Rezultati istraživanja o otpadu hrane u Hrvatskoj
Provedeno je statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj u 2021. godini nad 1000 kućanstava i oko 2000 jedinica u poslovnom sektoru, a uključena su bila i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG). Istraživanje je provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prema novoj metodologiji EU-a za praćenje otpada od hrane.
Rezultati istraživanja su pokazali sljedeće:
- U kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku.
- Oko 76% otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14% u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5% u ugostiteljskoj djelatnosti, 3% u preradi i proizvodnji i 2% u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane;
- U kućanstvima 60% otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i sl., čiji nastanak je neizbježan. Međutim, 40% čini jestivi dio hrane čije bi se bacanje moglo spriječiti, te bi se u tom slučaju količine miješanog komunalnog otpada koji se danas odlaže na odlagališta smanjio za 4%.
- Po masi se u kućanstvima najviše baca meso, iza kojeg slijedi voće, zatim ostalo povrće te krumpir.
- Najčešći razlog bacanja je taj što se radi o nejestivom dijelu hrane. Ako se izuzme nejestivi dio hrane, malo više od polovine kućanstava je kao glavni razlog bacanja hrane navelo preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijedi istek roka te hrana koja je uništena/nejestiva, dok su drugi razlozi manje zastupljeni.
Uz to, treba naglasiti da je Ministarstvo poljoprivrede, s ciljem podizanja svijesti o problemu prekomjernog bacanja hrane, te promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom, izradilo sektorske vodiče za sprječavanje nastajanja otpada od hrane. U vodičima se stavlja naglasak na preduvjete i dobre prakse kojima se može spriječiti nepotrebno bacanje hrane po pojedinim fazama lanca opskrbe hranom:
- Vodič za smanjenje otpada od hrane u primarnoj proizvodnji koji je namijenjen proizvođačima hrane u prvoj fazi lanca opskrbe kao pomoć u razumijevanju razloga nastajanja otpada od hrane, uključujući i gubitke koji nastaju na polju te nudi rješenja za unaprjeđenje poslovanja i smanjenje gubitaka i otpada od hrane, što će smanjiti troškove i pozitivno utjecati na okoliš;
- Vodič za smanjenje otpada od hrane u proizvodnji i preradi hrane koji je namijenjen prehrambenoj industriji kao pomoć u prepoznavanju i razumijevanju razloga nastanka otpada od hrane po pojedinim fazama tehnološkog procesa kao i preporuke za njegovo smanjenje;
- Vodič za smanjenje otpada od hrane u trgovinama i
- Vodič za smanjenje otpada od hrane u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama.
U EU godišnje nastaje oko 88 milijuna tona otpada od hrane. Procjenjuje se da u kućanstvima EU-a nastaje više od pola ukupnog otpada od hrane (53%). Ako se uz to doda otpad od hrane nastao u trgovinama i u ugostiteljskom sektoru taj udio se povećava na 70%, dok 30% otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.
Poticanje smanjenja nastajanja otpada od hrane jedna je od mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. koji predstavlja doprinos cilju 12.3 održivog razvoja Ujedinjenih naroda, tj. postizanju smanjenja globalnog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini za 50% i smanjenju gubitaka hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine.
Projekt „Statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj“ proveden je u skladu s novim Zakonom o gospodarenju otpadom u koji su prenesene odredbe novih propisa EU-a o otpadu (doneseni tijekom 2018. i 2019.) kako bi se uspostavila zajednička metodologija i minimalni zahtjevi u kvaliteti za ujednačeno mjerenje razine otpada od hrane.
Izvor teksta:
Izvor slike: Freepik
