3 milijarde stabala za bolju prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u EU

Prema Europskom zelenom planu, Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godinu rješavat će se problem zaštite i obnove prirode, a jedna od obveza će biti sadnja najmanje 3 milijarde dodatnih stabala u EU do 2030. godine. Nova Strategija EU-a za šume za 2030., koju je u lipnju ove godine objavila Komisija, sadrži putokaz za postizanje tog cilj. Svake godine između 2010. i 2015. godine naraslo je 300 milijuna novih stabala u EU, a ovim planom cilj je udvostručiti taj broj kojim će se povećati površina pokrivenosti šumom u EU i otpornost šuma. Uz to, povećat će se uloga šuma u sprječavanju gubitka bioraznolikosti te će se ostvariti veliki doprinos u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Plan će se financirati programom LIFE, fondovima kohezijske politike i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj.

Kako bi se maksimalno iskoristio potencijal drveća u prilagodbi klimatskim promjenama plan je posaditi i uzgajati stabla sukladno ekološkim principima, što znači da će se stabla prvo morati posaditi na pravom mjesto i s pravom svrhom. To će zahtijevati dugoročno planiranje i praćenje jer će se trebati posaditi odgovarajuća mješavina vrsta drveća ne samo u šumama, već i u agrošumarstvu te poljoprivrednim i urbanim područjima. Na područjima visoke prirodne vrijednosti kao što su močvare, bare, tresetišta i travnjaci neće se smjeti posaditi drveće.

Osim velike koristi u prilagodbi, drveće će pomoći i u ublažavanju klimatskih promjena pohranom ugljika smanjujući emisije stakleničkih plinova, a krošnje mogu stvoriti mikroklimu koja može ograničiti evaporaciju vode iz tla.

U sklopu projekta ForestaMi u gradu Milanu cilj je posaditi 3 milijuna stabala do 2030. godine. Projekt podržava Grad Milano, a započeo je na temelju istraživanja Milanskog politehničkog sveučilište koje nakon završetka projekta predviđa sniženje temperature u gradu za 2 – 8 °C i povećanje pokrivenosti krošnji drveća za 10% što će u prosjeku smanjiti temperaturu površine za 1,4 °C. Također, strateškom sadnjom drveća na određenim lokacijama u gradu predviđa se smanjenje potrebe za klima uređajem za 30% i ušteda 20 – 50% energije koja se koristi za grijanje.

Uz to, stablo dnevno filtrira do 450 litara vode, a svake godine može ukloniti oko 19 kg onečišćivača iz zraka.

Izvor slike: Pixabay


Karta potencijala europskih gradova za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama

U sklopu projekta NATURVATION izrađene su karte koje prikazuju potencijal prirodnih rješenja za prilagodbu i ublažavanje klimatskim promjenama u više od 775 europskih gradova. NATure-based URban innoVATION je četverogodišnji projekt koji je financiran programom Obzor 2020 te uključuje 14 institucija diljem Europe. Cilj projekta je podržati ostvarenje potencijala prirodnih rješenja u gradovima kao odgovor na izazove urbane održivosti u suradnji sa zajednicama i dionicima.

Karte prikazuju kvantificirani potencijal prirodnih rješenja koji uključuje:

  • ublažavanje toplinskih valova,
  • pohrana ugljika i
  • zadržavanje kišnice.

Na kartama su kvantificirane i dodatne koristi prirodnih rješenja za gradove, a one su:

  • mogućnosti rekreacije,
  • dostupnost zelenih površina za bolje zdravlje i blagostanje ljudi i
  • potencijal bioraznolikosti.

Karte pokazuju da primjena dodatnih zelenih površina i drveća za ublažavanje toplinskih valova i povećanje pohrane ugljika ima najveći potencijal u južnoj Europi, na sjeveru Velike Britanije, zapadnom Balkanu i u Turskoj, dok je najmanji u srednjoj Europi.

Kartama Zagreba, Osijeka, Rijeke, Pule, Zadra i Splita, kao i drugim europskim gradovima, možete pristupiti OVDJE. Na dnu internetske stranice možete upisati grad koji želite nakon čega dobijete dokument s kartama koje pokazuju potencijal grada za zelene površine, ublažavanje toplinskih valova, pohranu ugljika, zadržavanje kišnice i bioraznolikost.

Izvor slike: Pixabay


Alat za integralno planiranje prilagodbe izrađen u sklopu Adriadapt projekta

Bez obzira na to u kojoj se fazi nalazi vaš grad ili regija, utjecaji današnjih ekstremnih klimatskih uvjeta i budućih klimatskih promjena ne ostavljaju vremena za pripremu. Gradovi i regije koji se dobro pripreme za klimatske promjene svojim građanima, teritorijima i imovini osigurat će dodatnu sigurnost. Poboljšana otpornost i ojačani kapaciteti prilagodbe smanjit će potencijalne troškove i štete od utjecaja klimatskih promjena. Koristeći integralni pristup, gradovi i regije mogu istodobno poboljšati kvalitetu života svojih građana i posjetitelja i ići u smjeru održivosti.

Prilagodba je teško ostvariva bez integralnog planiranja. U početku, grad ili regija mogu se usredotočiti na određenu mjeru prilagodbe, međutim, opći integralni plan prilagodbe neophodan je za rješavanje složene naravi klimatskih promjena i njihovih učinaka.

Da bi prilagodba bila održiva, ona treba pridonijeti cjelokupnom procesu ublažavanja klimatskih promjena, i to pružanjem mjera koje smanjuju emisije stakleničkih plinova i povećavaju sekvestraciju ugljika, kao što je slučaj kod mogućnosti prilagodbe temeljenih na ekosustavu.

Nije jednostavno donositi odluke o rješenjima i pripremi planova prilagodbe. U tako izazovnom procesu potreban je novi oblik governancea akcije za klimu. Iako je governance sposobnost tijela vlasti da učinkovito odgovore na promjenjive uvjete i probleme koji se mogu javiti, za taj proces nisu zadužene samo vlade. Da bi postigli društveno jedinstvo u rješavanju pitanja klimatskih promjena, gradovi i regije trebaju široku podršku što većeg broja društvenih skupina.

AdriAdapt pruža jednostavan pristup koji vas vodi kroz proces izrade lokalnog ili regionalnog plana prilagodbe u 6 ključnih koraka:

  • Pokretanje procesa
  • Procjena ranjivosti
  • Dogovor o viziji
  • Izrada plana
  • Provedba plana
  • Uključivanje dionika.

Alat za integralno planiranje prilagodbe potražite ovdje. Takav je pristup detaljno opisan u publikaciji “Strateške smjernice za klimatske politike u Jadranskim gradovima”.

Izvor: Adriadapt