Plastične vrećice per capita: Hrvatska u sredini EU-a

reciklaža


Svaka osoba koja živi u Europskoj uniji u 2020. u prosjeku je upotrijebila 87 laganih plastičnih vrećica za nošenje, što je šest vrećica manje per capita u usporedbi s 2019. godinom. 

Ukupno gledajući, radi se o 39 milijardi laganih plastičnih vrećica u 2020. ili 400 milijuna manje u odnosu na godinu prije, pokazuju podaci statističkog ureda Europske unije Eurostata.

Iako se potrošnja laganih plastičnih vrećica ukupno smanjila od 2018. (otkad se prikupljaju podaci), potrošnja vrlo laganih plastičnih vrećica čija debljina ne prelazi 15 mikrometara zapravo se povećala (s 14 milijardi u 2018. na 14,3 milijarde u 2019. ili 14,7 milijardi u 2020. godini).

Međutim, potrošnja laganih plastičnih vrećica debljine od 15 do 50 mikrometara značajno se smanjila između 2018. (22 milijarde) i 2019. (19,8 milijardi) te se potom više-manje uravnotežila u 2020. godini (19,9 milijardi).

Najmanja potrošnja

Uzrok veće potrošnje vrlo laganih plastičnih vrećica može biti i Direktiva o plastičnim vrećicama čiji je cilj smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica tako da ona ne premaši 40 vrećica po osobi do 31. prosinca 2025. godine. Jer, taj cilj ne uključuje vrlo lagane plastične vrećice.

Među članicama EU-a koje su prijavile najveću potrošnju laganih plastičnih vrećica po osobi u 2020. bile su Litva (294 vrećice per capita), Češka (251) i Latvija (229). Pritom se većina potrošnje odnosi na vrlo lagane plastične vrećice.

Naprotiv, zemlje koje su prijavile najmanju potrošnju bile su Belgija (10 vrećica po osobi), Portugal (17) i Poljska (20).

Hrvatska se pak nalazi u sredini EU-a, prijavivši potrošnju 90,2 plastične vrećice po osobi. Od toga, 71,1 je bila vrlo lagana (manja od 15 mikrometara), a 19,1 lagana plastična vrećica (čija se debljina kreće od 15 do 50 mikrometara).

Izvor: http://www.energetika-net.com/vijesti/zastita-okolisa/plasticne-vrecice-per-capita-hrvatska-u-sredini-eu-a-35979


Hrvatska reciklira najviše elektroničkog otpada u Europskoj uniji

reciklaža


Hrvatska je među prvima u Europskoj uniji u recikliranju električnog i elektroničkog otpada s čak više od 80 posto recikliranog otpada takve vrste. Riječ je o nizu kućanskih aparata pa sve do fotonaponskih ploča ili bankomata.

Podatci su to Eurobarometra za 2020. godinu, koji pokazuju da je Hrvatska reciklirala 81,3%. U tom smo pogledu iznad Švedske (47%), Njemačke (38,7%), Francuske (36,6%) te Italije (32,1%),a na dnu ljestvice je, kako navodi HINA, Malta sa svega 20,8 posto.

Zbrinjavanje ove vrste otpada iznimno je važno za okoliš. Njegovim recikliranjem smanjuje se proizvodnja novih materijala koji izazivaju nastanak novih emisija stakleničkih plinova. Ako se ne obradi na propisan način, može doći do ekološke katastrofe, jer u sebi sadrži složene spojeve vrlo toksičnih tvari.

Po direktivi Europske unije, kako je istaknuo načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, Zvonimir Majić, godišnja stopa odvojenog sakupljanja ove vrste otpada mora biti najmanje 65 posto prosječne mase električne opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine. U Hrvatskoj je u 2020. stavljeno na tržište 66.505 tona takvog otpada, od čega je sakupljeno 40.772 tone, a obrađeno 38.145 tona, objasnio je.

“Uspostavom sustava gospodarenja električnim otpadom, Hrvatska je krenula u dobrom smjeru. Ciljevi sakupljanja propisani EU direktivom dostignuti su, te ukazuju na zadovoljavajuće organiziran sustav”, rekao je Majić.  Ipak, ni kod nas nije sve tako bajno. Majić je upozorio da je potrebno više raditi na razvoju mreže recikliranja takvog otpada.

On, naime, može sadržavati i druge važne metale, kao što su bakar, nikal, indij ili paladij. Utvrđeno da je u takvom otpadu otpadu prisutno 49 kemijskih elemenata, od kojih bi se mnogi mogli reciklirati za ponovnu upotrebu u drugim proizvodima. Europska komisija je uvrstila 18 od tih 49 elemenata na popis gospodarski važnih materijala za koje postoji visoki rizik od nestašice.

Izvor: https://green.hr/hrvati-recikliraju-najvise-elektronickog-otpada-bolji-smo-od-svedske-njemacke-i-francuske/