Svjetski dan bez automobila

Danas se obilježava „Svjetski dan bez automobila“ kojem je cilj podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti promovirajući promjene u ponašanju u korist „čišćih“ rješenja koja su pogodna za okoliš i zdravlje građana poput: javnog prijevoza, biciklizma, pješačenja i dr. Promicanjem održivog kretanja i povećanja kvalitete života u urbanim sredinama obilježiti će se pretvaranjem širih središta europskih i svjetskih gradova u pješačke zone. Na primjer, u nedjelju cijeli Pariz je bio zatvoren za vozila, u Londonu će biti moguće pješačiti ili voziti bicikl po zatvorenim cestama u središtu grada duljine 20 km, dok će se u Bremenu nekoliko površina za parkiranje transformirati u proširenja trotoarima gdje će se građani moći družiti, baviti sportom ili razgovarali o gradskoj mobilnosti. Također i u Zagrebu će danas od  8 do 20 sati biti zabranjen promet motornih vozila u užem središtu grada.

„Svjetski dan bez automobila“ obilježava završetak inicijative Europski tjedan mobilnosti koja se svake godine održava u razdoblju 16. – 22. rujna, a ovogodišnja tema za 20. godišnjicu je “Sigurno i zdravo uz održivu mobilnost”. Povodom tjedna mobilnosti ove godine organizirat će se niz aktivnosti u gotovo 3000 gradova iz oko 50 zemalja.

Prema Priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS), broj registriranih cestovnih vozila u 2020. u Hrvatskoj iznosio je 2.312.280, što je u odnosu na 2019. više za 1,6%, dok je broj registriranih osobnih vozila u 2020. iznosio je 1.746.285, što je u odnosu na 2019. godinu više za 1,2%. Međutim, broj prvi put registriranih cestovnih vozila iznosio je 132.572, što je u odnosu na 2019. pad za 31,8%, dok je broj prvih registracija osobnih vozila 2020. u odnosu na 2019. bio manji za 35,9%.

Sektor prometa odgovoran je za gotovo četvrtinu emisija stakleničkih plinova u EU, prema tome EU želi do 2050. za 60% smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometnog sektora u odnosu na razine iz 1990. godine.

EU Uredbom o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila nastoji cestovni promet učinit čišćim, te želi ostvariti ciljeve o smanjenju emisija stakleničkih plinova za razdoblje 2021. – 2030. i ciljeve Pariškog sporazuma. U usporedbi s 2021. godinom, Uredba nalaže smanjenje godišnjih prosječnih emisija CO2 za cijeli vozni park EU-a u pogledu novih osobnih automobila i kombija:

  • za 15 % tijekom razdoblja od 2025. do 2029.;
  • za 37,5 % za nove automobile i 31 % za nove kombije od 2030. godine.

Nadamo se da će današnji dan sve nas potaknuti i ohrabriti da promijenimo navike te da više pješačimo i bicikliramo kako bi smanjili buku, onečišćenje i opasnost koju donosi korištenje automobila, te stvorimo zdraviju, čišću i sigurniju okolinu.

Izvor slike: pixabay


Priključite se online debati o smanjenju emisija CO2 u cestovnom prometu u Srednjoj i Istočnoj Europi

Dana 22. rujna 2021. godine održat će se online debata, od 11:00 do 13:00 CET, pod nazivom „Kako smanjiti emisije CO2 u cestovnom prometu u zemljama Srednje i Istočne Europe?“. Debata će se održati na engleskom jeziku, a možete joj pristupiti na stranicama:

Iako emisije CO2 u prometu predstavljaju problem diljem Europe, čini se da regija Središnje i Istočne Europe ima veće izazove u postizanje klimatske neutralnosti u transportnom sektoru u odnosu na ostatak Europe. U zemljama tih regija u velikim količinama se koriste uvozni rabljeni automobili koji su odgovorni za emisije čija je razina znatno iznad prihvatljivih granica. Dosada politike su imale ograničen utjecaj na smanjenje korištenja vozila, a niža kupovna moć također je otežala prelazak na električna vozila u odnosu na Zapadnu Europu. U regiji Središnje i Istočne Europe brzo se razvio sektor cestovnog prometa, EU je ulagala u cestovne mreže u posljednjih 15 godina, kao mjera sustizanja razvijenih zemalja. Dodatni problem za navedene regije predstavlja relativno niska kvaliteta javnog prijevoza u usporedbi sa Zapadnom Europom, kao npr. razina integriranih željezničkih mreža, što zemljama Srednje i Istočne Europe daje mogućnost da na drugačiji način dekarboniziraju sektor cestovnog prometa. U skladu s time, na online debati saznajte odgovore na sljedeća pitanja: Koji je model dekarbonizacije primjeren za zemlje Središnje i Istočne Europe? Treba li EU biti proaktivna ili zanemariti specifične probleme regije Središnje i Istočne Europe? Kako bi se u zemljama Središnje i Istočne Europe mogla ostvariti učinkovita prometna politika za postizanje klimatskih ciljeva za 2030. ili 2050. godinu?

Izvor slike: Facebook