Međunarodna konferencija o energetskoj neovisnosti i socijalnoj uključenosti

secap


Put prema energetskoj autonomiji: Kako zajamčiti socijalnu uključenost

S ciljem dubljeg istraživanja potencijala energetske tranzicije u borbi s energetskim siromaštvom, Savjetodavni centar za energetsko siromaštvo (EPAH), u suradnji s Gradom Zagrebom i Društvom za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) 28. i 29. 6. 2022. organizira drugu međunarodnu konferenciju “Put prema energetskoj autonomiji: Kako zajamčiti socijalnu uključenost”.

Konferencija će se održati u Novinarskom domu, Perkovčeva 2, s početkom u 15 sati.  

Domaćini konferencije su zamjenik načelnika odjela u Glavnoj upravi za energetiku Europske komisije Eero Ailio i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec, koji će i otvoriti Konferenciju.

Konferencija će okupiti brojne predstavnike jedinica lokalnih samouprava država članica EU-a; predstavnike Europske unije, donositelje odluka, energetske agencije, organizacije civilnog društva i druge dionike aktivne u području energetskog siromaštva.

Agenda konferencije se nalazi OVDJE.


U Puli je održan regionalni okrugli stol: „Lokalno planiranje za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama“

secap


Dana 9. lipnja Udruga Zelena Istra i udruga DOOR, u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u Puli, organizirali su regionalni okrugli stol „Lokalno planiranje za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama”.

Na okruglom stolu okupili su se stručnjaci, znanstvenici, aktivisti, predstavnici Grada Zagreba, Grada Pule te tvrtki iz regije kako bi razmijenili iskustva na temu klimatskih mreža, lokalnog energetskog i klimatskog planiranja.

Alpska klimatska mreža za zaštitu biljnih i životinjskih vrsta

U prvom dijelu predstavnici austrijske nevladine, neprofitne organizacije CIPRA International predstavili su  Alpsku klimatsku mrežu. Mreža je osnovana je s ciljem zaštite čak 13.000 biljnih i 30.000 životinjskih vrsta koje su ugrožene uslijed klimatskih promjena. Specifičnost života u Alpama, zajednički izazovi i problemi ujedinjuju države koje dijele taj prostor. Zanimljivost Alpske klimatske mreže je i u njihovoj organizaciji koja uključuje i tzv. tematske zajednice pa se građani, jedinice lokalne samouprave, udruge i javne ustanove okupljaju oko pojedinih tema, npr. tematska zajednica za održiv promet ili za proizvodnju hrane. Predstavljena je i Klimatska mreža Jugoistočne Europe.

Analiza izrađenih SECAP-a u Hrvatskoj

Miljenka Kuhar iz udruge DOOR predstavila je izvještaj o stanju lokalnog energetskog i klimatskog planiranja u Hrvatskoj koji je nastao u okviru UNIFY projekta financiranog sredstvima LIFE programa. Izvještajem je obuhvaćeno 26 SECAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama) koji su u Hrvatskoj izrađeni u periodu 2017. – 2022., te je izrađena analiza različitih tipova mjera koji su SECAP-ima obuhvaćeni. Opći zaključak je da je dio SECAP-a u svojim uštedama emisija manje ambiciozan od nacionalnih ciljeva, a većina općina i gradova ne implementira planirane mjere jer na raspolaganju nemaju dovoljno sredstava potrebnih za implementaciju svih planiranih mjera. Strategije su pak rađene uglavnom europskim sredstvima.

Primjer prilagodbe klimatskim promjenama u Albaniji

U drugom dijelu održana je panel diskusija na temu „Urbano planiranje i klimatske promjene – perspektive i izazovi” na kojoj predstavnik neprofitne organizacije Urban Research instituta iz Albanije predstavio projekt prilagodbe klimatskim promjenama na temelju rješenja zasnovanih na prirodi na primjeru Općine Elbasan u Albaniji. Zbog godinama nekontrolirane ilegalne sječe u okolici jezera Funara – područje je postalo skroz ogoljeno te je došlo do problema s erozijom. Rješenje je pronađeno u participativnom pristupu s uključenih više od 50 mještana, 15 predstavnika jedinica lokalne samouprave, 20 studenata agronomskog fakulteta kao i lokalne tvrtke. Prikupljeni su podaci o biološkim i socijalnim vrijednostima navedenog područja, informirana je i uključena javnost, nova rješenja su uvrštena u postojeći prostorni plan, detektirane su tvrtke koje uzgajaju autohtone sadnice te je u konačnici posađeno 200 stabala autohtonih vrsti, a područje je revitalizirano.

Kišni vrtovi u Puli

Kao primjer dobre prakse predstavljen je i projekt kišnih vrtova u gradu Puli koje je osmislila i provela tvrtka Starum d.o.o. iz Pule. Kišni vrtovi primjer su integralnog rješenja temeljenog na prirodnim rješenjima – upojnim vrtovima i krovovima, biljkama pročistačima, ali i novoj tehnologiji. Rješenje uključuje izradu:

  • podzemne retencije od različitih materijala,
  • pametne spužve koje upijaju zagađivalo,
  • podzemni usmjerivači korijenja biljaka koji zadržavaju vodu a višak ispuštaju,
  • razni materijali za uklanjanje masti, ulja i ostalog otpada.

Kao odličan primjer naveden je Trg kralja Tomislava, kao i činjenica da su ovi sustavi višestruko jeftiniji od klasičnih, a postoji i važna socijalna komponenta jer, osim što su korisni, lijepo su uređeni i donose razne koristi koje nam zelenilo u gradu pruža.

Predstavljen je i primjer Plana održive mobilnosti za Grad Pulu koji je napravljen 2019. godine te će uskoro biti usvojen, a koji nudi konkretna rješenja koja bi pomogla ostvariti održiv promet u Puli.

Solarna energija

Najžustriju raspravu izazvala je tema smjernica za razvoj solarne energije o kojoj je govorio Goran Grdenić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Usporedili su se zakonski okviri u regiji i inozemstvu te se uvidjelo koliko je hrvatski sustav spor i neefikasan. Naglašena je važnost energetskih zadruga i zajednica te važnost uključivanja građana u takve projekte.

Osim okruglog stola kroz tri dana sudionici su imali prilike sudjelovati na edukaciji o Odrastu (degrowth) koju je vodio dr.sc. Mladen Domazet iz Instituta za političku ekologiju, održati partnerske sastanke te upoznati grad Pulu kao i domaćine – Udrugu Zelena Istra i Društveni centar Rojc.

Projekt METAR do bolje klime financiran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.995,32 HRK.

Nositelj projekta je DOOR, a u provedbi su mu se kao partneri pridružili:


Pregled gradova i općina u Hrvatskoj s izrađenim SECAP-ima

Sporazum gradonačelnika najveći je svjetski pokret gradova usmjeren na lokalne aktivnosti koje utječu na klimu i energiju. Gradovi koji su potpisali Sporazum podržavaju zajedničku viziju za 2050. godinu: ubrzavanje dekarbonizacije njihovih teritorija, osnaživanje kapaciteta za prilagodbu na neizbježan utjecaj klimatskih promjena te omogućavanje građanima pristup sigurnoj, održivoj i povoljnoj energiji. Gradovi se obvezuju na djelovanje koje će podržati smanjenje stakleničkih plinova za 40 % do 2030. godine te usvajanje zajedničkog pristupa rješavanju ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene.

Europski sporazum gradonačelnika za klimu i energiju okuplja više od 7.000 tijela lokalne i regionalne samouprave u 57 zemalja koja su se dobrovoljno posvetila provedbi ciljeva EU-a za klimu i energiju pripremom i provođenjem Akcijskog plana za održivu energiju i prilagodbu klimatskim promjenama (SECAP) prije 2030. godine. Zadatak lokalnih i regionalnih samouprava je predvidjeti štetne učinke klimatskih promjena i poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se spriječila ili umanjila šteta koju ona može uzrokovati, jer se pokazalo da dobro planirana, rana akcija prilagodbe štedi novac i spašava živote.

U Hrvatskoj je 28 gradova (22,05%) i 9 općina (2,1%) izradilo SECAP-e (graf 1 i 2 i tablica 1). koji će im poslužiti kao učinkovit alat za planiranje mjera ublažavanja i prilagodbe koji obuhvaća i analizu ranjivosti te pregled sektora koji su ranjivi i koje mjere treba planirati. Kvalitetni SECAP-i osigurat će gradovima bolju pripremljenost mjera za financiranje, a time i pravovremenu provedbu i veću otpornost lokalne zajednice na najrizičnije prijetnje klimatskih promjena.

Pregled gradova i općina s izrađenim SECAP-ima možete pregledati na KARTI.

Graf 1 i 2. Gradovi i općine s izrađenim Akcijskim planovima za energetski i klimatski održivi razvitak (SECAP) u Hrvatskoj

Graf 1

Graf 2

Tablica 1. Gradovi i općine s izrađenim Akcijskim planovima za energetski i klimatski održivi razvitak (SECAP) u Hrvatskoj


LIFE Unify consortium published lessons learned on developing and implementing SECAPs from the LIFE Unify Project

The LIFE Unify consortium publishes a document entitled “Planning climate action at the local level. Lessons Learned on developing and implementing SECAPs from the LIFE Unify Project“.

The document presents the experiences gained by LIFE Unify partners working at the local level on action plans for energy sustainable development and climate adaptation (SECAPs). The main conclusions and trends in the five EU Member States (Czechia, France, Poland, Slovenia and Spain) in the period from 2019 to 2021 were summarized.

In addition, the document lists proposals for accelerating local climate action, such as:

  • increased institutional support to municipalities, especially from the national level
  • more involvement of all political parties as well as increased public participation
  • adequate and consistent funding through established financial instruments, especially relevant for small municipal units

The importance of planning action plans for sustainable energy development and climate adaptation is growing every day as more than 70% of EU citizens are expected to live in urban areas by 2030. Therefore, EU local governments will play a fundamental role in accelerating climate action across the EU and fostering the necessary transformation into a decarbonised society.

Regions and municipalities will be the first to be affected by the climate crisis and are also the primary platform for citizen engagement. Therefore, they are best suited for developing efficient and tailored solutions through the development of sustainable mobility and transport, the use of renewable energy sources, encouraging own energy production and energy communities to support energy efficiency in buildings, and promoting green spaces in cities, sustainable food chains and more.

DOOR is one of the partners in the project “UNIFY: Connecting the EU in the field of climate action” funded by the LIFE program worth 2,772,365 euros, from September 1, 2019 to August 31, 2022. You can find HERE more information about the project.

Text source: https://unify.caneurope.org/2022/02/03/report-lessons-learned-on-secaps/


U sklopu projekta LIFE UNIFY objavljene su naučene lekcije o izradi i provedbi SECAP-a

Konzorcij projekta LIFE Unify objavio je dokument pod nazivom “Planiranje klimatskih akcija na lokalnoj razini. Naučene lekcije o izradi i provedbi SECAP-a iz projekta LIFE Unify

Dokument prikazuje iskustva stečena od strane LIFE Unify partnera koji na lokalnoj razini rade na akcijskim planovima za energetski održivi razvitak i prilagodbu klimi (SECAP-ima). Sažeti su glavni zaključci i trendovi u pet država članica EU-a (Češkoj, Francuskoj, Poljskoj, Sloveniji i Španjolskoj) u razdoblju od 2019. do 2021.

Uz to, u dokumentu su navedeni prijedlozi za ubrzanje lokalnog klimatskog djelovanja, a to su:

  • povećana institucionalna podrška općinama, posebno na nacionalnoj razini;
  • veći angažman svih političkih stranaka kao i povećano sudjelovanje javnosti;
  • odgovarajuće i dosljedno financiranje kroz uspostavljene financijske instrumente, što je posebno relevantno za jedinice lokalne samouprave.

Važnost planiranja i provedbe akcijski planova za energetski održivi razvitak i prilagodbu klimi je svaki dan sve veća jer se očekuje da će više od 70% građana EU-a živjeti u urbanim područjima do 2030. godine. Zbog toga će jedinice lokalne samouprave EU-a igrati temeljnu ulogu u ubrzavanju djelovanja diljem EU-a i poticanju potrebne transformacije u dekarbonizirano društvo.

Jedinice regionalne i lokalne samouprave biti će prva linija obrane od klimatskih promjena te će ujedno biti i primarna platforma za angažiranje građana. Prema tome, jedinice lokalne samouprave su najpogodnije za razvoj učinkovitih i prilagođenih rješenja kroz razvoj održive mobilnosti i transporta, primjenu obnovljivih izvora energije, poticanje vlastite proizvodnje energije i energetskih zajednica kao potpora energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, te kroz promicanje zelenih površina u gradovima, održivih prehrambenih lanaca itd.

DOOR je jedan od partnera na projektu „UNIFY: Spajanje EU-a na području klimatskih akcija“ koji je financiran LIFE programom u vrijednosti od 2.772.365 eura, a traje  od 1. rujna 2019. do 31. kolovoza 2022. Više o projektu možete pročitati OVDJE.

Izvor teksta: https://unify.caneurope.org/2022/02/03/report-lessons-learned-on-secaps/


Objavljen je Javni poziv za neposredno sufinanciranje radnih podloga

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je objavio Javni poziv za neposredno sufinanciranje radnih podloga za izradu Programa ublažavanja, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja ili radnih podloga za izradu akcijskih planova energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP) i/ili izvješća o njihovoj provedbi.

Javni poziv namijenjen je jedinicama lokalne i područne samouprave, a iznos sufinanciranje se kreće do 40, 60 ili 80% prihvatljivih troškova. Prijavitelj može ostvariti najviše do 120.000 kn po ovom pozivu dok je ukupna vrijednost poziva 4 milijuna kuna.

Svrha ovog Javnog poziva je potaknuti i dati podršku lokalnoj i regionalnoj samoupravi da prihvati klimatske ciljeve smanjenja emisije stakleničkih plinova i cilj prilagodbe klimatskim promjenama. Svrha je potaknuti dionike na lokalnoj i regionalnoj razini da sagledaju utjecaj klimatskih promjena na njihovom području, da ocjene stupanj ranjivosti i rizika od klimatskih promjena za ključne sektore na njihovom području. Ta ocjena će poslužiti kao podloga za određivanje prioritetnih mjera za tu lokalnu i regionalnu samoupravu. Podloga tj. ocjena je bitan preduvjet za izradu kvalitetnih Programa ili SECAP-ova.

Program i SECAP predstavljaju ključne dokumente lokalne i regionalne razine koji na bazi izvješća o stanju okoliša ocjene utjecaj ranjivosti i rizika na klimatske promjene kao i socio-gospodarskih kretanja te identificiraju prioritetne mjere ublažavanja klimatskih promjena poput energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije te mjere prilagodbe klimatskim promjenama

Izvor: https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=163