Međunarodna konferencija o energetskoj neovisnosti i socijalnoj uključenosti

solarna energija


Put prema energetskoj autonomiji: Kako zajamčiti socijalnu uključenost

S ciljem dubljeg istraživanja potencijala energetske tranzicije u borbi s energetskim siromaštvom, Savjetodavni centar za energetsko siromaštvo (EPAH), u suradnji s Gradom Zagrebom i Društvom za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) 28. i 29. 6. 2022. organizira drugu međunarodnu konferenciju “Put prema energetskoj autonomiji: Kako zajamčiti socijalnu uključenost”.

Konferencija će se održati u Novinarskom domu, Perkovčeva 2, s početkom u 15 sati.  

Domaćini konferencije su zamjenik načelnika odjela u Glavnoj upravi za energetiku Europske komisije Eero Ailio i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec, koji će i otvoriti Konferenciju.

Konferencija će okupiti brojne predstavnike jedinica lokalnih samouprava država članica EU-a; predstavnike Europske unije, donositelje odluka, energetske agencije, organizacije civilnog društva i druge dionike aktivne u području energetskog siromaštva.

Agenda konferencije se nalazi OVDJE.


U Puli je održan regionalni okrugli stol: „Lokalno planiranje za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama“

solarna energija


Dana 9. lipnja Udruga Zelena Istra i udruga DOOR, u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u Puli, organizirali su regionalni okrugli stol „Lokalno planiranje za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama”.

Na okruglom stolu okupili su se stručnjaci, znanstvenici, aktivisti, predstavnici Grada Zagreba, Grada Pule te tvrtki iz regije kako bi razmijenili iskustva na temu klimatskih mreža, lokalnog energetskog i klimatskog planiranja.

Alpska klimatska mreža za zaštitu biljnih i životinjskih vrsta

U prvom dijelu predstavnici austrijske nevladine, neprofitne organizacije CIPRA International predstavili su  Alpsku klimatsku mrežu. Mreža je osnovana je s ciljem zaštite čak 13.000 biljnih i 30.000 životinjskih vrsta koje su ugrožene uslijed klimatskih promjena. Specifičnost života u Alpama, zajednički izazovi i problemi ujedinjuju države koje dijele taj prostor. Zanimljivost Alpske klimatske mreže je i u njihovoj organizaciji koja uključuje i tzv. tematske zajednice pa se građani, jedinice lokalne samouprave, udruge i javne ustanove okupljaju oko pojedinih tema, npr. tematska zajednica za održiv promet ili za proizvodnju hrane. Predstavljena je i Klimatska mreža Jugoistočne Europe.

Analiza izrađenih SECAP-a u Hrvatskoj

Miljenka Kuhar iz udruge DOOR predstavila je izvještaj o stanju lokalnog energetskog i klimatskog planiranja u Hrvatskoj koji je nastao u okviru UNIFY projekta financiranog sredstvima LIFE programa. Izvještajem je obuhvaćeno 26 SECAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama) koji su u Hrvatskoj izrađeni u periodu 2017. – 2022., te je izrađena analiza različitih tipova mjera koji su SECAP-ima obuhvaćeni. Opći zaključak je da je dio SECAP-a u svojim uštedama emisija manje ambiciozan od nacionalnih ciljeva, a većina općina i gradova ne implementira planirane mjere jer na raspolaganju nemaju dovoljno sredstava potrebnih za implementaciju svih planiranih mjera. Strategije su pak rađene uglavnom europskim sredstvima.

Primjer prilagodbe klimatskim promjenama u Albaniji

U drugom dijelu održana je panel diskusija na temu „Urbano planiranje i klimatske promjene – perspektive i izazovi” na kojoj predstavnik neprofitne organizacije Urban Research instituta iz Albanije predstavio projekt prilagodbe klimatskim promjenama na temelju rješenja zasnovanih na prirodi na primjeru Općine Elbasan u Albaniji. Zbog godinama nekontrolirane ilegalne sječe u okolici jezera Funara – područje je postalo skroz ogoljeno te je došlo do problema s erozijom. Rješenje je pronađeno u participativnom pristupu s uključenih više od 50 mještana, 15 predstavnika jedinica lokalne samouprave, 20 studenata agronomskog fakulteta kao i lokalne tvrtke. Prikupljeni su podaci o biološkim i socijalnim vrijednostima navedenog područja, informirana je i uključena javnost, nova rješenja su uvrštena u postojeći prostorni plan, detektirane su tvrtke koje uzgajaju autohtone sadnice te je u konačnici posađeno 200 stabala autohtonih vrsti, a područje je revitalizirano.

Kišni vrtovi u Puli

Kao primjer dobre prakse predstavljen je i projekt kišnih vrtova u gradu Puli koje je osmislila i provela tvrtka Starum d.o.o. iz Pule. Kišni vrtovi primjer su integralnog rješenja temeljenog na prirodnim rješenjima – upojnim vrtovima i krovovima, biljkama pročistačima, ali i novoj tehnologiji. Rješenje uključuje izradu:

  • podzemne retencije od različitih materijala,
  • pametne spužve koje upijaju zagađivalo,
  • podzemni usmjerivači korijenja biljaka koji zadržavaju vodu a višak ispuštaju,
  • razni materijali za uklanjanje masti, ulja i ostalog otpada.

Kao odličan primjer naveden je Trg kralja Tomislava, kao i činjenica da su ovi sustavi višestruko jeftiniji od klasičnih, a postoji i važna socijalna komponenta jer, osim što su korisni, lijepo su uređeni i donose razne koristi koje nam zelenilo u gradu pruža.

Predstavljen je i primjer Plana održive mobilnosti za Grad Pulu koji je napravljen 2019. godine te će uskoro biti usvojen, a koji nudi konkretna rješenja koja bi pomogla ostvariti održiv promet u Puli.

Solarna energija

Najžustriju raspravu izazvala je tema smjernica za razvoj solarne energije o kojoj je govorio Goran Grdenić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Usporedili su se zakonski okviri u regiji i inozemstvu te se uvidjelo koliko je hrvatski sustav spor i neefikasan. Naglašena je važnost energetskih zadruga i zajednica te važnost uključivanja građana u takve projekte.

Osim okruglog stola kroz tri dana sudionici su imali prilike sudjelovati na edukaciji o Odrastu (degrowth) koju je vodio dr.sc. Mladen Domazet iz Instituta za političku ekologiju, održati partnerske sastanke te upoznati grad Pulu kao i domaćine – Udrugu Zelena Istra i Društveni centar Rojc.

Projekt METAR do bolje klime financiran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.995,32 HRK.

Nositelj projekta je DOOR, a u provedbi su mu se kao partneri pridružili:


Mapa solarnog potencijala Grada Varaždina

solarna energija


Građanima će biti dostupna procjena investicijskih troškova za fotonaponske elektrane i koliko energetskih ušteda mogu ostvariti

Inovativna visokotehnološka tvrtka GDi i Regionalna energetska agencija Sjever izradili su web platformu s mapom solarnog potencijala Grada Varaždina koja uključuje sve objekte na području grada i svih devet prigradskih naselja. Aplikacija omogućuje građanima Varaždina provjeru troškova investicija u fotonaponsku elektranu na svome krovu i kolike bi uštede postigli u određenom razdoblju. Osim za obiteljske kuće, solarni potencijal će se uskoro moći odrediti i za stambene zgrade, kad na snagu stupe podzakonski akti i pravilnici vezano za novi Zakon o tržištu električne energije.

Cilj aplikacije je potaknuti investicije građana u fotonaponske elektrane i pomoći najsiromašnijim građanima koji imaju problema s plaćanjem računa.

Mapi solarnog potencijala Grada Varaždina možete pristupiti ovdje: http://www.solarnamapa.hr/grad-varazdin/.

Kako se koristi?

Aplikacija se koristi na način da se u tražilicu unese adresa obiteljske kuće i prosječni iznos računa za električnu energiju, a zatim aplikacija izračuna:

  • okvirni izračun preporučene snage elektrane,
  • investicijske troškove,
  • uštedu energije,
  • smanjenja emisije CO2 i,
  • isplativosti investiranja u solarnu elektranu, sa ili bez 40% sufinanciranja od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Nova aplikacija je pilot projekt koji je sufinanciran EU sredstvima u okviru projekta Social Green iz programa Interreg Europe.

Izvor teksta: https://www.varazdinske-vijesti.hr/aktualno/grad-varazdin-i-rea-sjever-predstavili-web-platformu-s-mapom-solarnog-potencijala-varazdina-57086

Izvor slike: Pixabay


Grad Nova Gradiška ostvaruje značajne uštede zahvaljujući sunčanoj elektrani

Sunčana elektrana je pokrila oko 75% iznosa računa za električnu energiju

U Novoj Gradiški sunčana elektrana BIOSOL je u veljači pokrila gotovo 3/4 ukupne potrošene električne energije za javnu rasvjetu, objekte i ustanove društvene namjene.

Sunčana elektrana snage 500 kWh izgrađena je u sklopu projekta BIOSOL – upotreba biomase i sunčeve energije kao obnovljivih izvora održive i učinkovite energije za samostalne cjeline društvene namjene (eng. Use of biomass and solar energy as renewable sources for sustainable and efficient energy for stand-alone complexes with a social purpose). Projekt, koji je završio prošle godine, financiran je iz projekta Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2014.-2020. ukupnim iznosom od 981.616,01 eura, od čega EU sufinancirala 834.373,59 eura (85%).

Proizvedena električna energija

Sunčana elektrana je u veljači proizvela električnu energiju u vrijednosti od 42.520,11 kuna bez PDV-a, dok je javna rasvjeta potrošila 24.822,45 kuna, a objekti i ustanove društvene namjene 32.664,01 kuna bez PDV-a. Objekti i ustanove društvene namjene koje koriste proizvedenu energiju i sunčane elektrane su:

  • 2 dječja vrtića,
  • muzej,
  • pučko učilište,
  • gradska knjižnica,
  • 2 društvena doma,
  • turistička zajednica,
  • gradski stadion,
  • 2 upravne zgrade.

Sunčana elektrana je u siječnju proizvela 33.484 kWh, u veljači 40.818 kWh, a u ožujku 69.549 kWh električne energije.

Cilj projekta

Cilj je povećati korištenje održive energije, smanjiti korištenje fosilnih goriva i troškove potrošnje energije uz povećanje infrastrukturnih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Projektom se također želi upoznati javnost s društveno-ekonomskim koristima energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije te praktičnosti primjene mjera za uštedu energije.

Izvori teksta:

https://novagradiska.hr/news/suncana-elektrana-biosol-proizvodnja-elektricne-energije/

https://novagradiska.hr/wp-content/uploads/2019/11/Biosol.pdf

Izvor slike: Pixabay


Uskoro kreće kampanja promocije solarne energije u hrvatskim gradovima pod nazivom „Dobra energija“

U razdoblju od 19. listopada do 30. studenog 2021. Zelena energetska zadruga (ZEZ) će, u suradnji s europskom inicijativom Sporazum gradonačelnika, Udrugom gradova i udrugom Pokret otoka, u hrvatskim gradovima dijeliti sve ključne informacije o korištenju solarne energije.

Turneja pod nazivom „Dobra energija“ bit će fokusirana na lokalnoj razini zbog direktnog prijenosa informacija. Osim edukacije o ugradnji solarnih elektrana u kućanstvima, Zelena energetska zadruga će kroz savjetodavne aktivnosti pomoći u razvoju i ulaganju u projekte solarne energije u odabranim gradovima. Turneja je prvi put održana u jesen 2020. u 11 hrvatskih gradova, a ove godine će obuhvatiti 12 gradova na području sjeverne i središnje Hrvatske (Čakovec, Ludbreg, Prelog, Zaprešić, Ivanić-Grad), Slavonije (Slavonski Brod, Pleternica, Slatina) te obale i otoka (Zadar, Cres, Mali Lošinj, Grad Hvar).

Prema tome, svi zainteresirani građani mogu se prijaviti za sudjelovanje na besplatnoj edukaciji u jednom od navedenih gradova turneje. Možete se prijaviti preko prijavnog obrasca, gdje ćete pronaći i raspored edukacija po gradovima: https://forms.gle/eSLS7ZVPdfazhxWH6.

Više o kampanji „Dobra energija“ možete saznati OVDJE.


Otvoren je Poziv za povećanje instaliranih kapaciteta za korištenje sunčeve energije

Trenutno je otvoren Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije“ za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“, financiranog iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021. u Republici Hrvatskoj. Pozivom se želi podržati više pilot projekata integriranih fotonaponskih elektrana koje će povećati instalirani kapacitet za korištenje sunčeve energije i kapacitete komunalnih poduzeća, dobavljača i IT stručnjaka te posljedično doprinijeti nižim troškovima integriranih fotonaponskih instalacija u budućnosti.

Cilj Programa je povećanje korištenja tehnologija s manjom emisijom ugljika i povećanje sigurnosti opskrbe energijom u Hrvatskoj koji će se postići kroz dva ishoda:

  • Ishod 1: „Poboljšana energetska učinkovitost“
  • Ishod 2: „Povećana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora“

Područja programskog fokusa su:

  • Obnovljivi izvori energije
  • Energetska učinkovitost
  • Energetska sigurnost
  • Ublažavanje posljedica klimatskih promjena
  • Prilagodba na klimatske promjene

Ukupna vrijednost Poziva je 7.400.000,00 eura, a iznos potpore po projektu je 200.000,00 – 1.300.000,00 eura, sa stopom sufinanciranja projekata do 85%. Trajanje projekata je 12 – 24 mjeseca. Nadležno tijelo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a može se prijaviti svaki pravni subjekt, javni ili privatni, komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba u Republici Hrvatskoj.

Krajnji rok za prijavu projektnih prijedloga je 29.11.2021. godine u 12:00 sati po srednjoeuropskom vremenu, a 21 kalendarski dan prije isteka roka za podnošenje prijava organizirat će se informativne radionice o procesu prijave. Više o informacija o radionicama će biti objavljeno na internetskoj stranici: https://eeagrants.hr/programi/energija-i-klimatske-promjene/.

Više o pozivu, kao i dokumente i obrasce potrebne za prijavu, možete naći na sljedećoj poveznici: https://eeagrants.hr/povecanje-kapaciteta-za-proizvodnju-solarne-energije-2/.


Usvojen je Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka Grada Zadra

Gradsko vijeće Grada Zadra, 2. i 3. kolovoza 2021. godine, donijelo je odluku o usvajanju  Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka Grada Zadra (SECAP), koji je DOOR izradio u sklopu projekta Compete4SECAP.  Compete4SECAP je projekt na kojem su se u četiri grada u Hrvatskoj (Osijek, Rijeka, Velika Gorica i Zadar) doradili akcijski planovi održivog korištenja energije (SEAP) u planove koji obuhvaćaju i prilagodbu na klimatske promjene (SECAP). Projekt je financiran kroz program Obzor2020.

Nadamo se da će ovaj dokument pomoći gradskoj upravi i građanima Zadra u energetskoj tranziciji!

Izvor slike: Pixabay


Novo izvješće o energetskom siromaštvu u sektoru privatnog najma

U sklopu projekta ENPOR, kojem je opći cilj skrenuti pozornost na energetsko siromaštvo u sektoru privatnog najma, uzimajući u obzir potrebe najmodavaca i najmoprimaca te ih uključiti u širi politički kontekst, izrađeno je izvješće pod nazivom „Report on Energy Poverty in the PRS – Overview & Framework“.

U Izvješću je dan pogled na povijesni, zemljopisi i regulatorni kontekst za daljnje djelovanje u ublažavanju energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma. Preko 120 akademskih članaka i politika, uključujući i podatke Europskog opservatorija za energetsko siromaštvo, analizirani su kroz dvije ključne sekcije. Prva sekcija sadrži detaljni pregled, koji sagledava i ističe posebne izazove koji utječu na sektor privatnog najma u Europi, što uključuje povijesni pregled, od 1970. do danas, ističući sve veći pomak od vlasništva nad stanom i socijalnog stanovanja prema privatnom najmu za šire društvo. U drugoj sekciji, pod nazivom „energetsko siromaštvo u sektoru privatnog najma“, koriste se zaključci iz prve sekcije. U obzir se uzimaju povijesne i političke promjene koje su analizirane kako bi bilo što jasnije na koji način energetsko siromaštvo nastaje i koja su iskustva u sektoru privatnog najma. Zatim se identificiraju prepreke i pokretači za povećanje energetske učinkovitosti u stambenim prostorima koji se iznajmljuju.

Prema Eurostatu, u 2019. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 89,7% (u EU 69,8% – podaci iz 2020. godine) osoba koji su vlasnici nekretnina u kojima žive, dok je 10,3% (u EU 30,2%) bilo u najmu.


Webinar za organizacije civilnog društva o transformaciji poslovanja industrijskog sektora

CAN Europe i European Environmental Bureau, 10. rujna 2021. godine, od 11:00 – 12:30 h, organiziraju webinar pod nazivom „Izrazite svoje mišljenje o transformaciji industrijskih ekosustava EU-a“.

Cilj webinara je podijeliti važne informacije s organizacijama civilnog društva o radu Europske komisije kojim nastoje promijeniti poslovnu praksu ključnih industrijskih sektora kako bi Europa mogla ispuniti postavljene ciljeve te kako bi izbjegla nepovratna ili teška oštećenja klime i prirode. Zagovornici industrije su brojniji i imaju veći utjecaj od glasa civilnog društva, ali postoji mogućnost da se ta ravnoteža promijeni kroz proces koji se naziva ‘industrial ecosystem transition pathways‘.

Webinar će biti podijeljen u dvije sesije. Prva sesija će biti otvorena za sve, a u njoj će sudjelovati generalna direktorica Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike. Druga će biti zatvorena samo za organizacije civilnog društva.

Registrirat se možete na sljedećoj poveznici: https://us06web.zoom.us/meeting/register/tZErf-6qrjsrGNeaw7b7xpqgDIpSlHgKsq4p

Nacrt programa webinara možete pronaći OVDJE.

Više o industrijskog strategiji za Europu možete pročitati OVDJE.


Rodna nejednakost energetskog siromaštva

Energetsko siromaštvo ima veći učinak na žene nego na muškarce, a takva nejednakost se povećava s godinama. Studije su pokazale da su žene, zbog svoje fiziologije, osjetljivije na toplinu i hladnoću od muškaraca zbog čega je veći rizik za žene da će osjetiti posljedice energetskog siromaštva. Veća ranjivost žena na energetsko siromaštvo povezana je i s nizom ekonomskih razloga, kao što je razlika u plaćama i mirovinama u odnosu na muškarce te neplaćeni rad u ulozi majke odgajateljice. Muškarci su u prosjeku plaćeni 16% (2017.) više od žena u EU, a žene starije od 65 godina su u prosjeku primile 30% (2018.) manju mirovinu od muškaraca. Također, treba naglasiti da od ukupnog broja samohranih roditelja njih 85% čine žene. Uz to, veća je vjerojatnost tijekom zimskih mjeseci da će žene dobiti infekciju, respiratornu i kardiovaskularnu bolest, glavobolju, mučninu i vrtoglavicu zbog kuhanja ili zagrijavanja kućanstva krutim gorivom (poput ugljena ili ogrjevnog drva), a postoji opasnost od trovanja i smrti.

Prema tome, projekt EmpowerMed pomaže u poboljšanju zdravlja ljudi pogođenih energetskim siromaštvom u obalnim područjima mediteranskih zemalja, a posebno pomaže u osnaživanju žena u borbi protiv energetskog siromaštva organiziranjem javnih rasprava s građanima, kućnih posjeta, radionica o zdravlju i izradom „uradi sam“ rješenja za kućanstvo.

Prihod, rod, rasa i geografski položaj mogu utjecati na osjetljivost osobe na energetsko siromaštvo zbog čega ti čimbenici trebaju biti dio rješenja, kao i integriranje rodne perspektive u politike, programe i projekte kako bi se izradile mjere koje rješavaju problem rodne nejednakosti i zadovoljavaju različite potrebe žena i muškaraca.

Osim promicanja indikatora za mjerenje energetskog siromaštva u EU-u, bilo bi primjereno promicati i analizu podataka razvrstanih po rodu s intersekcijskom perspektivom. Zbog toga bi izrada rodno i intersekcijalno osjetljivih indikatora za energetsko siromaštvo bio važan korak u informiranju politika za borbu protiv energetskog siromaštva da budu rodno osjetljivije.

Revizija nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica EU-a, koja se očekuje 2024. godine, mogla bi biti dobra prilika za usvajanje indikatora energetskog siromaštva koji su rodno osjetljivi.

Cijeli članak dr. Lidije Živčič iz organizacije Focus, društvo za sonaraven razvoj, potražite na poveznici:

https://www.enpor.eu/guest-article-women-are-highly-affected-by-energy-poverty-but-strong-in-fighting-it/