Smjernice za kreiranje politika za borbu protiv energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma nekretnina

politike


Definirani su izazovi u kreiranju politika u Hrvatskoj

U sklopu ENPOR projekta izrađene su smjernice za kreiranje politika prema najboljoj praksi te su prilagođene specifičnim uvjetima u zemljama uključenih u projekt: Austrija, Njemačka, Estonija, Grčka, Hrvatska, Italija i Nizozemska. Cilj objavljenog dokumenta je predstaviti 10 političkih mjera za borbu protiv energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma. Mjere su izradili partneri projekta ENPOR.

Dokument sadrži analitički prikaz svih provedenih aktivnosti po zemljama za poboljšanje 10 pilot politika u okviru ENPOR-a prema specifičnim potrebama energetski siromašnih kućanstava u sektoru privatnog najma u zemalja uključenih na projektu.

DOOR se odlučio za predlaganje poboljšanja Programa energetske obnove koji uključuje:

  • Program energetske obnove obiteljskih kuća i
  • Program energetske obnove višestambenih zgrada.

Mjere za poboljšanje politika koje su predložene za Hrvatsku su:

  • potaknuti različite institucije da predlože kriterije energetskog siromaštva i počnu pratiti poduzete mjere za suzbijanje  energetskog siromaštva;
  • predloženo je da se počne koristiti ICT alat kao što je informacijski sustav za upravljanje energijom kao ISGE koju vodi APN;
  • da se kućanstva čija će se energetska obnova financirati putem Javnog poziva upisuju u ICT alat kako bi se pratio učinak mjera.

ENPOR politika za Hrvatsku u ovom projektu su Programi energetske obnove te će se pratiti:

    • broj i dinamika otvaranja javnih poziva
    • broj vrsta programa (obiteljske kuće ili višestambene zgrade)
    • broju vrsta poziva (iznos sufinanciranja (40-70% ili 100%)
    • iznos sredstava
    • broj kućanstava obuhvaćenih pozivom,
    • ušteda primarne energije (GWh/god.)
    • smanjenje emisije stakleničkih plinova (u tCO2-ekv/godina)

Izazovi za kreiranje politika za borbu protiv energetskog siromaštva u Hrvatskoj:

  • ne postoji definicija energetski siromašnog građanina ili energetski siromašnog kućanstva;
  • nepostojeća suradnja između institucija – nema podataka o utjecaju energetskih programa na ranjive skupine građana;
  • nema podataka o broju građana u riziku od energetskog siromaštva i koliko je energetski siromašnih kućanstava sudjelovalo u energetskoj obnovi – također nema statističkih podataka o proširenim obiteljima (dvije generacije obitelji koje žive u istom kućanstvu);
  • nepostojeći jasno razrađeni kriteriji za građane koji su u riziku od energetskog siromaštva ili za energetski siromašna kućanstva;
  • programi energetske obnove energetski siromašnih kućanstava otvoreni 2020. godine uključivali su samo građane koji su već u sustavu socijalne skrbi i isključene su druge kategorije ugroženih skupina građana i građani u riziku od energetskog siromaštva ili energetski siromašne građane;
  • kriterije i mjere treba kreirati uzimajući u obzir prihode kućanstva/građana i troškove, ali uzimajući u obzir i potrošnju energije zgrade;
  • administracija za podnošenje zahtjeva za energetsku obnovu je previše komplicirana, zato bi se trebali osnovati centri/lokalni uredi/energetske agencije ili bi se državni/lokalni službenici trebali bi se osposobiti za pomoć u prijavi za potporu energetski siromašnim građanima/kućanstvima, te administrativna papirologija i prijavu treba biti pojednostalvjena;
  • Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje 2014. – 2020. proširen je kroz novi „Program energetske obnove višestambenih zgrada 2021.-2027.” koji bi trebao uključivati jasne kriterije za energetski siromašne građane;
  • fokus na tzv. besplatno podstanarstvo, koje uvijek uključuje dvije odvojene obitelji/kućanstva u istom stanu. Ova podskupina još nije ciljana i stanovi za iznajmljivanje uglavnom su bili izvan fokusa politike zbog nedostatka nacionalnih podataka.

Više o projektu možete pročitati OVDJE.


Izazovi i rješenja u borbi protiv energetskog siromaštva u Hrvatskoj

politike


Na POWERPOOR projektu izrađena je analiza potreba 8 zemalja za pomoć ugroženim građanima

U sklopu POWERPOOR projekta objavljen je dokument koji prikazuje potrebe energetski siromašnih kućanstava. Podatci će biti korišteni za izradu POWERPOOR alata koji će takvim kućanstvima, na temelju specifikacije njihovih potreba, pružiti bolju pomoć.

Analiza energetskog siromaštva je izrađena za 8 pilot zemalja na POWERPOOR projektu koje imaju najveće razine energetskog siromaštva prema indeksu energetskog siromaštva. Analiza je napravljena za:

  • Bugarsku,
  • Hrvatsku,
  • Estoniju,
  • Grčku,
  • Mađarsku,
  • Latviju,
  • Portugal i
  • Španjolsku.

Izazovi u borbi protiv energetskog siromaštva u Hrvatskoj su sljedeći:

  • Ublažavanje energetskog siromaštva dio je nacionalne strategije i akcijskih planova (postoje posebne mjere u programima i nacionalnim planova), ali provedba uvelike ovisi o izrađenim podzakonskim aktima koji se ne provode.
  • Građani se ne identificiraju kao energetski siromašni, jer nisu upoznati s tim pojmom.
  • Energetski pregled i savjetovanje često ovisi o volonterima i studentima koji nisu stalno zaposleni.

Projektom POWERPOOR se poduzimaju sljedeće aktivnosti za rješavanje izazova u borbi protiv energetskog siromaštva u Hrvatskoj i u ostalim zemljama partnerima na projektu:

  • stvoriti svijest o energetskom siromaštvu putem lokalnih događanja i treninga,
  • pružiti informacije o inovativnim financijskim programima koji mogu financirati ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost,
  • izraditi preporuke za politike za promjenu pravnog okvira
  • osposobljavanje javnih tijela i zadruga, radi učinkovitije podrške energetski siromašnim građanima.

Dostupne mjere za podršku energetski siromašnim građanima u Hrvatskoj su:

  • zajamčena minimalna naknada (ne rješava se energetska učinkovitost);
  • sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća preko javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (energetski siromašni građani imaju 100% sufinanciranje mjera za povećanje energetske učinkovitosti).

Unatoč dostupnim mjerama u Hrvatskoj nedostajeu sustavni programi za borbu protiv energetskog siromaštva kao i mehanizmi za savjetovanje ugroženih građana.

Hrvatskoj treba nacionalna statistika za praćenje energetskog siromaštva po geografskoj distribuciji, nezaposlenosti i drugim indikatorima.