goriva ni nuklearnu energiju.

5) Taksonomija EU-a bila bi korak unatrag u odnosu na politike Europske investicijske banke (EIB).

EIB ne podržava nuklearnu energiju, a njezina politika kreditiranja energije iz 2019. isključila je fosilni plin. Predsjednik EIB-a Werner Hoyer jasno je rekao „gotovo je s plinom“.

6) Taksonomija EU-a zaostajala bi za kineskom taksonomijom koja je isključila fosilni plin iz proizvodnje električne energije i južnokorejskom taksonomijom koja isključuje nuklearnu energiju.

7) Uključivanje plina bilo bi kršenje Uredbu o taksonomiji u nekoliko točaka, i kao posljedica toga vjerojatno će biti osporeno na sudu, kao što je Austrija jasno dala do znanja u vezi nuklearne energije.

8) Taksonomija EU-a potkopala bi Globalno obećanje o metanu koje predvode EU i SAD pokrenuto na COP26 s ciljem  smanjenja najmanje 30% emisija metana do 2030. Više industrijskog uzgoja stoke i više termoelektrana na plin vrlo bi vjerojatno značilo više emitiranja metana.

9) Taksonomija EU-a ne bi bila u skladu s obećanjem danom na COP26 koje podupire 12 država članica EU-a, a predvodi Ujedinjeno Kraljevstvo, s ciljem postepenog ukidanja međunarodne potpore fosilnim gorivima do 2022. (uključujući Francusku, Njemačku, Italiju, Finsku, Švedsku, Nizozemsku, Sloveniju, Belgiju, Dansku, Irsku, Portugal, Španjolsku).

10) Taksonomija EU-a ne bi bila u skladu s članstvom ili potporom šest država članica EU-a u međunarodnom savezu „Beyond Oil & Gas Alliance“ koji se obvezuje na postupno ukidanje plina (uključujući Francusku, Švedsku, Dansku, Irsku, Portugal, Italiju).

Izvor teksta: https://www.wwf.eu/?5255391/10-reasons-why-the-EU-taxonomy-might-go-from-hall-of-fame-to-wall-of-shame

Izvor slike: Pixabay


Projekt PROBONO – za gradnju zelenih i održivih gradskih četvrti

Hrvatski savjet za zelenu gradnju od siječnja 2022. godine provodi projekt PROBONO, financiran programom EU-a Obzor 2020, čiji je cilj pronalazak inovativnih rješenja pri dizajnu, gradnji i operativnom vijeku novih i obnovljenih zgrada koje će ostvariti nulte stope emisija ugljika te biti energetski učinkovite kao dio održivih i zelenih gradskih četvrti. Takve četvrti će biti dio pilot aktivnosti u 6 gradova (Madrid, Dublin, Porto, Bruxelles, Aarhus i Prag) unutar kojih će se uspostaviti PROBONO living labs, odnosno stvaranje zajedničkog prostora u kojem će korisnici i istraživači moći razvijati i testirati usluge, procese i nove načine rada.

U sklopu projekta PROBONO, na kojem će u narednih pet godina sudjelovati 47 partnera iz 15 različitih zemalja. Osim toga, tijela javne vlasti i građani će imati priliku sudjelovati u procesima donošenja mjerljivih, održivih i primjenjivih rješenja pri ostvarenju cilja energetski učinkovitih i niskougljičnih zgrada i gradskih četvrti.

Na projektu će se izraditi alati za strateško planiranje izgradnje zelenih i održivih četvrti za prostorni, gospodarski, tehnički, ekološki i društveni kontekst usklađen s urbanističkim planovima i gradskim politikama. Alat za podršku u planiranju će se temeljiti na cloud sustavu, a omogućit će izradu optimalnog dizajna za zelene i održive četvrti bez emisija ugljika koji uključuje PROBONO inovativna rješenja. U takvim četvrtima će se omogućiti mjerenje različitih komunalnih usluga poput potrošnje električne energije, plina, toplinske energije, rashladne energije i vode, a koje će biti povezane s konceptom internet stvari (IoT) i programom za energetsku optimizaciju. Sve to će biti u kombinaciji s fotonaponskim sustavima, geotermalnom tehnologijom, mikroturbinama, učinkovitim tehnologijama za ventilaciju, grijanje i hlađenje, zelenim krovovima, prilagođenom izolacijom, učinkovitim skladištenjem energije i punionicama za električna vozila.

Izvori teksta:

https://gbccroatia.org/novi-projekt-ostvarivanje-energetski-pozit/blog/610

https://cordis.europa.eu/project/id/101037075

Izvor slike: Unsplash


Komisija predlaže da ekološka održivost bude temelj obrazovanja i sustava obuke u EU

Komisija je objavila prijedlog Preporuke Vijeća za učenje o ekološkoj održivosti čiji je cilj podržati države članice, škole, ustanove visokog obrazovanja, nevladine organizacije i sve pružatelje obrazovanja u osposobljavanju učenika za razumijevanje održivosti, klimatskih promjena i okoliša.

Prijedlog Komisije poziva države članice da:

  • omoguće učenicima svih dobnih skupina pristup visokokvalitetnom i uključivom obrazovanju o klimatskim promjenama, bioraznolikosti i održivosti;
  • uspostave educiranje o održivosti kao prioritetno područje u politikama i programima obrazovanja i osposobljavanja kako bi se podržalo i omogućilo sektoru da pridonese zelenoj tranziciji;
  • potiču i podržavaju cjeloviti institucijski pristup održivosti koji obuhvaća podučavanje, razvoj vizija, planiranje i upravljanje, aktivno uključivanje studenata i osoblja, upravljanje zgradama i resursima te partnerstvo s lokalnim i širim zajednicama;
  • mobiliziraju nacionalna sredstva i sredstva EU-a za ulaganje u održivu i zelenu infrastrukturu, obuku, alate i resurse za povećanje otpornosti i spremnosti u obrazovanju i osposobljavanju za zelenu tranziciju.

Koliko je tema bitna pokazuje upitnik Eurobarometra, u kojem je mladima prvi odgovor na pitanje o tome koji bi bili glavni prioriteti za EU u narednim godinama bio zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena (67%), a zatim poboljšanje obrazovanja i osposobljavanja (56%).

Uz to, u nedavno objavljenom dokumentu „GreenComp The European sustainability competence framework“ kojeg je objavio Zajednički istraživački centar (eng. Joint Research Centre) ističu se kompetencije potrebne za zelenu tranziciju, poput kritičkog razmišljanja, preuzimanja inicijative, poštivanja prirode i razumijevanje utjecaja kojeg imaju svakodnevne akcije i odluke na okoliš i globalnu klimu.

Također treba istaknuti da je Program Erasmus+ za razdoblje 2021.-2027. dosta fokusiran na zelenu tranziciju u obrazovanju i osposobljavanju. U 2022. godini prioritet će imati projekti koji razvijaju zelene kompetencije i vještine, nastavne planove i programe usmjerene na budućnost i planirane pristupe održivosti od strane pružatelja obrazovanja. Za velike projekte osigurat će se sredstva za identificiranje, razvoj i testiranje inovativnih pristupa u obrazovanju o održivosti okoliša. Komisija će omogućiti obuku za edukatore putem europske internetske platforme za školsko obrazovanje School Education Gateway i putem zajednice odgojno-obrazovnih djelatnika iz predškolskih ustanova eTwinning. Novim portalom European Education Area Portal Komisija omogućuje jednostavan pristup informacijama o obrazovanju i osposobljavanju u EU, uključujući specifične informacije o zelenom obrazovanju.

Izvor teksta: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_327

Izvor slike: Pixabay


Vaučeri za popravak stvari koji potiču održivost i smanjuju emisije CO2

U Beču se dijele vaučeri za popravak (eng. Vienna Repair Voucher), subvencija čiji je cilj potaknuti da ljudi češće popravljaju stvari, a ne da učestalo kupuju nove stvari iako postoje mogućnosti za popravak stvari koje već posjeduju. Projekt time potiče ljude da se bave temom održivosti i doprinose kružnom gospodarstvu te smanjuju stvaranje otpada. Uz to, vaučer pomaže osobama s nižim primanjima da poprave svoje pokvarene predmete.

Vaučere za popravak mogu dobiti svi, a ne samo stanovnici Beča. Vaučer pokriva 50% bruto troškova popravka do maksimalnog iznosa od 100 eura. Ako kupac dobije procjenu troškova, ali se ne odluči popraviti artikl, vaučer se također može iskoristiti za pokrivanje naknade za procjenu troškova do maksimalno 45 eura.

Subvencija je započela u rujnu 2020. i do danas je registrirano oko 26.000 popravaka zahvaljujući vaučerima za popravak, čime je ušteđeno oko 620 tona emisije ugljičnog dioksida (svaki popravak štedi u prosjeku 24 kilograma ugljičnog dioksida).

Vaučeri se mogu iskoristiti u servisima i tvrtkama sa sjedištem u Beču koje su članice mreže Vienna Repair Network (njem. Wiener Reparaturnetzwerk).

Izvor teksta: https://innovationinpolitics.eu/showroom/project/vienna-repair-voucher/

Izvor slike: Freepik


Središnja konferencija o održivoj gradnji

Hrvatski savjet za zelenu gradnju 24. i 25. studenog 2021. godine organizira 4. Središnju konferenciju o održivoj gradnji na kojoj će se okupiti stručnjaci za održivu gradnju, zelenu ekonomiju i mobilnost. Konferencija će se održati putem ZOOM platforme, a program se vrednuje sa 6 sati u okviru Programa stručnog osposobljavanja.

Konferencija je namijenjena predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave, državnim dužnosnicima, predstavnicima nadležnih ministarstava, vlasnicima nekretnina, projektantima, inženjerima raznih tehničkih struka, investitorima, proizvođačima građevnog materijala, developerima, bankarima, predstavnicima energetskih tvrtki, predstavnicima akademske zajednice i mnogim drugima. Sudjelovanje na konferenciji je besplatno.

Glavne teme konferencije su:

  • održivost i otpornost gradova i velikih projekata u Republici Hrvatskoj;
  • DGNB – razvoj i implementacija certifikata u Republici Hrvatskoj;
  • hrvatski forum o održivoj gradnji – 3D printanje;
  • nZEB i energetska učinkovitost;
  • održivi materijali i energetska obnova zgrada;
  • smanjenje emisija CO2 financiranjem održivih projekata i
  • e-mobilnost.

Glavni govornik konferencije je arhitekt Philippe Block, glavni i odgovorni za projekt Striatus mosta. Riječ je o prvom mostu ispisanom u 3D tehnologiji.

Program konferencije i prijavnicu možete pronaći na sljedećoj poveznici:

https://gbccroatia.org/sredisnja-konferencija-o-odrzivoj-gradnji/ponuda/389

Izvor slike: Pixabay


U Hrvatskoj započinje certificiranje održivosti zgrada po njemačkom modelu

Hrvatski savjet za zelenu gradnju potpisao je ugovor s Njemačkim društvom za održivi razvoj, po kojem će se moći koristiti DNGB sustavom certificiranja održivosti zgrada na nacionalnoj razini. Međunarodni sustav DNGB predstavlja vodeću svjetsku oznaku kvalitete za održivu gradnju usklađen s vrijednostima dekarbonizacije i učinkovite zaštite od klimatskih promjena.

Zgrade certificirane prema DGNB sustavu jamčit će visok stupanj održivosti i sigurnosti uključujući sve elemente važne za produktivnost i očuvanje zdravlja i blagostanja ljudi. Certifikat će jamčiti da su tijekom gradnje zgrada odabrani netoksični materijali, da je kakvoća zraka u zgradama visoka te da su ugrađeni sustavi koji će štedjeti energiju za grijanja i hlađenja, što će uzrokovati manje emisija CO2. Uz to, takve zgrade troše manje resursa tijekom izgradnje i uglavnom se prilikom dekonstrukcije mogu reciklirati čime smanjuju otpad i tako doprinose zaštiti okoliša. Uloga DGNB sustava je jako velika u smanjenju globalnog zagrijavanja jer su zgrade u Europi odgovorne za 40% potrošnje energije, 36% emisije CO2 i 35% generiranog otpada.

Trenutno, DGNB certifikat ima više od 8200 javnih i privatnih zgrada i prostora u 27 zemalja diljem svijeta. U Hrvatskoj je ukupno certificirano 9 zgrada prema kriteriju održivosti, a poslovnoj zgradi Matrix C u Zagrebu dodijelit će se prvi certifikat prema DGNB sustavu.

DNGB sustav je usklađen s EU regulativom i projektom LIFE Level(s) kojeg provodi Hrvatski savjet za zelenu gradnju u suradnji s ukupno 8 zemalja EU, a koji definira stupnjeve održivosti zgrada. Projekt omogućava korištenje seta EU kriterija procjene održivosti zgrada i izvor je uputa kako uzeti cijeli životni vijek zgrade u obzir pri proizvodnji materijala, izgradnji, operativnom životu zgrade, dekonstrukciji i rušenju.

Izvor slike: Pixabay


Izašla je nova analiza o ulozi vodika u energetskoj tranziciji

Španjolska zaklada Fundación Renovables objavila je novu analizu pod nazivom „Uloga vodika u energetskoj tranziciji. Analiza i pozicioniranje“.

Analiza jasno ističe da bi vodik trebao imati komplementarnu ulogu u elektrifikaciji finalne potrošnje energije. U analizi je naglašeno da je jedino rješenje u energetskoj tranziciji održivi vodik koji nastaje elektrolizom vode kod koje se koristi električna energija koja je 100% proizvedena iz obnovljivih izvora energije, a proizvodnja vodika bi trebala biti što bliže mjestima potrošnje.

Ubrizgavanje vodika u plinsku mrežu trebalo bi se izbjegavati kako bi se izbjeglo korištenje fosilnih goriva te da se izbjegne smanjenje energetske vrijednosti vodika. Analizom se jasno želi pokazati da svaka alternativa vodiku pogoršava problem i usporava stvaranje gospodarstva s nultom stopom emisija stakleničkih plinova.

U analizi je objašnjeno da vodik proizveden iz obnovljivih izvora energije ima budućnost u deskarbonizaciji, ali treba se uzeti u obzir činjenica da se takvo rješenje mora razvijati racionalno u skladu s tehnološkom zrelošću koju međunarodne organizacije pozicioniraju tek nakon 2030. godine, zbog čega prijedlozi energetskih tvrtki o takvim rješenjima i medijska očekivanja nisu koherentna.

 

Izvor slike: Pixabay