EU se slaže s kompromisom s konferencije COP27 kako bi se zadržali ciljevi Pariškog sporazuma

staklenički plinovi


Na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP27, koja je završila u nedjelju ujutro u Sharm el-Sheikhu u Egiptu, Europska komisija pokazala je ambiciju i fleksibilnost kako bi se zadržao cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 °C.

Nakon tjedna složenih pregovora predan rad europske strane pomogao je osigurati teško postignut dogovor u vezi s ciljevima Pariškog sporazuma. Rad EU-a na jačanju veza pomogao je i u uvođenju uravnoteženih novih aranžmana financiranja s proširenom bazom donatora kako bi se ugroženim zajednicama pomoglo sa štetom i gubicima koje su uzrokovale klimatske promjene.

Kad je riječ o ublažavanju klimatskih promjena, stranke su se složile da ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C zahtijeva brzo, temeljito i održivo smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova, i to za 43 % do 2030. u odnosu na razinu iz 2019. Prepoznale su i da na tome treba ubrzano raditi u ovom ključnom desetljeću te su ponovile poziv iz Klimatskog pakta iz Glasgowa da se nacionalno utvrđeni doprinosi prema potrebi ažuriraju kako bi se do kraja 2023. uskladili s ciljem iz Pariškog sporazuma u pogledu temperature. Potvrdile su i da će se novi program rada za ublažavanje voditi Klimatskim paktom iz Glasgowa kako bi se stranke potaknule da svoje ciljeve i mjere usklade s nultom neto stopom emisija.

Kad je riječ o gubicima i šteti, stranke su odlučile uspostaviti nove aranžmane financiranja za pomoć zemljama u razvoju koje su posebno osjetljive na negativne učinke klimatskih promjena. To uključuje novi fond usmjeren na rješavanje gubitaka i štete, koji će osnovati prijelazni odbor. Taj bi odbor mogao razmotriti i mogućnosti za širenje izvora financiranja.

Provedba zaključaka konferencije COP

Današnji konačni zaključci konferencije COP27 dopunjuju brojne bilateralne i multilateralne sporazume koje je Komisija postigla u posljednja dva tjedna. Predsjednica von der Leyen sudjelovala je u sastanku na vrhu svjetskih čelnika na početku konferencije COP27 i potpisala partnerstva s Kazahstanom o sirovinama, baterijama i vodiku proizvedenom iz obnovljivih izvora i s Namibijom o sirovinama i vodiku proizvedenom iz obnovljivih izvora, te je s egipatskim predsjednikom El-Sisijem najavila strateško partnerstvo o vodiku iz obnovljivih izvora, koje su potpisali izvršni potpredsjednik Timmermans i povjerenica Kadri Simson. Predsjednica von der Leyen pokrenula je i partnerstva za šumarstvo i klimu s Kongom, Gvajanom, Mongolijom, Zambijom i Ugandom. Važnost prirode za međusobno povezane klimatske krize i krize bioraznolikosti također će biti jedna od glavnih tema predstojeće konferencije COP15 o bioraznolikosti, koja će se održati u prosincu u Montrealu u Kanadi.

Na događanju posvećenom pregledu globalne obveze smanjenja emisija metana, koju su prije godinu dana pokrenuli EU i SAD, potpredsjednik Timmermans pozdravio je sve povećanje potpore toj inicijativi, koju sada podupire više od 150 zemalja. Izvršni potpredsjednik Timmermans najavio je i novu inicijativu Tima Europa za osiguravanje sredstava u iznosu većem od milijarde eura za pomoć Africi u prilagodbi klimatskim promjenama. Tijekom konferencije COP27 EU je također pozdravio i podržao Plan Južne Afrike za ulaganja za pravednu energetsku tranziciju te potpisao novo Partnerstvo za pravednu energetsku tranziciju s Indonezijom na sastanku skupine G20 na Baliju.

“COP27 je potvrdio da se svijet neće povući u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, a to je važan korak prema pravednoj klimatskoj politici. Međutim, znanost nam jasno govori da moramo nastaviti raditi na održavanju našeg planeta. Jednako je jasno da je EU imao ključnu ulogu u Sharm el-Sheikhu i da neće popustiti kad je riječ o domaćem i međunarodnom djelovanju u području klime. Zahvaljujem izvršnom potpredsjedniku Timmermansu i našem pregovaračkom timu na predanom radu kako bismo postigli napredak u složenim pregovorima i izbjegli prekid procesa UNFCCC-a, koji će i dalje biti iznimno važan. Naš pregovarački tim uspio je izgraditi povjerenje s našim partnerima diljem svijeta tako što je zauzeo čvrst stav u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i pokazao fleksibilnost u pogledu financiranja gubitaka i štete uzrokovanih klimatskim promjenama”, rekla je predsjednica Ursula von der Leyen o ishodu konferencije COP27.

Europska unija globalni je predvodnik u djelovanju u području klime

Tijekom konferencije Komisija je bila domaćin više od 125 popratnih događanja u paviljonu EU-a u Sharm el-Sheikhu i na internetu o pitanjima kao što su zaštita bioraznolikosti i obnova prirode, energetska sigurnost i zelena tranzicija, održivo financiranje, sigurnost opskrbe hranom i vodom te istraživanje i inovacije. To je uključivalo žustar dijalog između izvršnog potpredsjednika Timmermansa i predstavnika mladih iz cijelog svijeta.

U skladu s Pariškim sporazumom iz 2015. godine, ukupno 194 zemlje pristale su dostaviti nacionalno utvrđene doprinose koji predstavljaju njihove pojedinačne ciljne vrijednosti smanjenja emisija. Ti bi nacionalno utvrđeni doprinosi trebali doprinijeti održavanju promjene globalne temperature ispod 2 °C i što bliže vrijednosti od 1,5 °C do kraja stoljeća. U izvješćima Međuvladinog panela UN-a o klimatskim promjenama (IPCC) iz 2022. upozorava se da će svijet u iduća dva desetljeća dosegnuti razinu od 1,5 °C i da bi samo drastično smanjenje emisija ugljika moglo spriječiti ekološku katastrofu. Takav porast temperature imao bi iznimno štetne učinke koji bi ugrozili našu egzistenciju.

Europska unija globalni je predvodnik u djelovanju u području klime jer je od 1990. već smanjila svoje emisije stakleničkih plinova za više od četvrtine, dok je njezino gospodarstvo u istom razdoblju ostvarilo rast od više od 60 %. U europskom zelenom planu, predstavljenom u prosincu 2019. godine, EU je dodatno povećao svoje klimatske ambicije jer se obvezao na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Taj je cilj postao pravno obvezujući u srpnju 2021. godine donošenjem i stupanjem na snagu Europskog zakona o klimi. U njemu se utvrđuje i prijelazni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na emisije iz 1990. U prosincu 2020. taj je cilj za 2030. priopćen UNFCCC-u kao nacionalno utvrđeni doprinos EU-a u okviru Pariškog sporazuma. EU je 2021. predstavio paket prijedloga kako bi njegove politike u području klime, energetike, uporabe zemljišta, prometa i oporezivanja bile prikladne za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. godine. EU će nakon donošenja svih tih prijedloga u najkraćem mogućem roku ažurirati svoj nacionalno utvrđeni doprinos.

Financiranje borbe protiv klimatskih promjena ključno je za pružanje potpore ranjivim zajednicama da se zaštite od učinaka klimatskih promjena i za potporu održivom gospodarskom rastu. Razvijene zemlje obvezale su se mobilizirati ukupno 100 milijardi američkih dolara godišnje međunarodnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena od 2020. do 2025. kako bi se posebno pomoglo najugroženijim zemljama i malim otočnim državama u nastojanjima da ublaže klimatske promjene i prilagode im se. EU je najveći donator; njegov doprinos iznosi otprilike četvrtinu ciljnog iznosa.

Izvor: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7064


Staklenički plinovi u cestovnom prometu pali za 5,5% od 2010. godine, ali i dalje su potrebne dodatne mjere

staklenički plinovi


Najnovije izvješće o kvaliteti goriva otkriva da je prosječni intenzitet stakleničkih plinova u gorivu u 27 država članica EU-a pao za 5,5% u usporedbi s 2010. godinom, smanjivši se za 1,2 postotna boda između 2019. i 2020.

Jeste li znali da transport predstavlja gotovo četvrtinu europskih emisija stakleničkih plinova i glavni je uzrok onečišćenja zraka u gradovima? Samo cestovni promet odgovoran je za oko 77% svih emisija stakleničkih plinova iz prometa u Europskoj uniji. U prijelazu na mobilnost s nultom emisijom, za EU je ključno dekarbonizirati svoja transportna goriva i osigurati korištenje visokokvalitetnih goriva.

Potrebne dodatne mjere za dekarbonizaciju goriva

Komisija je 26. listopada usvojila svoje godišnje izvješće o kvaliteti goriva. Oslanjajući se na podatke o izvješćima za 2020. godinu koje su dostavile države članice EU-a, izvješće utvrđuje da je prosječni intenzitet stakleničkih plinova (GHG) u gorivu u 27 država članica pao za 5,5 % u usporedbi s do 2010. godinom, smanjivši se za 1,2 postotna boda u 2020. u usporedbi s 2019. Izvješće također otkriva da je jedanaest država članica postiglo cilj smanjenja intenziteta stakleničkih plinova u transportnim gorivima i energiji za najmanje 6%, što se primjenjuje od 2021. i postavljeno je pod Direktivom o kvaliteti goriva.

To znači da će biti potrebne dodatne mjere za dekarbonizaciju goriva i energije koji se koriste u prometu. Predložena revizija Direktive o obnovljivoj energiji značajno povećava ukupnu ambiciju EU-a da smanji intenzitet emisija stakleničkih plinova svih goriva u prometu. Predloženi propisi ReFuelEU Aviation i FuelEU Maritime također imaju za cilj potaknuti proizvodnju i primjenu održivih alternativnih goriva u sektorima zrakoplovstva i pomorstva.

Strogi zahtjevi kvalitete za goriva koja se koriste u cestovnom prometu

Osim toga, istog tjedna kada je ovo izvješće usvojeno, Vijeće EU-a i Europski parlament složili su se oko strožih standarda emisija CO2 za nove automobile i kombije, s ciljem 100% Smanjenje emisije CO2 za nove automobile i kombije do 2035.

Direktiva o kvaliteti goriva također postavlja stroge zahtjeve kvalitete za goriva koja se koriste u cestovnom prometu u EU kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje i okoliš, te kako bi cestovno putovanje diljem EU bilo sigurnije.

2020. godine fosilna goriva činila su veliku većinu ukupne ponude goriva, a dizel dominira u većini zemalja EU. U međuvremenu, biogoriva su činila 6,8% ukupne ponude goriva u 2020., što predstavlja blagi porast u usporedbi s 2019. godinom. Sav dizel i benzin koji se prodaju u EU-u prodani su tako da sadrže 7% biodizela odnosno 5% do 10% bioetanola po volumenu.

Ovo izvješće usvojeno je istog dana kad i Izvješće o napretku klimatskih mjera, koje opisuje sveukupni napredak koji su postigle EU i njezine države članice na svom putu prema klimatskoj neutralnosti.

Izvor: https://climate.ec.europa.eu/news-your-voice/news/fuel-quality-report-2020-2022-10-31_en


Globalne emisije CO2 u 2021. godini su najveće u povijesti

staklenički plinovi


Globalni gospodarski oporavak se oslanjao uglavnom na ugljen

Nova analiza Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazala je da su emisije CO2, koje su nastale izgaranjem energenata i iz industrijskih procesa, porasle za 6% od 2020. do 2021., odnosno za više od 2 milijarde tona što je najveći porast emisija CO2 u godinu dana.

Emisije CO2 nastale od izgaranja energije i industrijskih procesa činile su blizu 89% emisija stakleničkih plinova u energetskom sektoru u 2021. Time su se emisije CO2 popele na 36,3 milijarde tona – najveća razina emisija ikad zabilježena. Razlog je snažni oporavak globalnog gospodarstva od krize Covid-19 koji se oslanjao na upotrebu ugljena.

Udjeli u porastu globalnih emisija CO2 po energentima u 2021. su bili sljedeći:

  • ugljen je činio više od 40%, dosegnuvši rekordnu vrijednost od 15,3 milijarde tona;
  • emisije CO2 iz prirodnog plina porasle su znatno iznad razine iz 2019. na 7,5 milijardi tona;
  • emisije CO2 od nafte su zabilježene na 10,7 milijardi tona, znatno ispod razina prije pandemije zbog ograničenog oporavka globalne prometne aktivnosti 2021., uglavnom u sektoru zrakoplovstva.

Ukupne emisije stakleničkih plinova u energetici porasle su na najvišu razinu ikada u 2021. uspoređujući novu analizu IEA s procjenama emisija dušikovog oksida i CO2 vezanih uz izgaranje koje je IEA objavila u veljači ove godine.

Prelazak na ugljen zbog skupljeg plina

Potražnja za energijom u 2021. povećala se zbog nepovoljnih vremenskih prilika i uvjeta na tržištu energije poput povećanja cijene prirodnog plina zbog čega se povećalo izgaranje ugljena unatoč tome što je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora zabilježila najveći rast. Prelazak s plina na ugljen povećao je globalne emisije CO2 u proizvodnji električne energije za više od 100 milijuna tona, posebice u SAD-u i Europi gdje je konkurencija među elektrana na plin i ugljen najveća. Podaci se temelje na detaljnoj analizi po regijama i gorivu, na temelju najnovijih službenih nacionalnih podataka i javno dostupnih energetskih, ekonomskih i vremenskih podataka.

Rekord obnovljivih izvora energije u 2021.

Unatoč porastu upotrebe ugljena, obnovljivi izvori energije i nuklearna energija činili su veći udio u globalnoj proizvodnji električne energije u 2021. Proizvodnja iz obnovljivih izvora energije dosegnula je najvišu razinu u povijesti, premašivši 8.000 TWh u 2021., a rekordnih 500 TWh iznad razine iz 2020. Proizvodnja iz vjetroelektrane i solarne elektrane porasla je za 270 TWh odnosno 170 TWh, dok je proizvodnja hidroelektrana pala zbog suše, osobito u SAD-u i Brazilu.

Svijet sada mora osigurati da ovakav globalni oporavak emisija CO2 iz 2021. bude jednokratan i da će održiva ulaganja u kombinaciji s ubrzanom primjenom tehnologija za proizvodnju čiste energije smanjiti emisije CO2 u 2022., održavajući na životu mogućnost smanjenja globalnih emisija CO2 na nultu neto stopu emisija do 2050.

Izvor teksta: https://www.iea.org/reports/global-energy-review-co2-emissions-in-2021-2


Korištenje fluoriranih plinova u industriji EU-a nastavlja se smanjivati

Potrošnja hidrofluorougljikovodika (HFC) u europskoj industriji nastavila je opadati u skladu s obvezama EU-a prema sporazumima Ujedinjenih naroda, naglašeno je u novom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) pod nazivom „Fluorirani staklenički plinovi u 2021.

Fluorirani plinovi su jedan od uzročnika klimatskih promjena i čine 2,3% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU, prema posljednjim podatcima iz 2019. Koriste se u hladnjacima, klima uređajima i toplinskim pumpama. Smatraju se snažnim stakleničkim plinovima i regulirani su u EU od 2006. kako bi se smanjila njihova upotreba i utjecaj na globalno zagrijavanje.

Izvješće prikazuje prijavljene ažurirane podatke tvrtki iz sektora proizvodnje, uvoza, izvoza i podatke o uništavanju fluoriranih stakleničkih plinova u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu za razdoblje 2007.-2020. Također, u Izvješću su prikazani ključni trendovi u opskrbi fluoriranih plinova u EU i prati napredak postupnog smanjivanja hidrofluorougljikovodika u okviru Uredbe EU-a o fluoriranim stakleničkim plinovima, Montrealskog protokola UN-a i Kigalijskog amandmana koji uključuje mjere kontrole za smanjenje hidrofluorugljikovodika (HFC). U industriji se zamjenjuju fluorirani plinovi proizvodima koji su prihvatljiviji za klimu.

U Izvješću su također navedeni podatci za različite količine fluoriranih plinova isporučenih za različite primjene u industriji.

U 2020., stavljanje hidrofluorougljikovodika na tržište diljem EU-a bilo je 4% ispod ukupne tržišne granice za istu godinu koja je postavljena sustavom kvota (2% u 2019.). Iako je potražnja za rashladnim sredstvima i dalje visoka, došlo je do pomaka u zamjeni fluoriranih plinova alternativama s nižim potencijalom globalnog zagrijavanja (GWP).

Ostali ključni zaključci Izvještaja su:

  • U 2020. ukupna opskrba fluoriranim plinovima u EU blago se povećala nakon kontinuiranog smanjenja od 2015. do 2019. Fluorirani plinovi se i dalje najviše koriste u rashladnim i klima uređajima.
  • Unatoč povećanju potrošnje hidrofluorougljikovodika (HFC) od 7% u usporedbi s 2019., potrošnja HFC-a u EU-u 2020. bila je 52% ispod maksimalne granice nametnute Kigalijskim amandmanom Montrealskog protokola.
  • EU je i dalje na putu postupnog smanjivanja HFC-a u okviru Uredbe EU-a o fluoriranim stakleničkim plinovima. Na tržištu diljem EU-a HFC je bio 4% ispod tržišne granice u 2020.
  • Budući da raspoložive kvote HFC-a nisu bile u potpunosti potrebne za pokrivanje potražnje, rezerva odobrenja za korištenje kvota za uvoz opreme za hlađenje, klimatizaciju i dizalice topline u okviru postupnog ukidanja HFC-a nastavlja rasti. Trenutna veličina rezerve odobrenja za korištenje kvota je oko sedam puta veća od količine takve opreme uvezene 2020. ili 111% maksimalne količine HFC-a u EU-u za 2021. godinu.

Izvor teksta: https://www.eea.europa.eu

Izvor slike: Pixabay


Plan EU-a za zelenu tranziciju

S obzirom na Europski zeleni sporazum i Europski zakon o klimi, cilj EU-a je postići klimatsku neutralnost do 2050. Kako bi se taj cilj ostvario potrebno je značajno smanjenje trenutnih razina emisija stakleničkih plinova u narednim desetljećima. Stoga, kao korak prema klimatskoj neutralnosti, EU je povećao svoju klimatsku ambiciju za 2030., obvezujući se na smanjenje emisija za najmanje 55% do 2030. godine.

Kako bi se postojeći zakoni uskladili s ambicijama za 2030. i 2050. godinu, u okviru tzv. paketa “Fit for 55”, EU radi na reviziji svog zakonodavstva koji se odnosi na klimu, energiju i promet.

Što je paket „Fit for 55“?

Paket “Fit for 55” skup je prijedloga za reviziju i ažuriranje zakonodavstva EU, te za pokretanje novih inicijativa s ciljem osiguravanja usklađenosti politike EU-a s klimatskim ciljevima dogovorenim od strane Vijeća i Europskog parlamenta.

Cilj paketa, kojeg je Komisija predstavila 14. srpnja 2021., je osigurati koherentan i uravnotežen okvir za postizanje klimatskih ciljeva EU-a. Okvir je:

  • pošten i društveno pravedan,
  • održava i jača inovativnost i konkurentnost industrije EU-a, istovremeno osiguravajući jednake uvjete u odnosu na gospodarske subjekte iz trećih zemalja,
  • podupire ulogu EU-a kao predvodnika u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.

Što je uključeno u paket?

Paket “Fit for 55” uključuje sljedeće zakonodavne prijedloge i političke inicijative:

  • reviziju EU sustava trgovanja emisijama (EU ETS), uključujući njegovo proširenje na brodarstvo, reviziju pravila za emisije iz zrakoplovstva i uspostavu zasebnog sustava trgovanja emisijama za cestovni prijevoz i zgrade,
  • reviziju uredbe o raspodjeli napora država članica s obzirom na ciljeve smanjenja emisija u sektorima koji su izvan sustava trgovanja emisijama,
  • reviziju uredbe o uključivanju emisija i uklanjanje stakleničkih plinova iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF),
  • reviziju direktive o obnovljivim izvorima energije
  • reviziju direktive o energetskoj učinkovitosti
  • reviziju direktive o razvoju infrastrukture za alternativna goriva
  • izmjenu i dopunu uredbe kojom se utvrđuju standardi emisija CO2 za automobile i kombije
  • reviziju direktive o porezu na energiju
  • mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama
  • inicijativu ReFuelEU Aviation za održiva goriva za zrakoplove
  • inicijativu FuelEU Maritime za zeleni europski pomorski prostor
  • Socijalni fond za klimatsku politiku

Uz paket predstavljena je i strategija EU-a za šume do 2030. godine.

Uloga Vijeća

Vijeće će raspravljati o paketu “Fit for 55” kako bi se formiralo zajedničko stajalište o prijedlozima i inicijativama navedenim u paketu. Prijedlozi se prvo prezentiraju i raspravljaju na tehničkoj razini, u okviru radnih skupina Vijeća odgovornih za određeno političko područje, prije nego što dođu do veleposlanika država članica EU-a u Coreperu.

Nakon toga, ministri EU-a, u različitim nadležnim sastavima Vijeća, razmjenjuju mišljenja o svakom prijedlogu i traže dogovor o zajedničkom stajalištu. To je osnova na temelju koje predsjedništvo Vijeća pregovara s Parlamentom radi postizanja zajedničkog dogovora s ciljem konačnog usvajanja svakog zakonodavnog akta.

Paket “Fit for 55” predstavljen je Vijeću u srpnju 2021. i o njemu se raspravljalo u formalnim i neformalnim nadležnim sastavima kroz nekoliko političkih područja, kao što su zaštita okoliš, energija, promet te gospodarstvo i financije.

Vizualni prikaz objašnjenja na koji način EU pokušava ostvariti zelenu tranziciju pogledajte u priloženoj infografici.

 

Izvor teksta: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/green-deal/eu-plan-for-a-green-transition/

Izvor slike: Pixabay 

Dizajn infografike: Anja Vulinec


Komisija je objavila tri nova izvješća o djelovanju EU-a u području klimatske politike za 2020. godinu

Europska komisija je uz godišnje izvješće o stanju energetske unije objavila i tri izvješća o djelovanju EU-a u području klimatske politike za 2020. godinu: izvješće o djelovanju EU-a u području klime, izvješće o tržištu ugljika i izvješće o kakvoći goriva.

Izvješće o djelovanju EU-a u području klime

U izvješću je prikazano da su se u odnosu na 2019. emisije stakleničkih plinova u EU-27 tijekom 2020. godine smanjile za gotovo 10 %. Takav, dosad nezabilježen pad emisija se pripisuje pandemiji bolesti COVID-19. Isto tako, u Izvješću stoji da su se emisije u odnosu na 1990. ukupno smanjile za 31 %. To znači da je EU premašio svoj cilj iz Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) prema kojima je bilo potrebno do 2020. smanjiti emisije za 20 % u odnosu na 1990. godinu.

U usporedbi s 2019. emisije u sektorima u sustavu EU-a za trgovanje emisijama (ETS) naglo su pale 2020. godine. Emisije iz proizvodnje električne energije i najvećeg dijela industrijske proizvodnje pale su za 11,4 %, a emisije iz zračnog prometa za 63,5 %. Emisije u sektorima izvan ETS sustava: promet, zgrade, poljoprivreda i otpad, smanjile su se za 6 %.  Od uvođenja ETS sustava 2005. emisije su se smanjile za oko 43 %, čime je premašen cilj od 21 % iz zakonodavstva EU-a o ETS-u. U sektorima koji trenutačno nisu uključeni u ETS sustav emisije su bile 16 % niže nego 2005., čime je premašen cilj iz Odluke o podjeli napora. Ako se izuzme smanjenje emisija iz prometa 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19, od 2005.  emisije iz prometa i poljoprivrede ostat će uglavnom nepromijenjene, zbog čega su potrebne dodatne mjere za njihovo smanjenje.

Također, države članice planiraju, usvajaju i provode politike i mjere za postizanje svojih trenutačnih ciljeva u podijeli napora do 2030. u okviru Uredbe o podijeli napora. Ako se objedine nacionalne politike koje se trenutno provode, u odnosu na 2005. EU-27 bi smanjio emisije obuhvaćene Odukom o podijeli napora za 22% do 2030. To je znatno ispod trenutačnih 30% ukupnog cilja smanjenja emisija i ambicioznijeg cilja od 40% predloženog u srpnja 2021. Čak i ako se provedu sve dodatne politike koje su prijavile države članice, ostvario bi se samo cilj od 30%. To ukazuje na potrebu država članica da planiraju i provedu dodatne mjere za ostvarivanje klimatskih ciljeva u sektorima obuhvaćenima Odukom o podijeli napora.

Neto uklanjanje stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u posljednjem desetljeću bilježio zabrinjavajući silazni trend. Razlog je sve veći udjel šuma koje sazrijevaju, sve češće prirodne nepogode, porasta potražnje za drvom i smanjena stopa pošumljavanja. Naime, sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (eng. Land-use, Land Use Change and Forestry, LULUCF) može stvarati emisije stakleničkih plinova, ali i uklanjati CO2 iz atmosfere. Između 2013. i 2020. države članice obvezale su se osigurati da se emisije stakleničkih plinova i uklanjanje CO2 iz dodatnih aktivnosti uračunaju u cilj smanjenja emisija prema Kyotskom protokolu.

Izvješće o kakvoći goriva

U izvješću je istaknuta potreba za poduzimanjem daljnjih mjera kako bi se postigao cilj Direktive o kakvoći goriva da se intenzitet stakleničkih plinova u gorivima za promet smanji za najmanje 6% do 2020. u odnosu na 2010. 2019. godine je utvrđeno da je prosječni intenzitet stakleničkih plinova u gorivima pao za 4,3% u odnosu na 2010., dok je od 2018. postignuto godišnje smanjenje od samo 0,6 postotnih bodova. Uz to, u izvješću je naglašeno da su velike razlike u napretku među državama članicama te da gotovo sve moraju brzo djelovati kako bi se ostvario cilj za 2020.

Izvješće o tržištu ugljika

U izvješću je naglašeno da je sustav EU-a za trgovanje emisijama izdržao gospodarski pad uzrokovan pandemijom, te je i dalje stabilan. Cijena emisijskih jedinica ETS sustava povećala se od 2018., zbog čega su prihodi od prodaje na dražbi, namijenjeni državama članicama, porasli s 3,2 milijarde eura u 2013. na 14,4 milijarde eura u 2020. godini. Iste godine 76% tih prihoda iskorišteno je ili se planira iskoristiti za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva. Osim toga, sve veći broj projekata u području klime financiranih sredstvima EU-a financira se monetizacijom emisijskih jedinica u okviru programa NER 300, Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju.

Komisija je za predstojeće godine predložila jačanje i proširenje uloge određivanja cijena ugljika, kao dio paketa za ostvarivanje ciljeva Europskog zelenog sporazuma usvojenog u srpnju 2021., kako bi EU mogla ostvariti svoje još ambicioznije klimatske ciljeve.

Izvor slike: Pxabay


Više od 40 zemalja obećale su napustiti korištenje ugljena

Na konferenciji o klimi COP26 više od 40 zemalja obećale su prekinuti sva ulaganja u novu proizvodnju energije iz ugljena, koji najviše doprinosi klimatskim promjenama od svih fosilnih goriva. Uz to, potpisnici sporazuma, koji je neobvezujući, složili su se da će bogatije zemlje postupno odustati od korištenje ugljena do 2030-ih, a siromašnije zemlje do 2040-ih.

Zemlje koje u velikim količinama koriste ugljen poput Poljske, Vijetnama i Čilea su se također obvezale napustiti korištenje ugljena, no najveće zemlje koje su ovisne o ugljenu poput Kine, SAD-a i Indije nisu pristale na takav dogovor. Međutim, u drugom sporazumu se 20 zemalja obvezalo, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i Novi Zeland, da će ukinuti javno financiranje projekata u kojima se  koriste fosilna goriva bez tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida u inozemstvu do kraja 2022. godine.

Zemlje poput Južne Afrike, Poljske i Indije trebat će velika ulaganja kako bi svoj energetski sektor učinili „čišćim“. S obzirom na to, pitanje je koliko će sredstava razvijene zemlje trebati izdvojiti kako bi se ostvarili planovi za prestanak korištenja ugljena u zemljama u razvoju. Velika Britanija, Njemačka i SAD dodijelile su Južnoj Africi 8,5 milijardi dolara kako bi napustila korištenje ugljena. Druge zemlje su također zainteresirane slijediti primjer Južne Afrike.

Iako je postignut napredak u smanjenju upotrebe ugljena na globalnoj razini, u 2019. godini se iz njega proizvelo oko 37% električne energije u svijetu.

Izvor teksta: https://www.bbc.com/news/science-environment-59159018

Izvor slike: Pixabay


Novo izvješće Europske agencija za okoliš procjenjuje da je EU ostvarila klimatske i energetske ciljeve za 2020. godinu

U izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) pod nazivom „Trendovi i projekcije u Europi 2021.“ procjenjuje se da je EU postigla svoja tri klimatska i energetska cilja za 2020. godinu, a to su: smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20% u usporedbi s razinama iz 1990. godine, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije na 20% i povećanje energetske učinkovitost za 20 %. Izvješće se temelji na konačnim klimatskim i energetskim podacima za 2019., te preliminarnim podacima za 2020. godinu.

Glavne točke Izvještaja su:

  • U 2020. godini emisije iz EU 27 pale su za 31% (34% neto emisija), u usporedbi s razinama iz 1990. godine, što je veliko prekoračenje zadanog cilja od -20% za 2020. godinu. Godišnje smanjenje emisija između 2019. i 2020. iznosilo je nevjerojatnih 10% (u usporedbi s godišnjim smanjenjem od 4% u prethodnoj godini) za što je najveći uzrok COVID-19 pandemija.
  • Ukupno smanjenje emisija sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS) je bilo glavni pokretač većine smanjenja emisija i pridonijelo je ostvarenju cilja više od sektora obuhvaćenih Uredbom o podjeli napora.
  • U 2020. godini EU je postigla 21,3% udjela energije potrošene iz obnovljivih izvora.
  • U 2020. potrošnja finalne i primarne energije u EU pala je ispod referentne razine od 20% za 2,6% i 5%, odnosno 22,6% i 25%.
  • 6 država članica EU-a: Bugarska, Cipar Finska, Njemačka, Irska i Malta nisu uspjele postići svoje nacionalne kvote emisija za 2020. godinu i morat će iskoristiti svoju dostupnu fleksibilnost kako bi prikrile svoje nacionalne nedostatke. Njemačka, Irska i Malta nisu uspjeli postići svoj ukupni cilj Uredbe o podjeli napora za 2020. godinu.
  • Irska, Nizozemska i Luksemburg su na vrhu liste s obzirom na povećanje udjela obnovljivih izvora energije između 2019. i 2020. Međutim, ove 3 zemlje iskoristile su mehanizam za ostvarivanje direktive o obnovljivim izvorima energije, tzv. prijenos statističkih podataka iz zemalja poput Danske i Estonije. Osim njih i Belgija je iskoristila statistički transfer. Isključujući statističke transfere, Portugal, Austrija i Švedska bile su države članice koje su imale najveći porast udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u 2020.
  • 22 države članice postigle su svoje ciljeve za obnovljive izvore energije za 2020., što znači da 5 nije postiglo svoj cilj. Belgija, Rumunjska i Slovenija su blizu ispunjavanja ciljeva, a Francuska i Poljska su najudaljenije od svojih ciljeva za obnovljive izvore energije za 2020.
  • Italija, Španjolska i Nizozemska su na vrhu po smanjenju konačne potrošnje energije, dok su Italija, Španjolska, Francuska, Njemačka i Rumunjska na vrhu po smanjenju potrošnje primarne energije.
  • Procjenjuje se da je 19 država članica postiglo svoje nacionalne indikativne ciljne za energetsku učinkovitost za 2020., što znači da 8 država članica nije postiglo svoj cilj. Belgija, Bugarska i Nizozemska premašile su nacionalne ciljeve za potrošnju primarne energije za 2020., a Austrija, Belgija, Bugarska, Njemačka, Mađarska, Litva i Slovačka premašile su svoj nacionalni cilj za finalnu potrošnju energije.

Izvor slike: Pixabay


Kroz natjecanje za vrijedne nagrade učenici su naučili na koje načine mogu pomoći klimi

U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ održali smo u utorak, 26. listopada 2021., predavanja učenicima petih razreda OŠ Lovre pl. Matačića. Učenicima smo objasnili što znače klimatske promjene, efekt staklenika i globalno zagrijavanje te smo im pokazali na koje načine mogu sami mijenjati navike kojima bi smanjili emisije stakleničkih plinova. Zatim su učenici imali priliku sami predložiti na koje načine bi oni ublažili klimatske promjene, pri čemu im je objašnjeno koje su mjere najjednostavnije i najučinkovitije. Uz to, učenici su izradili kartice najvažnijih stakleničkih plinova pri čemu su saznali gdje nastaju i koja im je uloga u prirodi. Oni koji su napravili najbolju karticu stakleničkog plina i ponudili najkreativnije prijedloge ublažavanja klimatskih promjena osvojili su vrijedne nagrade: mikroskop, solarni robot i kompas. Čestitamo pobjednicima te zahvaljujemo i ostalim učenicima na trudu i kreativnom radu!

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.


Nova predavanja u sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ s raznim vrijednim nagradama za učenike

U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ DOOR će 26. listopada 2021. godine održati predavanja petim razredima OŠ Lovre pl. Matačića o globalnom zagrijavanju, efektu staklenika, klimatskim promjenama i kako učenici mogu pomoći svojim svakodnevnim djelovanjem. Nakon što učenici budu upoznati s mjerama ublažavanja klimatskih promjena, imat će priliku predložiti mjere koje oni sami mogu provoditi te koje bi vlade diljem svijeta trebale provoditi. Osim toga, učenici će imati priliku upoznati se s ključnim stakleničkim plinovima kroz kreativni rad tj. izrađivanjem kartica za svaki staklenički plin koje će uključivati personaliziranu ilustraciju plinova, informacije kako nastaju i kako se njihove emisije mogu smanjiti. Na kraju će biti provedena kratka provjera znanja o naučenome, a učenici koji su najpozornije slušali osvojit će vrijedne nagrade od mikroskopa s cijelom opremom za istraživanje, robota koji se kreće pomoću solarne energije do National Geographic kompasa. Uz to, škola će dobiti vrijednu opremu za pomoć tijekom nastave, kao što su vakuum plastični šestari i zvučnici za PC radi lakšeg održavanja i praćenja nastave.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.

Izvor slike: Pixabay