Međunarodna konferencija o energetskoj neovisnosti i socijalnoj uključenosti

prilagodba klimatskim promjenama


Put prema energetskoj autonomiji: Kako zajamčiti socijalnu uključenost

S ciljem dubljeg istraživanja potencijala energetske tranzicije u borbi s energetskim siromaštvom, Savjetodavni centar za energetsko siromaštvo (EPAH), u suradnji s Gradom Zagrebom i Društvom za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) 28. i 29. 6. 2022. organizira drugu međunarodnu konferenciju “Put prema energetskoj autonomiji: Kako zajamčiti socijalnu uključenost”.

Konferencija će se održati u Novinarskom domu, Perkovčeva 2, s početkom u 15 sati.  

Domaćini konferencije su zamjenik načelnika odjela u Glavnoj upravi za energetiku Europske komisije Eero Ailio i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec, koji će i otvoriti Konferenciju.

Konferencija će okupiti brojne predstavnike jedinica lokalnih samouprava država članica EU-a; predstavnike Europske unije, donositelje odluka, energetske agencije, organizacije civilnog društva i druge dionike aktivne u području energetskog siromaštva.

Agenda konferencije se nalazi OVDJE.


U Puli je održan regionalni okrugli stol: „Lokalno planiranje za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama“

prilagodba klimatskim promjenama


Dana 9. lipnja Udruga Zelena Istra i udruga DOOR, u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u Puli, organizirali su regionalni okrugli stol „Lokalno planiranje za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama”.

Na okruglom stolu okupili su se stručnjaci, znanstvenici, aktivisti, predstavnici Grada Zagreba, Grada Pule te tvrtki iz regije kako bi razmijenili iskustva na temu klimatskih mreža, lokalnog energetskog i klimatskog planiranja.

Alpska klimatska mreža za zaštitu biljnih i životinjskih vrsta

U prvom dijelu predstavnici austrijske nevladine, neprofitne organizacije CIPRA International predstavili su  Alpsku klimatsku mrežu. Mreža je osnovana je s ciljem zaštite čak 13.000 biljnih i 30.000 životinjskih vrsta koje su ugrožene uslijed klimatskih promjena. Specifičnost života u Alpama, zajednički izazovi i problemi ujedinjuju države koje dijele taj prostor. Zanimljivost Alpske klimatske mreže je i u njihovoj organizaciji koja uključuje i tzv. tematske zajednice pa se građani, jedinice lokalne samouprave, udruge i javne ustanove okupljaju oko pojedinih tema, npr. tematska zajednica za održiv promet ili za proizvodnju hrane. Predstavljena je i Klimatska mreža Jugoistočne Europe.

Analiza izrađenih SECAP-a u Hrvatskoj

Miljenka Kuhar iz udruge DOOR predstavila je izvještaj o stanju lokalnog energetskog i klimatskog planiranja u Hrvatskoj koji je nastao u okviru UNIFY projekta financiranog sredstvima LIFE programa. Izvještajem je obuhvaćeno 26 SECAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama) koji su u Hrvatskoj izrađeni u periodu 2017. – 2022., te je izrađena analiza različitih tipova mjera koji su SECAP-ima obuhvaćeni. Opći zaključak je da je dio SECAP-a u svojim uštedama emisija manje ambiciozan od nacionalnih ciljeva, a većina općina i gradova ne implementira planirane mjere jer na raspolaganju nemaju dovoljno sredstava potrebnih za implementaciju svih planiranih mjera. Strategije su pak rađene uglavnom europskim sredstvima.

Primjer prilagodbe klimatskim promjenama u Albaniji

U drugom dijelu održana je panel diskusija na temu „Urbano planiranje i klimatske promjene – perspektive i izazovi” na kojoj predstavnik neprofitne organizacije Urban Research instituta iz Albanije predstavio projekt prilagodbe klimatskim promjenama na temelju rješenja zasnovanih na prirodi na primjeru Općine Elbasan u Albaniji. Zbog godinama nekontrolirane ilegalne sječe u okolici jezera Funara – područje je postalo skroz ogoljeno te je došlo do problema s erozijom. Rješenje je pronađeno u participativnom pristupu s uključenih više od 50 mještana, 15 predstavnika jedinica lokalne samouprave, 20 studenata agronomskog fakulteta kao i lokalne tvrtke. Prikupljeni su podaci o biološkim i socijalnim vrijednostima navedenog područja, informirana je i uključena javnost, nova rješenja su uvrštena u postojeći prostorni plan, detektirane su tvrtke koje uzgajaju autohtone sadnice te je u konačnici posađeno 200 stabala autohtonih vrsti, a područje je revitalizirano.

Kišni vrtovi u Puli

Kao primjer dobre prakse predstavljen je i projekt kišnih vrtova u gradu Puli koje je osmislila i provela tvrtka Starum d.o.o. iz Pule. Kišni vrtovi primjer su integralnog rješenja temeljenog na prirodnim rješenjima – upojnim vrtovima i krovovima, biljkama pročistačima, ali i novoj tehnologiji. Rješenje uključuje izradu:

  • podzemne retencije od različitih materijala,
  • pametne spužve koje upijaju zagađivalo,
  • podzemni usmjerivači korijenja biljaka koji zadržavaju vodu a višak ispuštaju,
  • razni materijali za uklanjanje masti, ulja i ostalog otpada.

Kao odličan primjer naveden je Trg kralja Tomislava, kao i činjenica da su ovi sustavi višestruko jeftiniji od klasičnih, a postoji i važna socijalna komponenta jer, osim što su korisni, lijepo su uređeni i donose razne koristi koje nam zelenilo u gradu pruža.

Predstavljen je i primjer Plana održive mobilnosti za Grad Pulu koji je napravljen 2019. godine te će uskoro biti usvojen, a koji nudi konkretna rješenja koja bi pomogla ostvariti održiv promet u Puli.

Solarna energija

Najžustriju raspravu izazvala je tema smjernica za razvoj solarne energije o kojoj je govorio Goran Grdenić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Usporedili su se zakonski okviri u regiji i inozemstvu te se uvidjelo koliko je hrvatski sustav spor i neefikasan. Naglašena je važnost energetskih zadruga i zajednica te važnost uključivanja građana u takve projekte.

Osim okruglog stola kroz tri dana sudionici su imali prilike sudjelovati na edukaciji o Odrastu (degrowth) koju je vodio dr.sc. Mladen Domazet iz Instituta za političku ekologiju, održati partnerske sastanke te upoznati grad Pulu kao i domaćine – Udrugu Zelena Istra i Društveni centar Rojc.

Projekt METAR do bolje klime financiran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.995,32 HRK.

Nositelj projekta je DOOR, a u provedbi su mu se kao partneri pridružili:


Sudjelujte u savjetovanju o ulozi škola u prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanja njihovih posljedica

prilagodba klimatskim promjenama


Tematska mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj „METAR do bolje klime“ poziva dionike odgojno-obrazovnog sustava da sudjeluju u savjetovanju o ulozi odgojno-obrazovnog sustava u prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanja njihovih posljedica.

 Jedan od posebnih ciljeva tematske mreže „METAR“ izrada je smjernica javnih klimatskih politika utemeljenih na dokazima. Tijekom konzorcijskog savjetovanja pokazala se potreba izrade smjernica na koji način odgojno-obrazovni sustav može pridonijeti prilagodbi klimatskim promjenama, ublažavanju posljedica klimatskih promjena i niskougljičnoj tranziciji. Savjetovanje je otvoreno do 19. lipnja.

Važnost odgojno-obrazovnog sustava u prilagodbi klimatskim promjenama

Potreba za ovakvim Smjernicama dolazi iz nekoliko razloga:

1) Prije svega, zbog svoje veličine i zato što priprema mlade ljude za život u neizvjesnim i nepredvidljivim okolnostima budućnosti, odgojno-obrazovni sustav igra i igrat će važnu ulogu u prilagodbi i ublažavanju posljedica klimatskih promjena i doprinosu niskougljičnoj tranziciji.

2) Drugi razlog je što niz strateških dokumenata, kako domaćih tako i međunarodnih, opisuje ulogu i važnost odgojno-obrazovnog sustava u prilagodbi klimatskim promjenama.

3) Treće, djeca i mladi izražavaju visoku zabrinutost stanjem okoliša i klime kao i nedovoljnim djelovanjem prilagođavanja klimatskim promjenama što pred odgojno-obrazovni sustav i odrasle općenito stavlja zadatak slušanja i odgovora na njihova pitanja i potrebe.

Kako sudjelovati u savjetovanju?

Nacrt smjernica, kao i njen sažetak za donositelje odluka u odgojno – obrazovnom sustavu možete preuzeti ovdje, a sažetak za odgojno – obrazovne ustanove ovdje. Na istim poveznicama nalazi se i obrazac gdje možete upisati komentare na sadržaj.

Također, možete poslati komentare izravno na adresu e-pošte bernard@zelena-akcija.hr.


Pregled gradova i općina u Hrvatskoj s izrađenim SECAP-ima

Sporazum gradonačelnika najveći je svjetski pokret gradova usmjeren na lokalne aktivnosti koje utječu na klimu i energiju. Gradovi koji su potpisali Sporazum podržavaju zajedničku viziju za 2050. godinu: ubrzavanje dekarbonizacije njihovih teritorija, osnaživanje kapaciteta za prilagodbu na neizbježan utjecaj klimatskih promjena te omogućavanje građanima pristup sigurnoj, održivoj i povoljnoj energiji. Gradovi se obvezuju na djelovanje koje će podržati smanjenje stakleničkih plinova za 40 % do 2030. godine te usvajanje zajedničkog pristupa rješavanju ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene.

Europski sporazum gradonačelnika za klimu i energiju okuplja više od 7.000 tijela lokalne i regionalne samouprave u 57 zemalja koja su se dobrovoljno posvetila provedbi ciljeva EU-a za klimu i energiju pripremom i provođenjem Akcijskog plana za održivu energiju i prilagodbu klimatskim promjenama (SECAP) prije 2030. godine. Zadatak lokalnih i regionalnih samouprava je predvidjeti štetne učinke klimatskih promjena i poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se spriječila ili umanjila šteta koju ona može uzrokovati, jer se pokazalo da dobro planirana, rana akcija prilagodbe štedi novac i spašava živote.

U Hrvatskoj je 28 gradova (22,05%) i 9 općina (2,1%) izradilo SECAP-e (graf 1 i 2 i tablica 1). koji će im poslužiti kao učinkovit alat za planiranje mjera ublažavanja i prilagodbe koji obuhvaća i analizu ranjivosti te pregled sektora koji su ranjivi i koje mjere treba planirati. Kvalitetni SECAP-i osigurat će gradovima bolju pripremljenost mjera za financiranje, a time i pravovremenu provedbu i veću otpornost lokalne zajednice na najrizičnije prijetnje klimatskih promjena.

Pregled gradova i općina s izrađenim SECAP-ima možete pregledati na KARTI.

Graf 1 i 2. Gradovi i općine s izrađenim Akcijskim planovima za energetski i klimatski održivi razvitak (SECAP) u Hrvatskoj

Graf 1

Graf 2

Tablica 1. Gradovi i općine s izrađenim Akcijskim planovima za energetski i klimatski održivi razvitak (SECAP) u Hrvatskoj


U Barceloni predložena mjera prilagodbe klimatskim promjenama koja može promijeniti cijeli izgled grada

Europa se zagrijava brže od globalnog prosjeka, zbog čega godišnje temperature rastu između 1,7 i 1,9oC  u urbanim područjima, a gradovi Europe imaju problema sa sve češćim toplinskim valovima. Američka znanstvena agencija Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) objavila je da je 2021. bila šesta najtoplija godina na Zemlji od početka mjerenja (1880.). Tako se u gradovima diljem Europe pojavljuje efekt toplinskih otoka, odnosno gradsko područje koje je znatno toplije od okolnih ruralnih područja i to za 8oC.

S obzirom na to da je 2020. godina bila najtoplija godina u Braceloni u posljednja dva stoljeća s prosječnom temperaturom od 16,8oC, Autonomno sveučilište u Barceloni (UAB) predložilo je mjeru prilagodbe klimatskim promjenama koja može promijeniti cijeli izgled grada.

Istraživanje na Sveučilištu je pokazalo da postojeći građevinski materijali u Barceloni imaju svojstvo zadržavanja sunčevog zračenja tijekom dana, pri čemu akumuliraju toplinu u cijelom gradu. Zbog toga su stručnjaci sa Sveučilišta predložili bojanje krovova u bijelu boju. Time će se smanjiti temperatura tijekom toplinskih valova u gradu za 4,7oC. Njihova studija je otkrila da bi se bojanjem krovova u bijelo povećao postotak sunčeve svjetlosti koju reflektira površina krova, a da ju ne apsorbira. Tako bi se smanjila prosječna temperatura za 0,8oC tijekom toplinskih valova, a u nekim dijelovima grada u određenim satima moguće je smanjenje i za oko 4oC.

Iz Sveučilišta su istaknuli da već pregovaraju s javnim tijelima koji su pokazali interes za bojanje krovova u bijelu boju, no još se nisu poduzeli konkretni koraci. Prema predviđanjima Sveučilišta, ovakva mjera koja ne zahtijeva velika ulaganja, a bila bi učinkovitija od mjere povećanja zelenih površina u gradu.

Video o mjeri prilagodbe grada Bracelone klimatskim promjenama možete pogledati OVDJE.

Izvor teksta: https://www.euronews.com/green/2022/01/11/painting-barcelona-s-rooftops-could-lower-temperatures-by-up-to-five-degrees-say-experts

Izvor slike: Freepik


Održana je fokus grupa o klimatskim promjenama na projektu METAR

U sklopu projekta „METAR do bolje klime“ održana je Fokus grupa u organizaciji Instituta za društvena istraživanja iz Zagreba i Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Terra Huba te uz podršku Instituta za političku ekologiju i Brodskog ekološkog društva (BED).

Na sastanku se raspravljalo o opasnostima koje donose klimatske promjene, naglašavajući one u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane, vode i energije. Pozornost je također bila na složenosti i povezanosti problema zbog potrebne energetske tranzicije – od tehnoloških do društvenih.

Sudionici su se složili da:

  • rješenja koja se nude stvaraju pritisak ne samo na građane nego i na institucije te da sva zelena rješenja nisu nužno i održiva, zahtijevaju pažljivo promišljanje kako ne bi negativno utjecala na prirodu poput važnih šumskih ekosustava u Slavoniji ili proizvodnje dodatnog otpada za čije daljnje gospodarenje još nije nađeno rješenje;
  • veliki problem predstavlja nedostatak znanja, informiranosti i razumijevanja problema, ali i mogućih rješenja;
  • drugi problem su cijene i pristupačnost novih tehnologija u odnosu na standard građana.

Kako se na sastanku raspravljalo o dva suprotna scenarija: „optimistična“ i „pesimistična“ vizija života u gradu u idućih 30-ak godina s obzirom na klimatske promjene, zaključeno je sljedeće:

  • Za izbjegavanje pesimističnog scenarija te potrebnu prilagodbu na sve što klimatske promjene donose potrebno je puno više suradnje u kojima inače razdvojeni lokalni dionici mogu djelovati sinergijski.
  • Osim toga, potrebno je aktivno djelovanje na osnaživanju pojedinaca i organizacija znanjem o klimatskim promjenama, te edukacije i rad s informiranim i osnaženim građanima. To je ujedno i zadaća tematske mreže METAR u kojoj se planiraju okupiti organizacije koje će zajednički istraživati, podučavati i povesti promjene potrebne da bismo se prilagodili klimatskim promjenama te naučili kako se ponašati u novim okolnostima, te izbjegli pesimistični scenarij budućnosti u kakvoj ne želimo da žive naša djeca.

Izvor teksta: http://www.brodportal.hr/clanak/klima-se-mijenja-brze-nego-sto-se-mi-prilagodavamo-%E2%80%93-moze-li-nam-pomoci-mreza-metar-do-bolje-klime-31161


Info dani o novim misijama EU-a

Europska komisija je pokrenula pet misija EU-a kojima će se u okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor Europe za razdoblje 2021. – 2027. rješavati brojne izazove s kojima se EU zajedno sa ostatkom svijeta suočava.

18. i 19. siječnja 2022. održati će se Info dani o misijama EU-a, na kojima ćete moći saznati detalje o misijama EU-a:

  • Prilagodba klimatskim promjenama,
  • Obnova oceana i voda do 2030.,
  • Plan za tlo za Europu,
  • Borba protiv raka,
  • 100 klimatski neutralnih, pametnih gradova do 2030.

Pozvani su svi, od istraživača i inovatori do građana i svih zainteresiranih dionika.

Prethodna registracija nije potrebna.

Program Info dana možete pronaći na sljedećoj poveznici:

https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/events/upcoming-events/horizon-europe-info-days/eu-missions_en

Više informacija o EU misijama potražite na poveznici: https://door.hr/podrska-u-transformaciji-europe-u-zeleniji-zdraviji-i-otporniji-kontinent-u-obliku-misija/

Izvor slike: Freepik


U Poljskoj su za zelene krovove i fasade građani oslobođeni poreza na nekretnine

U poljskom gradu Kalisz Gradsko vijeće donijelo je 28. listopad 2021. odluku kojom građani mogu biti  oslobođeni poreza na nekretnine ako ozelene svoje krovove ili fasade.

Mjera će stupiti na snagu od 1. siječnja 2022. kada će građani moći posaditi biljke trajnice na svoja krovišta, čime će se nekretnini osigurati višesezonska vegetacija. Uz to, građani mogu ozeleniti barem jedan zid nekretnine vinovom lozom koja ima korijen u zemlji, ili postaviti instalaciju s okomitim vrtom jer su i u tom slučaju oslobođeni od poreza na nekretninu u sljedećoj godini.

Prednost ove vrste vegetacije je što se, za razliku od drveća, može saditi na mnogim mjestima i sredinama, dok poboljšava kvalitetu zraka i života u gradu. Zelene fasade postaju prirodni filteri onečišćenja koje istovremeno reguliraju temperaturu unutar zgrada, štiteći od topline i vjetra, upijajući višak vlage i smanjujući buku.

Mjera se odnosi samo na stambene zgrade, te na one koji ne kasne s plaćanjem poreza.

Osim navedene mjere, u gradu su se u posljednje vrijeme poduzele i druge mjere za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu istima poput: ozelenjavanja autobusnih stajališta, sadnje više stabala, sufinanciranje i kupnje rezervoara za skupljanje kišnice te distribucija hotela za insekte (umjetnih građevina izrađenih od prirodnih materijala za osiguravanje utočišta insektima) po školama.

Izvor teksta:

https://www.themayor.eu/en/a/view/kalisz-in-poland-waives-property-tax-when-greening-roofs-and-fa-ades-9272

Izvor slike: Pixabay


U tijeku je natječaj Fonda za sufinanciranje projekata za podizanje svijesti o prilagodbi klimatskim promjenama

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni natječaj za sufinanciranje projekata zaštite okoliša gdje će, između ostalog, sufinancirati i projekte u području provođenja aktivnosti za podizanje svijesti o prilagodbi klimatskim promjenama. Sufinancirat će se trošak izrade informativno-edukativnih materijala na temu prilagodba klimatskim promjenama, koji uključuju jednostavne i interaktivne e-module, animacije i sl., te multimedijske uratke o promjeni klime i njenom utjecaju, rizicima i mogućnostima prilagodbe. Informativno-edukativni sadržaj će se trebati temeljiti na Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, uzimajući u obzir ranjive sektore.

Raspoloživa sredstva Fonda za ovaj Natječaj iznose 2.200.000,00 kuna, a pravo na prijavu imaju organizacije civilnog društva (udruge), samostalno ili u partnerstvu. Odobreni projekti potrebno je završiti u roku od 12 mjeseci.

Organizacije civilnog društva mogu ostvariti sredstva u udjelu:

  1. do 80% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na području posebne državne skrbi Republike Hrvatske i u prvoj skupini otoka,
  2. do 60% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na području druge skupine otoka, odnosno na području određenom kao brdsko-planinsko područje i
  3. do 40% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na ostalim područjima Republike Hrvatske.

Fond odobrava sredstva donacije, pri čemu je najmanji iznos donacije po pojedinom projektu 20.000,00 kuna, a najveći 80.000,00 kuna.

Rok za prijavu je 30. studeni 2021. godine.

Sva pitanja vezana uz natječaj mogu se postaviti isključivo elektronički, i to najkasnije 15 dana prije isteka roka za prijavu, na sljedeće adrese:

snjezana.mihaljevic@fzoeu.hr

berisla.ratkajec@fzoeu.hr

Svu dokumentaciju potrebnu za prijavu projekta možete naći na stranicama Fonda: https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=166.

 

Izvor slike: freepik


3 milijarde stabala za bolju prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u EU

Prema Europskom zelenom planu, Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godinu rješavat će se problem zaštite i obnove prirode, a jedna od obveza će biti sadnja najmanje 3 milijarde dodatnih stabala u EU do 2030. godine. Nova Strategija EU-a za šume za 2030., koju je u lipnju ove godine objavila Komisija, sadrži putokaz za postizanje tog cilj. Svake godine između 2010. i 2015. godine naraslo je 300 milijuna novih stabala u EU, a ovim planom cilj je udvostručiti taj broj kojim će se povećati površina pokrivenosti šumom u EU i otpornost šuma. Uz to, povećat će se uloga šuma u sprječavanju gubitka bioraznolikosti te će se ostvariti veliki doprinos u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Plan će se financirati programom LIFE, fondovima kohezijske politike i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj.

Kako bi se maksimalno iskoristio potencijal drveća u prilagodbi klimatskim promjenama plan je posaditi i uzgajati stabla sukladno ekološkim principima, što znači da će se stabla prvo morati posaditi na pravom mjesto i s pravom svrhom. To će zahtijevati dugoročno planiranje i praćenje jer će se trebati posaditi odgovarajuća mješavina vrsta drveća ne samo u šumama, već i u agrošumarstvu te poljoprivrednim i urbanim područjima. Na područjima visoke prirodne vrijednosti kao što su močvare, bare, tresetišta i travnjaci neće se smjeti posaditi drveće.

Osim velike koristi u prilagodbi, drveće će pomoći i u ublažavanju klimatskih promjena pohranom ugljika smanjujući emisije stakleničkih plinova, a krošnje mogu stvoriti mikroklimu koja može ograničiti evaporaciju vode iz tla.

U sklopu projekta ForestaMi u gradu Milanu cilj je posaditi 3 milijuna stabala do 2030. godine. Projekt podržava Grad Milano, a započeo je na temelju istraživanja Milanskog politehničkog sveučilište koje nakon završetka projekta predviđa sniženje temperature u gradu za 2 – 8 °C i povećanje pokrivenosti krošnji drveća za 10% što će u prosjeku smanjiti temperaturu površine za 1,4 °C. Također, strateškom sadnjom drveća na određenim lokacijama u gradu predviđa se smanjenje potrebe za klima uređajem za 30% i ušteda 20 – 50% energije koja se koristi za grijanje.

Uz to, stablo dnevno filtrira do 450 litara vode, a svake godine može ukloniti oko 19 kg onečišćivača iz zraka.

Izvor slike: Pixabay