Povratna naknada za ambalažu u Hrvatskoj najniža u Europskoj uniji

plastika


Europske i hrvatske okolišne organizacije pozivaju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na povećanje povratne naknade za ambalažu od pića koja je sramotno najniža u Europskoj uniji, izvijestila je Zelena akcija.

Kako bi se zajamčila visoka stopa prikupljanja i maksimalna količina materijala za recikliranje u lokalnoj industriji, opravdana minimalna vrijednost povratne naknade u Hrvatskoj trebala bi iznositi 10 umjesto sedam centi.

Udruge za zaštitu okoliša, koje su dio Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, zajedno s platformom Reloop i mrežom European Environmental Bureau ističu kako je potrebno unaprijediti postojeći model kružnog gospodarstva u Hrvatskoj.

Naime, u Hrvatskoj je 2006. godine uveden sustav povratne naknade za ambalažu od pića te je tako stvoren model odvojenog prikupljanja otpada. On garantira veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike. Budući da je u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine službena valuta euro, iznos povratne naknade od 50 lipa sada iznosi tek 0,07 eura (sedam centi), što je najniži iznos povratne naknade u EU-u.

U Finskoj između 0,10 i 0,40 eura, u Njemačkoj i Nizozemskoj 0,25 eura

Udruge smatraju da iznos od sedam centi ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za povrat takve vrste ambalaže. Povratna naknada pokazala se ključnim mehanizmom u modelima sakupljanja ambalažnog otpada budući da dovoljno visok iznos može stvoriti snažnu financijsku motivaciju za potrošače.

Udruge također pozivaju Ministarstvo na proširenje sustava tako da obuhvati i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre te drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda, tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Upravo sustav povratne naknade garantira veću stopu povrata otpadne ambalaže, a veća naknada garantira još veći povrat.

Važno je naglasiti kako povratna naknada nije dio cijene proizvoda budući da se iznos naknade u potpunosti nadoknađuje potrošačima ukoliko se ambalaža vrati na mjesto preuzimanja. Iznos naknade trebao bi biti postavljen na temelju socio-ekonomskih uvjeta zemlje u kojoj je takav sustav primijenjen.

Članice Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj koje potpisuju priopćenje su Zelena akcija, Zelena Istra, Sunce – Split, TerraHub Croatia, Eko Zadar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Institut Plavi svijet.

Izvor: https://ekovjesnik.hr/clanak/5877/povratna-naknada-za-ambalazu-u-hrvatskoj-najniza-u-eu-u


Za većinu potrošnje plastike u Europi nedostaju izravni politički ciljevi i podaci

plastika


Plastika se koristi diljem Europe u svemu, od građevinskih materijala do potrošačkih proizvoda. Nedavne političke mjere o plastičnoj ambalaži na razini EU-a i nacionalnoj razini uspostavile su sheme prikupljanja i uvele mjere za sprječavanje stvaranja otpada. Ipak, novi brifing Europske agencije za okoliš (EEA) ističe da je značajan dio ukupne potrošnje plastike u Europi izvan fokusa ovih mjera te da postoji opasnost da bude zanemaren u europskoj transformaciji prema kružnijem gospodarstvu.

Brifing EEA-e „Upravljanje plastikom koja ne služi kao ambalaža u europskim tokovima otpada” daje pregled potrošnje i upravljanja onom plastikom koja ne spada u kategoriju ambalaže. Do sada ovi materijali nisu bili prioritetni za djelovanje kroz posebne EU direktive i politike.

Još nema dovoljno znanja o ukupnoj razini potrošnje plastike

Plastika koja nije za pakiranje uključuje različite materijale u proizvodima, od zgrada i vozila do svakodnevnih predmeta, poput elektronike, sportske opreme, pelena i četkica za zube. U brifingu EEA-e napominje se da trenutno ne postoje izravni ciljevi recikliranja ili ponovne upotrebe za ove materijale, koji bi mogli činiti do 74% ukupne potrošnje plastike u EU-u, prema nedavnim procjenama.

Trenutno nema dovoljno znanja o ukupnoj razini potrošnje plastike i stvaranju plastičnog otpada u Europi. Neki podaci dostupni su iz europske plastične industrije, ali oni ne uključuju plastiku koja je dio uvezene robe. Prema brifingu EEA-e, postoji velika vrijednost u razvoju standardiziranija metodologije za praćenje protoka plastike koja nije ambalaža u EU-u. To bi omogućilo učinkovito praćenje ukupne količine plastičnog otpada i pružilo bolje dokaze za informiranje o politici i odlukama o ulaganjima.

Inicijative o ambalaži i biorazgradivoj plastici koja se može kompostirati

Ključni instrumenti politike EU-a u tom području uključuju Akcijski plan za kružno gospodarstvo i Europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu. Nedavni paket kružnog gospodarstva II koji je predložila Europska komisija također uključuje inicijative o ambalaži i biorazgradivoj plastici koja se može kompostirati.

Osim toga, bit će potrebno pozabaviti se i plastikom koja se koristi u primjeni koja ne spada u pakiranja putem potencijalnih budućih mjera kao što su uvođenje programa proširene odgovornosti proizvođača, ciljeva recikliranja specifičnih za materijal i obveza izvješćivanja. Takvim aspektima trebat će se pozabaviti ako Europa želi bolje upravljati ukupnim tokovima plastike u kontekstu prelaska na kružno gospodarstvo, zaključuje se u brifingu EEA-e.

Izvor: https://tinyurl.com/47ctek8e


Plastične vrećice per capita: Hrvatska u sredini EU-a

plastika


Svaka osoba koja živi u Europskoj uniji u 2020. u prosjeku je upotrijebila 87 laganih plastičnih vrećica za nošenje, što je šest vrećica manje per capita u usporedbi s 2019. godinom. 

Ukupno gledajući, radi se o 39 milijardi laganih plastičnih vrećica u 2020. ili 400 milijuna manje u odnosu na godinu prije, pokazuju podaci statističkog ureda Europske unije Eurostata.

Iako se potrošnja laganih plastičnih vrećica ukupno smanjila od 2018. (otkad se prikupljaju podaci), potrošnja vrlo laganih plastičnih vrećica čija debljina ne prelazi 15 mikrometara zapravo se povećala (s 14 milijardi u 2018. na 14,3 milijarde u 2019. ili 14,7 milijardi u 2020. godini).

Međutim, potrošnja laganih plastičnih vrećica debljine od 15 do 50 mikrometara značajno se smanjila između 2018. (22 milijarde) i 2019. (19,8 milijardi) te se potom više-manje uravnotežila u 2020. godini (19,9 milijardi).

Najmanja potrošnja

Uzrok veće potrošnje vrlo laganih plastičnih vrećica može biti i Direktiva o plastičnim vrećicama čiji je cilj smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica tako da ona ne premaši 40 vrećica po osobi do 31. prosinca 2025. godine. Jer, taj cilj ne uključuje vrlo lagane plastične vrećice.

Među članicama EU-a koje su prijavile najveću potrošnju laganih plastičnih vrećica po osobi u 2020. bile su Litva (294 vrećice per capita), Češka (251) i Latvija (229). Pritom se većina potrošnje odnosi na vrlo lagane plastične vrećice.

Naprotiv, zemlje koje su prijavile najmanju potrošnju bile su Belgija (10 vrećica po osobi), Portugal (17) i Poljska (20).

Hrvatska se pak nalazi u sredini EU-a, prijavivši potrošnju 90,2 plastične vrećice po osobi. Od toga, 71,1 je bila vrlo lagana (manja od 15 mikrometara), a 19,1 lagana plastična vrećica (čija se debljina kreće od 15 do 50 mikrometara).

Izvor: http://www.energetika-net.com/vijesti/zastita-okolisa/plasticne-vrecice-per-capita-hrvatska-u-sredini-eu-a-35979


Uključite se još danas u javnu raspravu o novoj politici o biološkoj i biorazgradivoj plastici

Europska komisija trenutačno vodi javnu raspravu o novom okviru politike o biološkoj, biorazgradivoj i kompostabilnoj plastici kako bi odgovorila na nove izazove održivosti.

U sklopu pokreta Break Free From Plastic i saveza Rethink Plastic, ECOS je pripremio nacrt njegovog doprinosa dijelu konzultacija o ‘pitanjima za građane’ i poziva vas da im pošaljete svoje povratne informacije do danas, 8. ožujka 2022! ECOS će također dostaviti odgovore na ‘pitanja za profesionalce i stručnjake’.

Koristite ECOS-ov nacrt odgovora kao osnovu za podnošenje vlastitog odgovora na javno savjetovanje ovdje:

https://ec.europa.eu/environment/consultations/web-based-public-consultation-policy-framework-biobased-biodegradable-and-compostable-plastics_en

Javno savjetovanje traje do 15. ožujka kako biste povećali ECOS-ov učinak. Konačne odgovore na cijeli upitnik ECOS će poslati do 11. ožujka 2022.

Inicijativa politike predstavlja značajne rizike od greenwashing-a kod plastike na biološkoj bazi, biorazgradive i kompostabilne plastike ako se ista koristi kao jednostavna zamjena za plastiku na bazi fosilnih goriva. Umjesto toga, potrebno je apsolutno smanjenje proizvodnje plastike, jasni zahtjevi za kružno gospodarstvo, veća jasnoća njihovih učinaka i provedbe kriterija održivosti. Danas plastika na biološkoj bazi izaziva zbunjenost kod potrošača, a njezina dodana vrijednost često je ograničena na nekoliko primjena. Stoga, potrebno je biti na oprezu, jer ne bismo trebali slijepo prelaziti s materijala na bazi fosilnog goriva na korištenje prirodnih resursa, a da pritom ne mijenjamo obrasce potrošnje.

Načela ekološkog dizajna i kružnog gospodarstva moraju se strogo primjenjivati na plastiku kako bi se smanjila ukupna proizvodnja plastike i eliminiralo onečišćenje plastikom. Hijerarhija otpada (smanjenje, ponovna upotreba, recikliranje) trebala bi prevladati nad izradom plastike za biorazgradnju i kompostiranje, koju bi trebalo poticati samo za primjene koje imaju smisla za okoliš. Njihovo označavanje također mora smanjiti zbunjenost potrošača o utjecajima na okoliš i ispravnom odlaganju.

Izvor slike: Pixabay