Kućanstva u Beču će se grijati toplinom iz otpadnih voda

U Beču se gradi jedna od najmoćnijih dizalica topline u Europi kako bi se proizvodila toplina za grijanje 112.000 kućanstava iz otpadnih voda. Time će se smanjiti ovisnost grada o prirodnom plinu.

U prvoj fazi, dizalica topline snage 55 MW, koja bi trebala biti gotova do sredine 2023. godine, grijat će do 56.000 kućanstava, a do 2027. snaga dizalice topline povećala bi se na maksimalnih 110 MW što bi bilo dovoljno za grijanje 112.000 kućanstava.

Nakon završetka projekta od 70 milijuna eura, Beč će uštedjeti do 300.000 tona CO2 godišnje.

Velika dizalica topline u Simmeringu u Beču radit će potpuno klimatski neutralno opskrbljujući se s dvije trećine energije iz otpadne topline, proizvedene od pročišćene otpadne vode iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, dok će jednu trećinu potrebne energije dobivati u obliku električne energije proizvedene u susjednoj hidroelektrani Freudenau na rijeci Dunav.

Do sada je otpadna voda Beča nakon pročišćenja tekla u Dunav, ali će od 2023. biti usmjerena na sustav dizalica topline. Sustav se sastoji od šest dizalica topline koje koriste izmjenjivače topline za izdvajanje oko 6oC topline iz pročišćene otpadne vode. Zahvaljujući modernoj tehnologiji, tako niska temperatura se može iskoristiti za stvaranje topline od preko 90oC koja se zatim distribuira kao topla voda u sustavu grijanja.

Izvor teksta: https://newsbeezer.com/austriaeng/heat-from-sewage-water-for-112000-households/

Izvor slike: Pixabay


Postoji rizik da taksonomija EU-a pogorša klimatsku krizu

Postoji rizik da će milijarde eura biti usmjereno na fosilna goriva, nuklearnu energiju i masovni, automatizirani, industrijski uzgoj životinja, što će samo pogoršati klimatsku krizu.

Razlog je vjerojatna promjena u taksonomiji EU-a, tj. u klasifikaciji gospodarskih sektora koji se mogu smatrati održivim. Naime, nekoliko država članica snažno se zalaže za uključivanje fosilnog plina i nuklearne energije u taksonomiju, unatoč velikim emisijama fosilnih plinova i radioaktivnog otpada koji se proizvodi pri korištenju nuklearne energije. Prijedlog Europske komisije se očekuje svakog dana.

U nastavku je 10 razloga zašto bi takva taksonomija EU-a mogla pogoršati klimatsku krizu:

1) Taksonomija EU-a bi se suočila sa scenarijem Međunarodne agencija za energiju (IEA) od 1,5°C.

Međunarodna energetska agencija smatra da sektor proizvodnje električne energije mora imati 100% nultu stopu emisija do 2035. u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i do 2040. u svijetu. To znači postupno ukidanje svih termoelektrana na plin do navedenih rokova.

2) Taksonomija EU-a može potkopati klimatski cilj EU-a do 2030.

Procjena utjecaja Komisije pokazuje da EU mora smanjiti korištenje fosilnog plina za oko 30% kako bi ispunio svoj klimatski cilj od 55% do 2030. Ako plin postane dio taksonomije to bi dovelo do većeg korištenja plina, ne manje.

3) Taksonomija EU-a bila bi korak unatrag u odnosu na trenutnu tržišnu praksu.

Globalno tržište zelenih obveznica isključuje fosilni plin i nuklearnu energiju.

4) Taksonomija EU-a bila bi korak unatrag u odnosu na izdavanje zelenih obveznica EU-a.

Komisija je objavila da njezino vlastito izdavanje zelenih obveznica za paket oporavka EU-a neće uključivati ni fosilna goriva ni nuklearnu energiju.

5) Taksonomija EU-a bila bi korak unatrag u odnosu na politike Europske investicijske banke (EIB).

EIB ne podržava nuklearnu energiju, a njezina politika kreditiranja energije iz 2019. isključila je fosilni plin. Predsjednik EIB-a Werner Hoyer jasno je rekao „gotovo je s plinom“.

6) Taksonomija EU-a zaostajala bi za kineskom taksonomijom koja je isključila fosilni plin iz proizvodnje električne energije i južnokorejskom taksonomijom koja isključuje nuklearnu energiju.

7) Uključivanje plina bilo bi kršenje Uredbu o taksonomiji u nekoliko točaka, i kao posljedica toga vjerojatno će biti osporeno na sudu, kao što je Austrija jasno dala do znanja u vezi nuklearne energije.

8) Taksonomija EU-a potkopala bi Globalno obećanje o metanu koje predvode EU i SAD pokrenuto na COP26 s ciljem  smanjenja najmanje 30% emisija metana do 2030. Više industrijskog uzgoja stoke i više termoelektrana na plin vrlo bi vjerojatno značilo više emitiranja metana.

9) Taksonomija EU-a ne bi bila u skladu s obećanjem danom na COP26 koje podupire 12 država članica EU-a, a predvodi Ujedinjeno Kraljevstvo, s ciljem postepenog ukidanja međunarodne potpore fosilnim gorivima do 2022. (uključujući Francusku, Njemačku, Italiju, Finsku, Švedsku, Nizozemsku, Sloveniju, Belgiju, Dansku, Irsku, Portugal, Španjolsku).

10) Taksonomija EU-a ne bi bila u skladu s članstvom ili potporom šest država članica EU-a u međunarodnom savezu „Beyond Oil & Gas Alliance“ koji se obvezuje na postupno ukidanje plina (uključujući Francusku, Švedsku, Dansku, Irsku, Portugal, Italiju).

Izvor teksta: https://www.wwf.eu/?5255391/10-reasons-why-the-EU-taxonomy-might-go-from-hall-of-fame-to-wall-of-shame

Izvor slike: Pixabay


EU planira nova ulaganja u prirodni plin i nuklearnu energiju označiti „održivima“

Grupa investitora The Institutional Investors Group on Climate Change, koja upravlja imovinom vrijednom 50 bilijuna eura, poslala je otvoreno pismo predstavnicima država članica EU-a i članovima Europskog parlamenta, u kojem upozoravaju da se označavanjem prirodnog plina, koje je fosilno gorivo, kao održivo ulaganje riskira usmjeravanje kapitala prema aktivnostima koje nisu u skladu s europskim klimatskim ambicijama. Grupa investitora je reagirala na najnoviji popis održivih ulaganja koji je objavila Europska komisija, a koji je jako kritiziran jer uključuje projekte s nuklearnom energijom i prirodnim plinom. Isti smatraju da bi se fosilni plin trebao ukloniti s europske liste održivih ulaganja, te još uvijek razmatraju hoće li prihvatiti klasifikaciju i nuklearne energije kao održivog ulaganja.

Taksonomija je osmišljena da investitorima bude vodič za održive tehnologije kako bi se izbjegao greenwashing, kada tvrtke tvrde da troše novac na zelene aktivnosti koje su zapravo neučinkovite ili štetne za okoliš. Međutim, u otvorenom pismu grupa investitora tvrdi da bi nacrt za kriterije da fosilni plin dobije zelenu oznaku (prag životnog ciklusa emisija od 270 g C02e/kWh za projekte s dozvolama izdanim prije 2030.) značilo da bi energetske tvrtke mogle biti u skladu s taksonomijom, čak i ako nisu usklađeni s europskim ciljem ostvarivanja neto nultih emisija do 2050. godine.

Investitori također ističu u pismu da fosilni plin može imati prijelaznu ulogu s ugljena, koji je veći onečišćivač od prirodnog plina, na obnovljive izvore energije, ali ne može ispuniti zahtjeve za tranzicijsku aktivnost prema zakonu o taksonomiji, što bi bilo „obmanjujuće“. Uz to, investitori tvrde da bi uključivanjem prirodnog plina EU-ov program održivog financiranja potkopao vjerodostojnost taksonomije, kao i vlastitu predanost EU-a u ostvarivanju klimatske neutralnosti do 2050.

Club of Rome, trust mozgova kojeg čine značajni znanstvenici, ekonomisti, poslovni čelnici i bivši političari, također je kritizirao uključivanje projekata s nuklearnom energijom i prirodnim plinom u spomenuti popis. Iz istog kluba naglašavaju da novi popis održivih ulaganja zanemaruje četiri godine znanstvenih i financijskih analiza te dijaloga dionika, čiji je cilj bio podržati mobilizaciju kapitala i usmjeriti ih u održive i niskougljične ekonomske alternative. Također ističu da je označavanje prirodnog plina i nuklearne energije kao „zelenih“, a ne kao „prijelaznih aktivnosti“, potpuno obmanjujuće, ukazujući pri tome na Kinu, koja je isključila fosilni plin iz svoje taksonomije, i Južnu Koreju, koja je iz svoje taksonomije isključila nuklearnu energiju.

Organizacije za zaštitu okoliša također su kritizirale novoobjavljeni popis, a nevladina udruga Transport and Environment (T&E) izjavila je da je EU „spremna ubiti vlastita pravila održivog financiranja korištenjem plina za greenwashing.“

Iz Greenpeace-a tvrde da se prvo treba naći komercijalno održivo dugoročno rješenje za odlaganje nuklearnog otpada, te da će davanje zelene oznake fosilnom plinu samo pogoršati njegov negativni učinak na klimu.

Međutim, trgovinsko udruženje za nuklearnu energiju u Europi – FORATOM, pozdravilo je uključivanje nuklearne energije, ali je upozorilo da bi dvosmislene formulacije u objavljenom nacrtu mogle dovesti do toga da bi inače prihvatljive nuklearne elektrane izgubile zelenu oznaku.

U Eurogasu naglašavaju da im je cilj potpuna dekarbonizacija mreže prirodnog plina ubrzo nakon 2045., a progresivno smanjenje granica emisija CO2 bi trebalo pomoći u ostvarenju tog cilja. Taksonomija bi trebala uključivati početni prag od 350g CO2/kWh za proizvodnju energije pomoću kombiniranih termoelektrana, a za kogeneracije najbolja tehnologija trenutno emitira oko 270g CO2/kWh, naglašavaju u Eurogasu. Prag od 270 g CO2/kWh je maksimalna vrijednost koja je prihvaćena u taksonomiji, iznad te razine se smatra da tehnologije za proizvodnju energije nanose „značajnu štetu“ okolišu.

Europska komisija prošlog je tjedna produljila rok na 21. siječnja 2022. za davanje komentara stručnjaka o uključenosti nuklearne energije i prirodnog plina u taksonomiji.

Izvor teksta:

https://www.edie.net/news/11/Investors-worth-EUR50-trillion-call-on-EU-to-exclude-gas-from-green-finance-taxonomy/

Izvor slike: Freepik