Usvojen je Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka Grada Zadra

Gradsko vijeće Grada Zadra, 2. i 3. kolovoza 2021. godine, donijelo je odluku o usvajanju  Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka Grada Zadra (SECAP), koji je DOOR izradio u sklopu projekta Compete4SECAP.  Compete4SECAP je projekt na kojem su se u četiri grada u Hrvatskoj (Osijek, Rijeka, Velika Gorica i Zadar) doradili akcijski planovi održivog korištenja energije (SEAP) u planove koji obuhvaćaju i prilagodbu na klimatske promjene (SECAP). Projekt je financiran kroz program Obzor2020.

Nadamo se da će ovaj dokument pomoći gradskoj upravi i građanima Zadra u energetskoj tranziciji!

Izvor slike: Pixabay


Novo izvješće o energetskom siromaštvu u sektoru privatnog najma

U sklopu projekta ENPOR, kojem je opći cilj skrenuti pozornost na energetsko siromaštvo u sektoru privatnog najma, uzimajući u obzir potrebe najmodavaca i najmoprimaca te ih uključiti u širi politički kontekst, izrađeno je izvješće pod nazivom „Report on Energy Poverty in the PRS – Overview & Framework“.

U Izvješću je dan pogled na povijesni, zemljopisi i regulatorni kontekst za daljnje djelovanje u ublažavanju energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma. Preko 120 akademskih članaka i politika, uključujući i podatke Europskog opservatorija za energetsko siromaštvo, analizirani su kroz dvije ključne sekcije. Prva sekcija sadrži detaljni pregled, koji sagledava i ističe posebne izazove koji utječu na sektor privatnog najma u Europi, što uključuje povijesni pregled, od 1970. do danas, ističući sve veći pomak od vlasništva nad stanom i socijalnog stanovanja prema privatnom najmu za šire društvo. U drugoj sekciji, pod nazivom „energetsko siromaštvo u sektoru privatnog najma“, koriste se zaključci iz prve sekcije. U obzir se uzimaju povijesne i političke promjene koje su analizirane kako bi bilo što jasnije na koji način energetsko siromaštvo nastaje i koja su iskustva u sektoru privatnog najma. Zatim se identificiraju prepreke i pokretači za povećanje energetske učinkovitosti u stambenim prostorima koji se iznajmljuju.

Prema Eurostatu, u 2019. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 89,7% (u EU 69,8% – podaci iz 2020. godine) osoba koji su vlasnici nekretnina u kojima žive, dok je 10,3% (u EU 30,2%) bilo u najmu.


Webinar za organizacije civilnog društva o transformaciji poslovanja industrijskog sektora

CAN Europe i European Environmental Bureau, 10. rujna 2021. godine, od 11:00 – 12:30 h, organiziraju webinar pod nazivom „Izrazite svoje mišljenje o transformaciji industrijskih ekosustava EU-a“.

Cilj webinara je podijeliti važne informacije s organizacijama civilnog društva o radu Europske komisije kojim nastoje promijeniti poslovnu praksu ključnih industrijskih sektora kako bi Europa mogla ispuniti postavljene ciljeve te kako bi izbjegla nepovratna ili teška oštećenja klime i prirode. Zagovornici industrije su brojniji i imaju veći utjecaj od glasa civilnog društva, ali postoji mogućnost da se ta ravnoteža promijeni kroz proces koji se naziva ‘industrial ecosystem transition pathways‘.

Webinar će biti podijeljen u dvije sesije. Prva sesija će biti otvorena za sve, a u njoj će sudjelovati generalna direktorica Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike. Druga će biti zatvorena samo za organizacije civilnog društva.

Registrirat se možete na sljedećoj poveznici: https://us06web.zoom.us/meeting/register/tZErf-6qrjsrGNeaw7b7xpqgDIpSlHgKsq4p

Nacrt programa webinara možete pronaći OVDJE.

Više o industrijskog strategiji za Europu možete pročitati OVDJE.


Rodna nejednakost energetskog siromaštva

Energetsko siromaštvo ima veći učinak na žene nego na muškarce, a takva nejednakost se povećava s godinama. Studije su pokazale da su žene, zbog svoje fiziologije, osjetljivije na toplinu i hladnoću od muškaraca zbog čega je veći rizik za žene da će osjetiti posljedice energetskog siromaštva. Veća ranjivost žena na energetsko siromaštvo povezana je i s nizom ekonomskih razloga, kao što je razlika u plaćama i mirovinama u odnosu na muškarce te neplaćeni rad u ulozi majke odgajateljice. Muškarci su u prosjeku plaćeni 16% (2017.) više od žena u EU, a žene starije od 65 godina su u prosjeku primile 30% (2018.) manju mirovinu od muškaraca. Također, treba naglasiti da od ukupnog broja samohranih roditelja njih 85% čine žene. Uz to, veća je vjerojatnost tijekom zimskih mjeseci da će žene dobiti infekciju, respiratornu i kardiovaskularnu bolest, glavobolju, mučninu i vrtoglavicu zbog kuhanja ili zagrijavanja kućanstva krutim gorivom (poput ugljena ili ogrjevnog drva), a postoji opasnost od trovanja i smrti.

Prema tome, projekt EmpowerMed pomaže u poboljšanju zdravlja ljudi pogođenih energetskim siromaštvom u obalnim područjima mediteranskih zemalja, a posebno pomaže u osnaživanju žena u borbi protiv energetskog siromaštva organiziranjem javnih rasprava s građanima, kućnih posjeta, radionica o zdravlju i izradom „uradi sam“ rješenja za kućanstvo.

Prihod, rod, rasa i geografski položaj mogu utjecati na osjetljivost osobe na energetsko siromaštvo zbog čega ti čimbenici trebaju biti dio rješenja, kao i integriranje rodne perspektive u politike, programe i projekte kako bi se izradile mjere koje rješavaju problem rodne nejednakosti i zadovoljavaju različite potrebe žena i muškaraca.

Osim promicanja indikatora za mjerenje energetskog siromaštva u EU-u, bilo bi primjereno promicati i analizu podataka razvrstanih po rodu s intersekcijskom perspektivom. Zbog toga bi izrada rodno i intersekcijalno osjetljivih indikatora za energetsko siromaštvo bio važan korak u informiranju politika za borbu protiv energetskog siromaštva da budu rodno osjetljivije.

Revizija nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica EU-a, koja se očekuje 2024. godine, mogla bi biti dobra prilika za usvajanje indikatora energetskog siromaštva koji su rodno osjetljivi.

Cijeli članak dr. Lidije Živčič iz organizacije Focus, društvo za sonaraven razvoj, potražite na poveznici:

https://www.enpor.eu/guest-article-women-are-highly-affected-by-energy-poverty-but-strong-in-fighting-it/


E-savjetovanje za nacrte ključnih elemenata Poziva na dostavu projektnih prijedloga koji će biti objavljeni u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“

Završeno je e-savjetovanje za nacrte tri poziva na dostavu projektnih prijedloga „Proizvodnja energije iz mora”, „Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije ” i „Izrada tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije”.

Pozivi se planiraju objaviti u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“ koji ima za cilj povećanje korištenja tehnologija s manjom emisijom ugljika i povećanje sigurnosti opskrbe energijom u Hrvatskoj. Svrha ovog Programa je podizanje svijesti i znanja o nužnosti i prednostima povećanja energetske učinkovitosti te sufinanciranje kvalitetnih projekata iz područja obnovljivih izvora energije. Područja programskog fokusa su:

  • obnovljiva energija,
  • energetska učinkovitost,
  • energetska sigurnost,
  • ublažavanje efekata klimatskih promjena i
  • prilagodba na klimatske promjene.

Pozivima će se financirati projekti koji se odnose na programsko područje: Obnovljiva energija, a očekivani ishod projekata bi trebala biti povećana proizvodnja obnovljive energije, dok se za očekivane neposredne rezultate očekuje povećanje ugrađenih kapaciteta obnovljive energije i ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije. Također se očekuje da će projekti pridonijeti smanjenju emisije CO2 i povećanoj sigurnosti opskrbe.

Cilj Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Proizvodnja energije iz mora” je pružiti potporu pilot projektima i pred-investicijskim studijama za ugradnju sustava grijanja i hlađenja pomoću toplinskih pumpi putem energije iz mora. Projektima bi se analizirale mogućnosti zamjene energenata koji se koriste za grijanje i hlađenje u gradskim središtima u obalnim područjima i na otocima. Uspješno provedeni pilot projekti također bi povećali kapacitete i vještine dobavljača i programera te posljedično pridonijeli nižim troškovima instalacija sustava dizalica topline s morskom vodom u budućnosti.  Iznos alokacije za ovaj Poziv iznosi 1.534.000 eura, pri čemu minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200.000 eura, a maksimalni iznos 1.300.000 eura.

Cilj Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije” je podržati više pilot projekata integriranih fotonaponskih elektrana koje bi povećale instalirane kapacitete za korištenje sunčeve energije. Veći broj projekata također bi povećao kapacitete i vještine komunalnih poduzeća, dobavljača i programera te posljedično doprinio nižim troškovima integriranih fotonaponskih instalacija u budućnosti. Poziv će podržati projekte koji povećavaju instalirane  kapacitete solarne energije, a instalirani kapaciteti za proizvodnju solarne energije moraju biti povezani na elektroenergetsku mrežu. Osim proizvodnje energije, prijavitelji se također mogu prijaviti za financiranje kapaciteta skladištenja. Iznos alokacije za ovaj Poziv iznosi 7.400.000 eura, pri čemu minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200.000 eura, a maksimalni iznos 1.300.000 eura.

Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Izrada tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije” podržat će projekte koji planiraju razviti tehničku dokumentaciju za geotermalnu energiju. Prijavitelji se mogu prijaviti za financiranje studija i tehničke dokumentacije kao što su koncept, pred-izvedivost, izvedivost i inženjering i dizajn potrebni za sazrijevanje projekata potrebnih za pripremu potencijalne buduće investicijske odluke. Iznos alokacije za ovaj Poziv iznosi 3.000.000 eura, pri čemu je minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200.000 eura, a maksimalni iznos 1.300.000 eura.

Rok za podnošenje projektnog prijedloga za sva tri Poziva bit će najviše 3 mjeseca od objave istih.

Izvor teksta:

https://eeagrants.hr/u-tijeku-postupak-e-savjetovanja-na-nacrt-kljucnih-elemenata-prva-tri-poziva-na-dostavu-projektnih-prijedloga-programa-energija-i-klimatske-promjene/

Izvor slike: pixabay


Solarna energija EU-a ovog ljeta postiže novi rekord

Analiza energetskog think-tanka Ember pokazuje da su solarni paneli proizveli gotovo 10% električne energije u EU u razdoblju ljetne vršne proizvodnje (lipanj i srpanj 2021). U ovom razdoblju 2021 proizvedeno je 39 TWh energije za u usporedbi sa 28TWh u 2018. godini.

Kao dio paketa klimatskih politika, Europska komisija predložila je reviziju pravila o obnovljivoj energiji koja odlučuju koliko brzo blok mora povećati upotrebu izvora poput energije vjetra, sunca i biomase proizvedenih izgaranjem drvenih peleta. Postavila je privremeni cilj EU -a da poveća udio takve obnovljive energije na 40% konačne potrošnje do 2030., u odnosu na otprilike 20% u 2019. godini.

Ipak, analiza pokazuje da je potreban dvostruko brži rast od trenutnog trenda kako bi se postigli EU ciljevi smanjenja emisija do 2030.

Od država za koje su prikazani podaci, Hrvatska je na uvjerljivo zadnjem mjestu unatoč vrlo dobrom solarnom potencijalu i značajnom padu cijena fotonaponskih panela.

Suprotnost Hrvatskoj predstavlja sedam zemalja EU-a jer su proizveli više od desetine svoje električne energije iz solarnih panela u lipnju-srpnju 2021. godine. Među tim zemljama predvode Nizozemska (17%), Njemačka (17%), Španjolska (16%), Grčka (13%) i Italija (13%).

Izvor teksta i fotografije: https://ember-climate.org/commentary/2021/08/18/eu-solar-power-hits-new-record-peak-this-summer/