U Hrvatskoj započinje certificiranje održivosti zgrada po njemačkom modelu

Hrvatski savjet za zelenu gradnju potpisao je ugovor s Njemačkim društvom za održivi razvoj, po kojem će se moći koristiti DNGB sustavom certificiranja održivosti zgrada na nacionalnoj razini. Međunarodni sustav DNGB predstavlja vodeću svjetsku oznaku kvalitete za održivu gradnju usklađen s vrijednostima dekarbonizacije i učinkovite zaštite od klimatskih promjena.

Zgrade certificirane prema DGNB sustavu jamčit će visok stupanj održivosti i sigurnosti uključujući sve elemente važne za produktivnost i očuvanje zdravlja i blagostanja ljudi. Certifikat će jamčiti da su tijekom gradnje zgrada odabrani netoksični materijali, da je kakvoća zraka u zgradama visoka te da su ugrađeni sustavi koji će štedjeti energiju za grijanja i hlađenja, što će uzrokovati manje emisija CO2. Uz to, takve zgrade troše manje resursa tijekom izgradnje i uglavnom se prilikom dekonstrukcije mogu reciklirati čime smanjuju otpad i tako doprinose zaštiti okoliša. Uloga DGNB sustava je jako velika u smanjenju globalnog zagrijavanja jer su zgrade u Europi odgovorne za 40% potrošnje energije, 36% emisije CO2 i 35% generiranog otpada.

Trenutno, DGNB certifikat ima više od 8200 javnih i privatnih zgrada i prostora u 27 zemalja diljem svijeta. U Hrvatskoj je ukupno certificirano 9 zgrada prema kriteriju održivosti, a poslovnoj zgradi Matrix C u Zagrebu dodijelit će se prvi certifikat prema DGNB sustavu.

DNGB sustav je usklađen s EU regulativom i projektom LIFE Level(s) kojeg provodi Hrvatski savjet za zelenu gradnju u suradnji s ukupno 8 zemalja EU, a koji definira stupnjeve održivosti zgrada. Projekt omogućava korištenje seta EU kriterija procjene održivosti zgrada i izvor je uputa kako uzeti cijeli životni vijek zgrade u obzir pri proizvodnji materijala, izgradnji, operativnom životu zgrade, dekonstrukciji i rušenju.

Izvor slike: Pixabay


Izašla je nova analiza o ulozi vodika u energetskoj tranziciji

Španjolska zaklada Fundación Renovables objavila je novu analizu pod nazivom „Uloga vodika u energetskoj tranziciji. Analiza i pozicioniranje“.

Analiza jasno ističe da bi vodik trebao imati komplementarnu ulogu u elektrifikaciji finalne potrošnje energije. U analizi je naglašeno da je jedino rješenje u energetskoj tranziciji održivi vodik koji nastaje elektrolizom vode kod koje se koristi električna energija koja je 100% proizvedena iz obnovljivih izvora energije, a proizvodnja vodika bi trebala biti što bliže mjestima potrošnje.

Ubrizgavanje vodika u plinsku mrežu trebalo bi se izbjegavati kako bi se izbjeglo korištenje fosilnih goriva te da se izbjegne smanjenje energetske vrijednosti vodika. Analizom se jasno želi pokazati da svaka alternativa vodiku pogoršava problem i usporava stvaranje gospodarstva s nultom stopom emisija stakleničkih plinova.

U analizi je objašnjeno da vodik proizveden iz obnovljivih izvora energije ima budućnost u deskarbonizaciji, ali treba se uzeti u obzir činjenica da se takvo rješenje mora razvijati racionalno u skladu s tehnološkom zrelošću koju međunarodne organizacije pozicioniraju tek nakon 2030. godine, zbog čega prijedlozi energetskih tvrtki o takvim rješenjima i medijska očekivanja nisu koherentna.

 

Izvor slike: Pixabay


DOOR je sudjelovao na konferenciji o obrazovanju djece i mladih o održivom razvoju

DOOR je 14. srpnja 2021. godine sudjelovao na završnoj konferenciji „Alati podrške za obrazovanje djece i mladih o održivom razvoju“ u sklopu projekta „(O)drži moj korak!“ čiji je nositelj Agencija lokalne demokracije Sisak. Cilj projekta je izobrazba o održivom razvoju kroz volontiranje, osnivanjem 2 srednjoškolska volonterska kluba u Sisku i Hrvatskoj Kostajnici čije su aktivnosti usmjerene na ciljeve održivog razvoja i povećanom svijesti lokalne zajednice o mogućnostima međusektorske suradnje u promociji održivog razvoja kroz dobrobiti volontiranja.

Ovom prilikom DOOR je predstavio svoje završene i aktualne projekte za djecu i mlade te edukativne materijale, igre i radionice koji su poslužili kao alati za širenje svijesti i poticanje na razvoj vlastite odgovornosti među djecom i lokalnim zajednicama o održivom razvoju i klimatskim promjenama. Naglasak je bio i na važnosti održivosti DOOR-ovih edukativnih projekata, koji se postižu obrazovanjem djelatnika škola sudjelovanjem na radionicama u sklopu projekata čime stječu znanja za kontinuirano informiranje šire zajednice i prenošenje novih modela ponašanja te doniranjem edukativni materijala (slikovnica, radni listova, knjiga i dr.) o održivom razvoju koji će školski djelatnici moći koristiti kasnije u nastavi.

DOOR-ove edukativne materijale možete pregledati na sljedećoj poveznici: https://door.hr/knjiznica-2/obrazovni_materijali/.