Info dani o novim misijama EU-a

Europska komisija je pokrenula pet misija EU-a kojima će se u okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor Europe za razdoblje 2021. – 2027. rješavati brojne izazove s kojima se EU zajedno sa ostatkom svijeta suočava.

18. i 19. siječnja 2022. održati će se Info dani o misijama EU-a, na kojima ćete moći saznati detalje o misijama EU-a:

  • Prilagodba klimatskim promjenama,
  • Obnova oceana i voda do 2030.,
  • Plan za tlo za Europu,
  • Borba protiv raka,
  • 100 klimatski neutralnih, pametnih gradova do 2030.

Pozvani su svi, od istraživača i inovatori do građana i svih zainteresiranih dionika.

Prethodna registracija nije potrebna.

Program Info dana možete pronaći na sljedećoj poveznici:

https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/events/upcoming-events/horizon-europe-info-days/eu-missions_en

Više informacija o EU misijama potražite na poveznici: https://door.hr/podrska-u-transformaciji-europe-u-zeleniji-zdraviji-i-otporniji-kontinent-u-obliku-misija/

Izvor slike: Freepik


U Poljskoj su za zelene krovove i fasade građani oslobođeni poreza na nekretnine

U poljskom gradu Kalisz Gradsko vijeće donijelo je 28. listopad 2021. odluku kojom građani mogu biti  oslobođeni poreza na nekretnine ako ozelene svoje krovove ili fasade.

Mjera će stupiti na snagu od 1. siječnja 2022. kada će građani moći posaditi biljke trajnice na svoja krovišta, čime će se nekretnini osigurati višesezonska vegetacija. Uz to, građani mogu ozeleniti barem jedan zid nekretnine vinovom lozom koja ima korijen u zemlji, ili postaviti instalaciju s okomitim vrtom jer su i u tom slučaju oslobođeni od poreza na nekretninu u sljedećoj godini.

Prednost ove vrste vegetacije je što se, za razliku od drveća, može saditi na mnogim mjestima i sredinama, dok poboljšava kvalitetu zraka i života u gradu. Zelene fasade postaju prirodni filteri onečišćenja koje istovremeno reguliraju temperaturu unutar zgrada, štiteći od topline i vjetra, upijajući višak vlage i smanjujući buku.

Mjera se odnosi samo na stambene zgrade, te na one koji ne kasne s plaćanjem poreza.

Osim navedene mjere, u gradu su se u posljednje vrijeme poduzele i druge mjere za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu istima poput: ozelenjavanja autobusnih stajališta, sadnje više stabala, sufinanciranje i kupnje rezervoara za skupljanje kišnice te distribucija hotela za insekte (umjetnih građevina izrađenih od prirodnih materijala za osiguravanje utočišta insektima) po školama.

Izvor teksta:

https://www.themayor.eu/en/a/view/kalisz-in-poland-waives-property-tax-when-greening-roofs-and-fa-ades-9272

Izvor slike: Pixabay


U tijeku je natječaj Fonda za sufinanciranje projekata za podizanje svijesti o prilagodbi klimatskim promjenama

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni natječaj za sufinanciranje projekata zaštite okoliša gdje će, između ostalog, sufinancirati i projekte u području provođenja aktivnosti za podizanje svijesti o prilagodbi klimatskim promjenama. Sufinancirat će se trošak izrade informativno-edukativnih materijala na temu prilagodba klimatskim promjenama, koji uključuju jednostavne i interaktivne e-module, animacije i sl., te multimedijske uratke o promjeni klime i njenom utjecaju, rizicima i mogućnostima prilagodbe. Informativno-edukativni sadržaj će se trebati temeljiti na Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, uzimajući u obzir ranjive sektore.

Raspoloživa sredstva Fonda za ovaj Natječaj iznose 2.200.000,00 kuna, a pravo na prijavu imaju organizacije civilnog društva (udruge), samostalno ili u partnerstvu. Odobreni projekti potrebno je završiti u roku od 12 mjeseci.

Organizacije civilnog društva mogu ostvariti sredstva u udjelu:

  1. do 80% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na području posebne državne skrbi Republike Hrvatske i u prvoj skupini otoka,
  2. do 60% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na području druge skupine otoka, odnosno na području određenom kao brdsko-planinsko područje i
  3. do 40% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na ostalim područjima Republike Hrvatske.

Fond odobrava sredstva donacije, pri čemu je najmanji iznos donacije po pojedinom projektu 20.000,00 kuna, a najveći 80.000,00 kuna.

Rok za prijavu je 30. studeni 2021. godine.

Sva pitanja vezana uz natječaj mogu se postaviti isključivo elektronički, i to najkasnije 15 dana prije isteka roka za prijavu, na sljedeće adrese:

snjezana.mihaljevic@fzoeu.hr

berisla.ratkajec@fzoeu.hr

Svu dokumentaciju potrebnu za prijavu projekta možete naći na stranicama Fonda: https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=166.

 

Izvor slike: freepik


3 milijarde stabala za bolju prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u EU

Prema Europskom zelenom planu, Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godinu rješavat će se problem zaštite i obnove prirode, a jedna od obveza će biti sadnja najmanje 3 milijarde dodatnih stabala u EU do 2030. godine. Nova Strategija EU-a za šume za 2030., koju je u lipnju ove godine objavila Komisija, sadrži putokaz za postizanje tog cilj. Svake godine između 2010. i 2015. godine naraslo je 300 milijuna novih stabala u EU, a ovim planom cilj je udvostručiti taj broj kojim će se povećati površina pokrivenosti šumom u EU i otpornost šuma. Uz to, povećat će se uloga šuma u sprječavanju gubitka bioraznolikosti te će se ostvariti veliki doprinos u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Plan će se financirati programom LIFE, fondovima kohezijske politike i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj.

Kako bi se maksimalno iskoristio potencijal drveća u prilagodbi klimatskim promjenama plan je posaditi i uzgajati stabla sukladno ekološkim principima, što znači da će se stabla prvo morati posaditi na pravom mjesto i s pravom svrhom. To će zahtijevati dugoročno planiranje i praćenje jer će se trebati posaditi odgovarajuća mješavina vrsta drveća ne samo u šumama, već i u agrošumarstvu te poljoprivrednim i urbanim područjima. Na područjima visoke prirodne vrijednosti kao što su močvare, bare, tresetišta i travnjaci neće se smjeti posaditi drveće.

Osim velike koristi u prilagodbi, drveće će pomoći i u ublažavanju klimatskih promjena pohranom ugljika smanjujući emisije stakleničkih plinova, a krošnje mogu stvoriti mikroklimu koja može ograničiti evaporaciju vode iz tla.

U sklopu projekta ForestaMi u gradu Milanu cilj je posaditi 3 milijuna stabala do 2030. godine. Projekt podržava Grad Milano, a započeo je na temelju istraživanja Milanskog politehničkog sveučilište koje nakon završetka projekta predviđa sniženje temperature u gradu za 2 – 8 °C i povećanje pokrivenosti krošnji drveća za 10% što će u prosjeku smanjiti temperaturu površine za 1,4 °C. Također, strateškom sadnjom drveća na određenim lokacijama u gradu predviđa se smanjenje potrebe za klima uređajem za 30% i ušteda 20 – 50% energije koja se koristi za grijanje.

Uz to, stablo dnevno filtrira do 450 litara vode, a svake godine može ukloniti oko 19 kg onečišćivača iz zraka.

Izvor slike: Pixabay


Karta potencijala europskih gradova za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama

U sklopu projekta NATURVATION izrađene su karte koje prikazuju potencijal prirodnih rješenja za prilagodbu i ublažavanje klimatskim promjenama u više od 775 europskih gradova. NATure-based URban innoVATION je četverogodišnji projekt koji je financiran programom Obzor 2020 te uključuje 14 institucija diljem Europe. Cilj projekta je podržati ostvarenje potencijala prirodnih rješenja u gradovima kao odgovor na izazove urbane održivosti u suradnji sa zajednicama i dionicima.

Karte prikazuju kvantificirani potencijal prirodnih rješenja koji uključuje:

  • ublažavanje toplinskih valova,
  • pohrana ugljika i
  • zadržavanje kišnice.

Na kartama su kvantificirane i dodatne koristi prirodnih rješenja za gradove, a one su:

  • mogućnosti rekreacije,
  • dostupnost zelenih površina za bolje zdravlje i blagostanje ljudi i
  • potencijal bioraznolikosti.

Karte pokazuju da primjena dodatnih zelenih površina i drveća za ublažavanje toplinskih valova i povećanje pohrane ugljika ima najveći potencijal u južnoj Europi, na sjeveru Velike Britanije, zapadnom Balkanu i u Turskoj, dok je najmanji u srednjoj Europi.

Kartama Zagreba, Osijeka, Rijeke, Pule, Zadra i Splita, kao i drugim europskim gradovima, možete pristupiti OVDJE. Na dnu internetske stranice možete upisati grad koji želite nakon čega dobijete dokument s kartama koje pokazuju potencijal grada za zelene površine, ublažavanje toplinskih valova, pohranu ugljika, zadržavanje kišnice i bioraznolikost.

Izvor slike: Pixabay


Alat za integralno planiranje prilagodbe izrađen u sklopu Adriadapt projekta

Bez obzira na to u kojoj se fazi nalazi vaš grad ili regija, utjecaji današnjih ekstremnih klimatskih uvjeta i budućih klimatskih promjena ne ostavljaju vremena za pripremu. Gradovi i regije koji se dobro pripreme za klimatske promjene svojim građanima, teritorijima i imovini osigurat će dodatnu sigurnost. Poboljšana otpornost i ojačani kapaciteti prilagodbe smanjit će potencijalne troškove i štete od utjecaja klimatskih promjena. Koristeći integralni pristup, gradovi i regije mogu istodobno poboljšati kvalitetu života svojih građana i posjetitelja i ići u smjeru održivosti.

Prilagodba je teško ostvariva bez integralnog planiranja. U početku, grad ili regija mogu se usredotočiti na određenu mjeru prilagodbe, međutim, opći integralni plan prilagodbe neophodan je za rješavanje složene naravi klimatskih promjena i njihovih učinaka.

Da bi prilagodba bila održiva, ona treba pridonijeti cjelokupnom procesu ublažavanja klimatskih promjena, i to pružanjem mjera koje smanjuju emisije stakleničkih plinova i povećavaju sekvestraciju ugljika, kao što je slučaj kod mogućnosti prilagodbe temeljenih na ekosustavu.

Nije jednostavno donositi odluke o rješenjima i pripremi planova prilagodbe. U tako izazovnom procesu potreban je novi oblik governancea akcije za klimu. Iako je governance sposobnost tijela vlasti da učinkovito odgovore na promjenjive uvjete i probleme koji se mogu javiti, za taj proces nisu zadužene samo vlade. Da bi postigli društveno jedinstvo u rješavanju pitanja klimatskih promjena, gradovi i regije trebaju široku podršku što većeg broja društvenih skupina.

AdriAdapt pruža jednostavan pristup koji vas vodi kroz proces izrade lokalnog ili regionalnog plana prilagodbe u 6 ključnih koraka:

  • Pokretanje procesa
  • Procjena ranjivosti
  • Dogovor o viziji
  • Izrada plana
  • Provedba plana
  • Uključivanje dionika.

Alat za integralno planiranje prilagodbe potražite ovdje. Takav je pristup detaljno opisan u publikaciji “Strateške smjernice za klimatske politike u Jadranskim gradovima”.

Izvor: Adriadapt