Prijedlozi za poboljšanje nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica EU-a do 2030.

smanjenje emisija


Planovi služe kao alat za postizanje klimatske i energetske sigurnosti

U sklopu projekta „UNIFY: Spajanje EU na području klimatskih akcija“ objavljeno je izvješće koje predlaže izradu kvalitetnijih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova (eng. National energy and climate plans, NECPs).

Izvješće je izrađeno jer je konzorcij LIFE Unify, koji je pratio izradu nacrta i ranu provedbu NECP-ova posljednje tri godine, potvrdio da su NECP-ovi koje su države članice EU-a izradile između 2018. i 2019. dramatično neprikladni. Nadolazeća revizija NECP-a, koja će se održati između 2023. i 2024., bit će prilika za države članice EU-a da isprave njihove nedostatke

Izvješće konzorcija LIFE UNIFY možete pročitati ovdje:

https://unify.caneurope.org/wp-content/uploads/sites/2/2022/07/necp-report-taking-stock-planning-ahead.pdf

Prijedlozi za ambicioznije planove su:

  1. Postrožiti ciljeve do 2030. za smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti.
  2. Izraditi učinkovitije politike i mjere koje će poduprijeti usvajanje ambicioznijih klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. za cijelo gospodarstvo i sektore.
  3. Uključiti informacije koje prikazuju potrebe i načine ulaganja u klimatske i energetske ciljeve te udaljavanje od fosilnih goriva.
  4. Povećati uključivanje javnosti i transparentnost.
  5. Osigurati konzistentnost svih politika prema klimatskoj neutralnosti.

Izvješće uključuje preporuke za Integrirane nacionalne energetske i klimatske planove pojedinih država:

  • Hrvatska
  • Češka
  • Danska
  • Estonija
  • Francuska
  • Njemačka
  • Poljska
  • Portugal
  • Slovenija
  • Španjolska

Preporuke za Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine su sljedeće:

  • potpuno transparentna i participativna revizija Plana,
  • poboljšati nadzor nad provedbom Plana,
  • poboljšati konzistentnost u politikama,
  • pojednostaviti i pojasniti procedura kako bi građani bili više aktivni u energetskoj tranziciji,
  • pojednostaviti građanima procedure odobrenja korištenja obnovljivih izvora energije,
  • češći natječaj za energetsku obnovu zgrada, posebice za obiteljske kuće i
  • veća pozornost i ulaganja u prekvalifikaciju radnika.

Što su integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi?

EU mora smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 65% do 2030. i postići neto nultu stopu emisije do 2040. Kako bi se postigao cilj potrebno je provesti dosad neviđenu razinu klimatskih mjera, pri čemu se napuštaju fosilna goriva i znatno povećava korištenje obnovljivih izvora energije i provedba mjera uštede energije. Nacionalni energetski i klimatski planovi mogu biti moćan instrument kojim bi EU doprinio ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5°C, a istovremeno osigurava energetsku sigurnost i energetsku pravdu diljem EU-a. Stoga, države članice dužne su u svojim NECP-ovima opisati, na integrirani način, nacionalne klimatske i energetske ciljeve, te politike i mjere za njihovo postizanje u razdoblju od 2021. do 2030. godine.


Konferencija „Sinergija urbane mobilnosti“

smanjenje emisija


Kako poboljšati gradsku mobilnost i sinergiju među lokalnim dionicima?

Dana 9. lipnja u Energetskom centru Bračak održat će se konferencija o podizanu svijesti o potrebama sinergijskog djelovanja u planiranju i pružanju usluga gradske mobilnosti i energije. Konferenciju organizira Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) u okviru inicijative  EIT Urban Mobility Hub–a Hrvatska.

Glavni cilj inicijative je poboljšati urbanu mobilnost u Hrvatskoj i ojačati sinergiju između lokalnih aktera podizanjem svijesti i davanjem podrške lokalnim dionicima.

Prijave za besplatno sudjelovanje na konferenciji traju do 2. lipnja, a možete se prijaviti OVDJE.

Više informacija o konferenciji uključujući i program konferencije možete pronaći OVDJE.

Tijekom konferencije panelisti će odgovarati na sljedeća pitanja:

Panel 1: Energija, klima i održiva gradska mobilnost

  • Koji su ciljevi nacionalnih i lokalnih strategija povezanih s uvođenjem novih oblika pogonske energije za vozila?
  • Koji izazovi očekuju gradove, ali i operatere električne energije tijekom procesa postizanja tih ciljeva?
  • Koja je uloga obnovljivih izvora energije i sustava pohrane energije u postizanju održive gradske mobilnosti?
  • Na koji je način potrebno prilagoditi prostorno planiranje kako bi se omogućilo smanjenje zavisnosti o fosilnim gorivima u sektoru mobilnosti?
  • Kako financirati pilotiranje novih rješenja?

Panel 2A: Aktivna mobilnost, javni prijevoz putnika i klima

  • Koje mjere vezane uz mobilnost poduzimaju hrvatski gradovi i lokalni prijevoznici kako bi ublažili klimatske promjene?
  • Koja je razina razumijevanja potrebe za uključivanjem razmatranja klimatske prilagodbe u planiranje mobilnosti?
  • Koji su primjeri dobre prakse prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru urbane mobilnosti?
  • Koji su izvori financiranja raspoloživi za financiranje projekata gradske mobilnosti povezanih s ublažavanjem negativnih utjecaja na klimu i prilagodbu klimatskim promjenama?

Panel 2B:  Sinergija javnog i privatnog sektora pri planiranju gradskog prijevoza tereta

  • Kako se hrvatski gradovi i prijevoznici tereta nose s izazovima povećane potražnje dostave na zahtjev?
  • Koji su napori prijevoznika da smanje negativne klimatske utjecaje svojih voznih parkova?
  • Koji su zajednički interesi i mogućnosti za poboljšanje procesa planiranja gradskog prijevoza tereta i njihovu provedbu?
  • Koji su primjeri dobre prakse upravljanja urbanom logistikom („last-mile-delivery”)?
  • Koji su izvori financiranja usmjereni na poboljšanje procesa planiranja i upravljanja gradskim prijevozom tereta?

Panel 3: Razvoj talenata i inovacija u urbanoj mobilnosti

  • Koje su potrebe i mogućnosti razvoja talenata, kako bi se omogućilo interdisciplinarno, međunarodno i s industrijom povezano obrazovanje stručnjaka buduće mobilnosti?
  • Koje su mogućnosti financiranja razvoja obrazovnih programa i uspostave partnerstva u njihovoj provedbi?
  • Koje su barijere koje priječe razvoj inovacija primjenjivih u sektoru urbane mobilnosti u Hrvatskoj te načini njihove eliminacije?
  • Kako programi EIT Urban Mobility mogu promijeniti sliku obrazovanja i inovativnosti u sektoru urbane mobilnosti?

Izvor slike: Pixabay


Vaučeri za popravak stvari koji potiču održivost i smanjuju emisije CO2

U Beču se dijele vaučeri za popravak (eng. Vienna Repair Voucher), subvencija čiji je cilj potaknuti da ljudi češće popravljaju stvari, a ne da učestalo kupuju nove stvari iako postoje mogućnosti za popravak stvari koje već posjeduju. Projekt time potiče ljude da se bave temom održivosti i doprinose kružnom gospodarstvu te smanjuju stvaranje otpada. Uz to, vaučer pomaže osobama s nižim primanjima da poprave svoje pokvarene predmete.

Vaučere za popravak mogu dobiti svi, a ne samo stanovnici Beča. Vaučer pokriva 50% bruto troškova popravka do maksimalnog iznosa od 100 eura. Ako kupac dobije procjenu troškova, ali se ne odluči popraviti artikl, vaučer se također može iskoristiti za pokrivanje naknade za procjenu troškova do maksimalno 45 eura.

Subvencija je započela u rujnu 2020. i do danas je registrirano oko 26.000 popravaka zahvaljujući vaučerima za popravak, čime je ušteđeno oko 620 tona emisije ugljičnog dioksida (svaki popravak štedi u prosjeku 24 kilograma ugljičnog dioksida).

Vaučeri se mogu iskoristiti u servisima i tvrtkama sa sjedištem u Beču koje su članice mreže Vienna Repair Network (njem. Wiener Reparaturnetzwerk).

Izvor teksta: https://innovationinpolitics.eu/showroom/project/vienna-repair-voucher/

Izvor slike: Freepik


Webinar o prevladavanju nedostataka COP26

Dana 8. prosinca 2021. (13:00 – 15:00h CET) održat će se webinar o prevladavanju nedostataka Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja je održana u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenog 2021.

Odluke donesene na konferenciji COP26 o potrebi za bržem smanjenju emisija, povećanju financiranja za prilagodbu i otvaranju dijaloga o mehanizmima za rješavanje gubitaka i štete uzrokovanih klimatskim promjenama nisu povećale povjerenje u ostvarivanje potrebnih promjena. Uz to, konferencija je završila sa značajnim nedostacima u dogovorenim suradnjama među zemljama te financijskoj i tehničkoj podršci. Bez značajne suradnje, ovog desetljeća nećemo moći postići klimatski pravedan svijet.

Prema tome, na webinaru će se istražiti način na koji se potencijal EU-a, sa svojom gospodarskom snagom, izvrsnim diplomatskim položajem i postojećim vezama, može iskoristiti kao podrška u prevladavanju nedostataka konferencije COP26.

Na ovo pitanje će se pokušati odgovoriti studijom koju je naručila grupa Greens/EFA u Europskom parlamentu od nezavisnog istraživačkog centra za klimu E3G. U istraživanju se proučilo kako uskladiti vanjsku politiku EU-a s Pariškim sporazumom i Europskim zelenim sporazumom.

Registrirati se možete na sljedećoj poveznici:

https://e3g-org.zoom.us/webinar/register/1716359468213/WN_4xCF56aCRqC6NVwqukBymg

Izvor slike: Pixabay


Plan EU-a za zelenu tranziciju

S obzirom na Europski zeleni sporazum i Europski zakon o klimi, cilj EU-a je postići klimatsku neutralnost do 2050. Kako bi se taj cilj ostvario potrebno je značajno smanjenje trenutnih razina emisija stakleničkih plinova u narednim desetljećima. Stoga, kao korak prema klimatskoj neutralnosti, EU je povećao svoju klimatsku ambiciju za 2030., obvezujući se na smanjenje emisija za najmanje 55% do 2030. godine.

Kako bi se postojeći zakoni uskladili s ambicijama za 2030. i 2050. godinu, u okviru tzv. paketa “Fit for 55”, EU radi na reviziji svog zakonodavstva koji se odnosi na klimu, energiju i promet.

Što je paket „Fit for 55“?

Paket “Fit for 55” skup je prijedloga za reviziju i ažuriranje zakonodavstva EU, te za pokretanje novih inicijativa s ciljem osiguravanja usklađenosti politike EU-a s klimatskim ciljevima dogovorenim od strane Vijeća i Europskog parlamenta.

Cilj paketa, kojeg je Komisija predstavila 14. srpnja 2021., je osigurati koherentan i uravnotežen okvir za postizanje klimatskih ciljeva EU-a. Okvir je:

  • pošten i društveno pravedan,
  • održava i jača inovativnost i konkurentnost industrije EU-a, istovremeno osiguravajući jednake uvjete u odnosu na gospodarske subjekte iz trećih zemalja,
  • podupire ulogu EU-a kao predvodnika u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.

Što je uključeno u paket?

Paket “Fit for 55” uključuje sljedeće zakonodavne prijedloge i političke inicijative:

  • reviziju EU sustava trgovanja emisijama (EU ETS), uključujući njegovo proširenje na brodarstvo, reviziju pravila za emisije iz zrakoplovstva i uspostavu zasebnog sustava trgovanja emisijama za cestovni prijevoz i zgrade,
  • reviziju uredbe o raspodjeli napora država članica s obzirom na ciljeve smanjenja emisija u sektorima koji su izvan sustava trgovanja emisijama,
  • reviziju uredbe o uključivanju emisija i uklanjanje stakleničkih plinova iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF),
  • reviziju direktive o obnovljivim izvorima energije
  • reviziju direktive o energetskoj učinkovitosti
  • reviziju direktive o razvoju infrastrukture za alternativna goriva
  • izmjenu i dopunu uredbe kojom se utvrđuju standardi emisija CO2 za automobile i kombije
  • reviziju direktive o porezu na energiju
  • mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama
  • inicijativu ReFuelEU Aviation za održiva goriva za zrakoplove
  • inicijativu FuelEU Maritime za zeleni europski pomorski prostor
  • Socijalni fond za klimatsku politiku

Uz paket predstavljena je i strategija EU-a za šume do 2030. godine.

Uloga Vijeća

Vijeće će raspravljati o paketu “Fit for 55” kako bi se formiralo zajedničko stajalište o prijedlozima i inicijativama navedenim u paketu. Prijedlozi se prvo prezentiraju i raspravljaju na tehničkoj razini, u okviru radnih skupina Vijeća odgovornih za određeno političko područje, prije nego što dođu do veleposlanika država članica EU-a u Coreperu.

Nakon toga, ministri EU-a, u različitim nadležnim sastavima Vijeća, razmjenjuju mišljenja o svakom prijedlogu i traže dogovor o zajedničkom stajalištu. To je osnova na temelju koje predsjedništvo Vijeća pregovara s Parlamentom radi postizanja zajedničkog dogovora s ciljem konačnog usvajanja svakog zakonodavnog akta.

Paket “Fit for 55” predstavljen je Vijeću u srpnju 2021. i o njemu se raspravljalo u formalnim i neformalnim nadležnim sastavima kroz nekoliko političkih područja, kao što su zaštita okoliš, energija, promet te gospodarstvo i financije.

Vizualni prikaz objašnjenja na koji način EU pokušava ostvariti zelenu tranziciju pogledajte u priloženoj infografici.

 

Izvor teksta: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/green-deal/eu-plan-for-a-green-transition/

Izvor slike: Pixabay 

Dizajn infografike: Anja Vulinec


Novo izvješće Europske agencija za okoliš procjenjuje da je EU ostvarila klimatske i energetske ciljeve za 2020. godinu

U izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) pod nazivom „Trendovi i projekcije u Europi 2021.“ procjenjuje se da je EU postigla svoja tri klimatska i energetska cilja za 2020. godinu, a to su: smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20% u usporedbi s razinama iz 1990. godine, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije na 20% i povećanje energetske učinkovitost za 20 %. Izvješće se temelji na konačnim klimatskim i energetskim podacima za 2019., te preliminarnim podacima za 2020. godinu.

Glavne točke Izvještaja su:

  • U 2020. godini emisije iz EU 27 pale su za 31% (34% neto emisija), u usporedbi s razinama iz 1990. godine, što je veliko prekoračenje zadanog cilja od -20% za 2020. godinu. Godišnje smanjenje emisija između 2019. i 2020. iznosilo je nevjerojatnih 10% (u usporedbi s godišnjim smanjenjem od 4% u prethodnoj godini) za što je najveći uzrok COVID-19 pandemija.
  • Ukupno smanjenje emisija sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS) je bilo glavni pokretač većine smanjenja emisija i pridonijelo je ostvarenju cilja više od sektora obuhvaćenih Uredbom o podjeli napora.
  • U 2020. godini EU je postigla 21,3% udjela energije potrošene iz obnovljivih izvora.
  • U 2020. potrošnja finalne i primarne energije u EU pala je ispod referentne razine od 20% za 2,6% i 5%, odnosno 22,6% i 25%.
  • 6 država članica EU-a: Bugarska, Cipar Finska, Njemačka, Irska i Malta nisu uspjele postići svoje nacionalne kvote emisija za 2020. godinu i morat će iskoristiti svoju dostupnu fleksibilnost kako bi prikrile svoje nacionalne nedostatke. Njemačka, Irska i Malta nisu uspjeli postići svoj ukupni cilj Uredbe o podjeli napora za 2020. godinu.
  • Irska, Nizozemska i Luksemburg su na vrhu liste s obzirom na povećanje udjela obnovljivih izvora energije između 2019. i 2020. Međutim, ove 3 zemlje iskoristile su mehanizam za ostvarivanje direktive o obnovljivim izvorima energije, tzv. prijenos statističkih podataka iz zemalja poput Danske i Estonije. Osim njih i Belgija je iskoristila statistički transfer. Isključujući statističke transfere, Portugal, Austrija i Švedska bile su države članice koje su imale najveći porast udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u 2020.
  • 22 države članice postigle su svoje ciljeve za obnovljive izvore energije za 2020., što znači da 5 nije postiglo svoj cilj. Belgija, Rumunjska i Slovenija su blizu ispunjavanja ciljeva, a Francuska i Poljska su najudaljenije od svojih ciljeva za obnovljive izvore energije za 2020.
  • Italija, Španjolska i Nizozemska su na vrhu po smanjenju konačne potrošnje energije, dok su Italija, Španjolska, Francuska, Njemačka i Rumunjska na vrhu po smanjenju potrošnje primarne energije.
  • Procjenjuje se da je 19 država članica postiglo svoje nacionalne indikativne ciljne za energetsku učinkovitost za 2020., što znači da 8 država članica nije postiglo svoj cilj. Belgija, Bugarska i Nizozemska premašile su nacionalne ciljeve za potrošnju primarne energije za 2020., a Austrija, Belgija, Bugarska, Njemačka, Mađarska, Litva i Slovačka premašile su svoj nacionalni cilj za finalnu potrošnju energije.

Izvor slike: Pixabay


Kroz natjecanje za vrijedne nagrade učenici su naučili na koje načine mogu pomoći klimi

U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ održali smo u utorak, 26. listopada 2021., predavanja učenicima petih razreda OŠ Lovre pl. Matačića. Učenicima smo objasnili što znače klimatske promjene, efekt staklenika i globalno zagrijavanje te smo im pokazali na koje načine mogu sami mijenjati navike kojima bi smanjili emisije stakleničkih plinova. Zatim su učenici imali priliku sami predložiti na koje načine bi oni ublažili klimatske promjene, pri čemu im je objašnjeno koje su mjere najjednostavnije i najučinkovitije. Uz to, učenici su izradili kartice najvažnijih stakleničkih plinova pri čemu su saznali gdje nastaju i koja im je uloga u prirodi. Oni koji su napravili najbolju karticu stakleničkog plina i ponudili najkreativnije prijedloge ublažavanja klimatskih promjena osvojili su vrijedne nagrade: mikroskop, solarni robot i kompas. Čestitamo pobjednicima te zahvaljujemo i ostalim učenicima na trudu i kreativnom radu!

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.


Otvoren je Poziv za povećanje instaliranih kapaciteta za korištenje sunčeve energije

Trenutno je otvoren Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije“ za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“, financiranog iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021. u Republici Hrvatskoj. Pozivom se želi podržati više pilot projekata integriranih fotonaponskih elektrana koje će povećati instalirani kapacitet za korištenje sunčeve energije i kapacitete komunalnih poduzeća, dobavljača i IT stručnjaka te posljedično doprinijeti nižim troškovima integriranih fotonaponskih instalacija u budućnosti.

Cilj Programa je povećanje korištenja tehnologija s manjom emisijom ugljika i povećanje sigurnosti opskrbe energijom u Hrvatskoj koji će se postići kroz dva ishoda:

  • Ishod 1: „Poboljšana energetska učinkovitost“
  • Ishod 2: „Povećana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora“

Područja programskog fokusa su:

  • Obnovljivi izvori energije
  • Energetska učinkovitost
  • Energetska sigurnost
  • Ublažavanje posljedica klimatskih promjena
  • Prilagodba na klimatske promjene

Ukupna vrijednost Poziva je 7.400.000,00 eura, a iznos potpore po projektu je 200.000,00 – 1.300.000,00 eura, sa stopom sufinanciranja projekata do 85%. Trajanje projekata je 12 – 24 mjeseca. Nadležno tijelo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a može se prijaviti svaki pravni subjekt, javni ili privatni, komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba u Republici Hrvatskoj.

Krajnji rok za prijavu projektnih prijedloga je 29.11.2021. godine u 12:00 sati po srednjoeuropskom vremenu, a 21 kalendarski dan prije isteka roka za podnošenje prijava organizirat će se informativne radionice o procesu prijave. Više o informacija o radionicama će biti objavljeno na internetskoj stranici: https://eeagrants.hr/programi/energija-i-klimatske-promjene/.

Više o pozivu, kao i dokumente i obrasce potrebne za prijavu, možete naći na sljedećoj poveznici: https://eeagrants.hr/povecanje-kapaciteta-za-proizvodnju-solarne-energije-2/.


Pročitajte novo izvješće Međunarodne agencije za energiju o trendovima u globalnoj energetici

Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je novo izdanje izvješća pod nazivom „World Energy Outlook 2021“.. Izvješće ističe da smo još daleko od ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 °C.

Izvješće sadrži i detaljan pregled koliko su zemlje napredovale u svojim tranzicijama prema čistoj energiji, te koliko još daleko od postizanja globalnog cilja ograničavanja rasta temperature za 1,5 °C. Pružajući više scenarija Izvješće objašnjava rizike, u vrijeme kada je informirana rasprava o energiji i klimi važnija nego ikad.

Izvor slike: Pixabay


Webinar: Brže provođenje klimatskih akcija u EU-u i državama članicama pomoću paketa "Fit for 55" i nacionalnih planova

U četvrtak, 14. listopada 2021., od 10:00 do 11:30 sati i od 13:00 do 14:30 sati, partneri na projektu UNIFY organiziraju webinar kako bi raspravili na koji način paket “Fit for 55” i nacionalni planovi (kao što su nacionalni energetski i klimatski planovi, te nacionalne dugoročne strategije) mogu omogućiti provođenje politika u Europi za ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C.

Uz to, ovaj će događaj predstaviti nedavno istraživanje neprofitne organizacije Climate Analytics o različitim načinima smanjenja emisija koji su kompatibilni s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 °C za EU i devet država članica. U Izvješću je istaknuto da je cilj od 1,5 °C još uvijek ostvariv ako u velikoj količini smanjimo potrošnju energije, istovremeno povećavajući kapacitete obnovljivih izvora energije tijekom ovog desetljeća.

Tema prvog panela će biti: „Povećanje klimatskih ambicija EU-a kroz paket Fit for 55“, a drugog „Putevi država članica za pretvaranje paketa Fit for 55 u Fit for 1.5“.

Možete se registrirati OVDJE.