Objavljeno je šesto izdanje globalnog izvješća o stanju sektora zgradarstva i građevinarstva

Program Ujedinjenih naroda za okoliš (eng. United Nations Environment Programme, UNEP) objavio je šesto izdanje globalnog izvješća o stanju sektora zgradarstva i građevinarstva pod nazivom „2021 Global Status Report for Buildings and Construction“.

Izvješće, koje pruža kratki pregled globalnog godišnjeg napretka u građevinarstvu radi postizanja ciljeva Pariškog sporazuma, izradili su instituti UCL Energy Institute i Buildings Performance Institute Europe (BPIE) za Globalni savez za zgrade i građevinarstvo (eng. Global Alliance for Buildings and Construction, GlobalABC).

Rezultati Izvješća su sljedeći:

  • COVID-19 pandemija imala je neviđen utjecaj na građevinski sektor, što je rezultiralo padom izgradnje novih zgrada i značajnim promjenama u korištenju postojećih. To ujedno objašnjava zašto podaci o emisijama stakleničkih plinova za 2020. godinu pokazuju privremeno poboljšanje u smislu smanjenja emisija, što je uglavnom posljedica smanjenja gospodarske aktivnosti, a ne učinka provedenih mjera. U slučaju da se ne poduzmu mjere smanjenja emisija, procjenjuje se da će se emisije i potrošnja energije u zgradarstvu “oporaviti” te da će se za nekoliko godina približiti razinama iz 2019. godine.
  • Globalna potražnja za energijom u sektoru zgradarstva se smanjila se za 1% u 2020. u odnosu na prethodnu godinu, ali je relativni udio sektora u ukupnoj potražnji energije porastao na 36%, u odnosu na 35% u 2019. godini.
  • Emisije CO2 u zgradarstvu su se smanjile za 10% u 2020. u odnosu na 2019., kao rezultat promjene u korištenju energije povezane sa zgradama. Unatoč tome, globalni udio emisija CO2 povezane s korištenje energije u zgradarstvu i građevinarstvu, u odnosu na druge sektore, smanjio se samo za 1% (tj. 37% u 2020., u usporedbi s 38% u 2019.).
  • Ulaganja u energetsku učinkovitost u zgradarstvu porasla su za 11,4% u 2020. godini na oko 184 milijardi dolara, uz javnu potporu u EU (odvojeno od bilo kakvih poticaja). Po prvi puta od 2015. godišnja stopa rasta ulaganja u energetsku učinkovitost u tom sektoru prešla je 3%.

Kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma, sektori zgradarstva i građevinarstva moraju se dekarbonizirati do 2050. godine na globalnoj razini. Sve zemlje trebale bi iskoristiti priliku koju nudi oporavak nakon pandemije kako bi ubrzale transformaciju sektora. Istovremeno u sektoru zgradarstva potrebno je zadovoljiti predviđeno udvostručenje globalne potražnje za energijom u zgradama i njihove tlocrtne površine jer gospodarstva u razvoju nastavljaju odgovarati na rastuću potražnju za izgradnjom prostora i za energetskim uslugama. Emisije u zgradarstvu morat će se smanjiti tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa kroz pristup koji sadržava tri aspekta: znatno smanjenje potražnje za energijom, dekarbonizacija sustava opskrbe električnom energijom (npr. korištenjem električne i toplinske energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije) i procjena ukupnih emisija CO2 u životnom ciklusu materijala (eng. embodied carbon). Prema tome, emisije iz materijala i one nastale tijekom građevinskih radova moraju se hitno riješiti kako bi se osiguralo da je novogradnja optimizirana za rješenja koja nude niske udjele ugljika tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa.

Više informacija potražite ovdje.


Podizanje svijesti o problemu gubitka i štete zbog klimatskih promjena uoči konferencije COP26

U susret klimatskoj konferenciji COP26, organizira se događaj “Dan svijesti o gubitku i šteti” čiji je cilj podići svijest o problemu gubitka i štete zbog klimatskih promjena te potrebi da se naplati najvećim zagađivačima. Online panel će se održati na Zoomu u četvrtak, 23. rujna 2021. u 15:00 BST / 14:00 GMT.

Gubici i štete uzrokovani klimatskim promjenama su stvarnost za ljude diljem svijeta i svake godine su sve gori. Unatoč tome što su priznate negativne posljedice klimatskih promjena na Pariškom sporazum, nije bilo napretka u pogledu toga odakle bi se trebao osigurati novac za plaćanje gubitka i štete.

U sklopu događaja prikazat će se kratki film s klimatskim aktivistima Vanessa Nakate, Prof Saleemul Huq and Harjeet Singh.

Registrirat se možete na sljedećoj poveznici: https://actionnetwork.org/events/loss-damage-and-cop26-film-launch-and-panel-event?source=direct_link&

Ujedinjeno Kraljevstvo će zajedno s Italijom biti domaćin 26. konferencije stranaka UN-a o klimatskim promjenama (COP26) u Glasgowu 31. listopada – 12. studenoga 2021. Konferencija COP26 okupit će države radi bržeg postizanja ciljeva Pariškog sporazuma i Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama. U Škotskoj se očekuje dolazak više od 190 svjetskih čelnika zajedno s desecima tisuća pregovarača, predstavnika vlade, poduzetnika i građana za raspravu koja će trajati 12 dana.

Prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine, zemlje su se obvezale donijeti nacionalne planove u kojima će utvrditi koliko će smanjiti svoje emisije, a poznate su kao nacionalno određeni doprinosi (NDC). Zemlje su se složile da će svakih pet godina ažurirati te planove koji će pokazivati njihove najveće moguće ambicije u smanjenju emisija. Ove godine, godinu dana kasnije zbog pandemije, zemlje će ažurirati svoje planove za smanjenje emisija, iako se još nisu približili ograničenju globalnog zatopljenja na 1,5 oC, a vremena je sve manje. Naredne godine do 2030. bit će ključne, jer koliko god Pariški sporazum bio značajan, zemlje se moraju još više potruditi kako bi održale nadu da će globalno zatopljenje ostati na 1,5 oC.

Dosadašnji napredak:

  • Oko 70% svjetskog gospodarstva sada je predano postizanju neto nulte stope emisija, u odnosu na 30% kada je Ujedinjeno Kraljevstvo preuzela predsjedništvo Konferencije stranaka.
  • Više od 80 zemalja službeno je ažuriralo svoje NDC-ove, a sve zemlje G7 najavile su nove NDC ciljeve koji će ih usmjeriti prema neto nultoj stopi emisija do 2050. godine.
  • S obzirom na polovicu globalnog gospodarstva, sve zemlje koje čine G7 ažurirale su svoje ciljeve za 2030. godinu kako bi postigle neto nultu stopu emisije do 2050. godine.
  • Solarna energija i vjetar sada su jeftiniji od novih elektrana na ugljen i plin, i to u dvije trećine zemalja svijeta.
  • Više od 20 zemalja pridružilo se međunarodnoj koaliciji koja se bavi utjecajima klimatskih promjena (eng. Adaptation Action Coalition) nadovezujući se na Poziv na djelovanje za prilagodbu i otpornost na klimatske promjene iz 2019. (eng. Call for Action on Adaptation and Resilience) koji je potpisalo više od 120 zemalja.
  • Više od 1500 tvrtki, investitora, regija i gradova pridružilo se utrci za otpornost na klimatske promjene, svi su predani poduzimanju mjera prilagodbe za izgradnju otporne budućnosti.
  • Više od 40 zemalja i organizacija pridružilo se partnerstvu Risk-informed Early Action Partnership, koji okuplja veliki broj dionika s ciljem da milijarda ljudi bude sigurnija od katastrofe do 2025. godine.