Nova predavanja u sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ s raznim vrijednim nagradama za učenike

U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ DOOR će 26. listopada 2021. godine održati predavanja petim razredima OŠ Lovre pl. Matačića o globalnom zagrijavanju, efektu staklenika, klimatskim promjenama i kako učenici mogu pomoći svojim svakodnevnim djelovanjem. Nakon što učenici budu upoznati s mjerama ublažavanja klimatskih promjena, imat će priliku predložiti mjere koje oni sami mogu provoditi te koje bi vlade diljem svijeta trebale provoditi. Osim toga, učenici će imati priliku upoznati se s ključnim stakleničkim plinovima kroz kreativni rad tj. izrađivanjem kartica za svaki staklenički plin koje će uključivati personaliziranu ilustraciju plinova, informacije kako nastaju i kako se njihove emisije mogu smanjiti. Na kraju će biti provedena kratka provjera znanja o naučenome, a učenici koji su najpozornije slušali osvojit će vrijedne nagrade od mikroskopa s cijelom opremom za istraživanje, robota koji se kreće pomoću solarne energije do National Geographic kompasa. Uz to, škola će dobiti vrijednu opremu za pomoć tijekom nastave, kao što su vakuum plastični šestari i zvučnici za PC radi lakšeg održavanja i praćenja nastave.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.

Izvor slike: Pixabay


Objavljeno je šesto izdanje globalnog izvješća o stanju sektora zgradarstva i građevinarstva

Program Ujedinjenih naroda za okoliš (eng. United Nations Environment Programme, UNEP) objavio je šesto izdanje globalnog izvješća o stanju sektora zgradarstva i građevinarstva pod nazivom „2021 Global Status Report for Buildings and Construction“.

Izvješće, koje pruža kratki pregled globalnog godišnjeg napretka u građevinarstvu radi postizanja ciljeva Pariškog sporazuma, izradili su instituti UCL Energy Institute i Buildings Performance Institute Europe (BPIE) za Globalni savez za zgrade i građevinarstvo (eng. Global Alliance for Buildings and Construction, GlobalABC).

Rezultati Izvješća su sljedeći:

  • COVID-19 pandemija imala je neviđen utjecaj na građevinski sektor, što je rezultiralo padom izgradnje novih zgrada i značajnim promjenama u korištenju postojećih. To ujedno objašnjava zašto podaci o emisijama stakleničkih plinova za 2020. godinu pokazuju privremeno poboljšanje u smislu smanjenja emisija, što je uglavnom posljedica smanjenja gospodarske aktivnosti, a ne učinka provedenih mjera. U slučaju da se ne poduzmu mjere smanjenja emisija, procjenjuje se da će se emisije i potrošnja energije u zgradarstvu “oporaviti” te da će se za nekoliko godina približiti razinama iz 2019. godine.
  • Globalna potražnja za energijom u sektoru zgradarstva se smanjila se za 1% u 2020. u odnosu na prethodnu godinu, ali je relativni udio sektora u ukupnoj potražnji energije porastao na 36%, u odnosu na 35% u 2019. godini.
  • Emisije CO2 u zgradarstvu su se smanjile za 10% u 2020. u odnosu na 2019., kao rezultat promjene u korištenju energije povezane sa zgradama. Unatoč tome, globalni udio emisija CO2 povezane s korištenje energije u zgradarstvu i građevinarstvu, u odnosu na druge sektore, smanjio se samo za 1% (tj. 37% u 2020., u usporedbi s 38% u 2019.).
  • Ulaganja u energetsku učinkovitost u zgradarstvu porasla su za 11,4% u 2020. godini na oko 184 milijardi dolara, uz javnu potporu u EU (odvojeno od bilo kakvih poticaja). Po prvi puta od 2015. godišnja stopa rasta ulaganja u energetsku učinkovitost u tom sektoru prešla je 3%.

Kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma, sektori zgradarstva i građevinarstva moraju se dekarbonizirati do 2050. godine na globalnoj razini. Sve zemlje trebale bi iskoristiti priliku koju nudi oporavak nakon pandemije kako bi ubrzale transformaciju sektora. Istovremeno u sektoru zgradarstva potrebno je zadovoljiti predviđeno udvostručenje globalne potražnje za energijom u zgradama i njihove tlocrtne površine jer gospodarstva u razvoju nastavljaju odgovarati na rastuću potražnju za izgradnjom prostora i za energetskim uslugama. Emisije u zgradarstvu morat će se smanjiti tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa kroz pristup koji sadržava tri aspekta: znatno smanjenje potražnje za energijom, dekarbonizacija sustava opskrbe električnom energijom (npr. korištenjem električne i toplinske energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije) i procjena ukupnih emisija CO2 u životnom ciklusu materijala (eng. embodied carbon). Prema tome, emisije iz materijala i one nastale tijekom građevinskih radova moraju se hitno riješiti kako bi se osiguralo da je novogradnja optimizirana za rješenja koja nude niske udjele ugljika tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa.

Više informacija potražite ovdje.


Studija koja nudi prijedloge za bolje upravljanje energetskom tranzicijom

Izašla je nova studija pod nazivom „European Governance of the Energy Transition“ o tome na koji način povećati ulaganja i osigurati postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine. Ključna otkrića studije koju su izradili neprofitna organizacija Enel Foundation i konzultantska tvrtka European House Ambrosetti u suradnji s tvrtkom Enel, su sljedeća:

Sljedećih 10 godina bit će ključne u ograničavanju globalnog zagrijavanje ispod 1,5 oC, dok je cilj Europe postati globalni predvodnik u energetskoj tranziciji. Komisija je revidirala ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova s 40% na 55% do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Ostvarenje takvog ambicioznog cilja bi omogućilo EU da bude bliže ostvarenju klimatske neutralnosti do 2050.
Za postizanje ciljeva do 2030. potrebno je zadovoljavanje trenutačnih potreba za ulaganje u sektore (transport, zgradarstvo, obnovljivi izvori energije, elektroenergetska mreža i industrija) koji će biti dio energetske tranzicije. Za EU je potrebno 3564 milijarde eura čime bi se u sljedećih 10 godina akumulirao BDP od preko 8 milijardi eura.
S obzirom na dosadašnji tempo, Europa bi postigla svoj cilj smanjenja stakleničkih plinova za 55% tek u 2051., a ne u 2030. godini, kako je planirano. Osim smanjenja stakleničkih plinova koji bi kasnili 21 godinu, Europa bi kasnila i u postizanju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji za 40% (2043.) i povećanja energetske učinkovitosti za 36% (2053.) koji su također planirani da se ostvare do 2030.
Kašnjenje s postizanjem klimatskih i energetskih ciljeva EU-a je uzrokovano nedostatkom upravljanja energetskom tranzicijom.
U studiji je upravljanje energetskom tranzicijom definirano kao skup uloga, pravila, postupaka i alata (na zakonodavnoj, provedbenoj i nadzornoj razini) čiji je cilj postizanje strateških i operativnih ciljeva koji su:

  • postavljanje klimatskih, energetskih i ekoloških ciljeva te njihovo učinkovito postizanje;
  • maksimalna sinergija između svih uključenih sektora i aktera, uključujući institucije EU-a i države članice te zemlje izvan EU-a;
  • učinkoviti raspored potrebnih ulaganja;
  • osiguravanje jednostavnih procesa i postupaka te postavljanje odredbi o odgovornosti, kontroli i provedbi,
  • osiguravanje provođenja aktivnosti i postizanje rezultata.

Postojeće europsko upravljanje energetskom tranzicijom ima tri izazova:

  • Energija je zajednička i pripada svim državama članicama i EU koji mogu po tom pitanju donositi zakone i pravno obvezujuće akte.
  • Potreba za „neizravnom“ provedbom. Sustav koji se temelji na obvezujućim ciljevima na razini EU-a i neobvezujućim ciljevima država članica (s izuzetkom smanjenja stakleničkih plinova, koji je obvezujući i na razini država članica) usklađen je sa sustavom „neizravne“ provedbe. Planom oporavka EU se postupno okreće prema sustavu u kojem su države članice odgovorne za dobro korištenje golemih sredstava koje je osigurala Komisija. To zahtijeva hitnu i koordiniranu akciju država članica radi utvrđivanja i provedbe jednog od najvećih investicijskih programa u povijesti, osiguravajući pravodobnu koordinaciju različitih javnih i privatnih aktera, dok se istovremeno rješava neučinkovitost sadašnjeg sustava.
  • Potreba za jačanjem novog mehanizma upravljanja ciljevima politike. Trenutni mehanizam za upravljanje ciljevima politike i njihovog prenošenja u nacionalne planove i dalje se temelji na viziji Plana oporavka koji je uzrokovao neke neučinkovitosti. Ciljevi za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost utvrđeni u „Okviru za klimu i energiju do 2030.“ nisu obvezujući na razini država članica, već samo na razini EU-a, dok je cilj za smanjenje emisija stakleničkih plinova izravno obvezujući za države članice. Zbog toga, sve države članice ne rješavaju ciljeve EU-a na odgovarajući način, a njihovi su rezultati vrlo neujednačeni i nezadovoljavajući. Ciljevi država članica i njihovo djelovanje u postizanju tih ciljeva moraju se brzo uskladiti s mogućnostima koje nude raspoloživi resursi Plana oporavka.

S obzirom na navedene izazove, u studiji je ponuđeno sedam prijedloga za rješavanje problema upravljanja energetskom tranzicijom, a oni su:

  • provedba jačeg oblika suradnje u upravljanju energetskom tranzicijom, službeno priznajući njezinu ključnu ulogu;
  • usvajanje regionalnog pristupa za poboljšanje integracije tržišta EU-a;
  • poticanje na međunarodnoj razini uspostavu mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM);
  • promoviranje učinkovitijeg mehanizma da nacionalno determinirani doprinosi (NDC) budu u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma;
  • pojednostavljenje postupka autorizacije za elektrane na obnovljive izvore energije i davanje prednosti mjerama povećanja energetske učinkovitosti;
  • izrada homogeniziranog i standardiziranog mehanizma interakcije između lokalne vlasti i operatora distribucijskog sustava i sustava skladištenja energije;
  • promoviranje potpune integracije jedinica lokalnih i regionalnih samouprava i klastera tvrtki na lokalnoj razini, ekosustava inovacija i energetskih zajednica s nacionalnom distribucijskom mrežom.

Izvor slike: Pixabay


DOOR i ove godine educira učenike osnovnih škola u sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“

U srijedu, 29. rujna 2021. godine, u OŠ Lovre pl. Matačića održat ćemo predavanja šestim razredima i educirati učenike o klimi, načinima smanjenja potrošnje energije te ublažavanju klimatskih promjena pomoću edukativnih vježbi i debata koje će osnažiti učenike i potaknuti ih na primjenu kritičkih vještina prilikom samostalnog informiranja. Učenicima će se pokazati kako kupovina odjeće proizvedene u inozemstvu utječe na emisije stakleničkih plinova na način da će svatko popisati zemlje iz kojih je proizvedena odjeća koju nose te će se prikazati udaljenost tih zemalja i izračunati emisije CO2. Uz to, učenici će u manjim grupama imati prilike istražiti i prezentirati argumente za određene teme, kao što su: koji je najbolji način prijevoza, kako najučinkovitije uštediti energiju u svom domu, koji su najbolji načini educiranja drugih o ublažavanju klimatskih promjena i dr.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.


Svjetski dan bez automobila

Danas se obilježava „Svjetski dan bez automobila“ kojem je cilj podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti promovirajući promjene u ponašanju u korist „čišćih“ rješenja koja su pogodna za okoliš i zdravlje građana poput: javnog prijevoza, biciklizma, pješačenja i dr. Promicanjem održivog kretanja i povećanja kvalitete života u urbanim sredinama obilježiti će se pretvaranjem širih središta europskih i svjetskih gradova u pješačke zone. Na primjer, u nedjelju cijeli Pariz je bio zatvoren za vozila, u Londonu će biti moguće pješačiti ili voziti bicikl po zatvorenim cestama u središtu grada duljine 20 km, dok će se u Bremenu nekoliko površina za parkiranje transformirati u proširenja trotoarima gdje će se građani moći družiti, baviti sportom ili razgovarali o gradskoj mobilnosti. Također i u Zagrebu će danas od  8 do 20 sati biti zabranjen promet motornih vozila u užem središtu grada.

„Svjetski dan bez automobila“ obilježava završetak inicijative Europski tjedan mobilnosti koja se svake godine održava u razdoblju 16. – 22. rujna, a ovogodišnja tema za 20. godišnjicu je “Sigurno i zdravo uz održivu mobilnost”. Povodom tjedna mobilnosti ove godine organizirat će se niz aktivnosti u gotovo 3000 gradova iz oko 50 zemalja.

Prema Priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS), broj registriranih cestovnih vozila u 2020. u Hrvatskoj iznosio je 2.312.280, što je u odnosu na 2019. više za 1,6%, dok je broj registriranih osobnih vozila u 2020. iznosio je 1.746.285, što je u odnosu na 2019. godinu više za 1,2%. Međutim, broj prvi put registriranih cestovnih vozila iznosio je 132.572, što je u odnosu na 2019. pad za 31,8%, dok je broj prvih registracija osobnih vozila 2020. u odnosu na 2019. bio manji za 35,9%.

Sektor prometa odgovoran je za gotovo četvrtinu emisija stakleničkih plinova u EU, prema tome EU želi do 2050. za 60% smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometnog sektora u odnosu na razine iz 1990. godine.

EU Uredbom o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila nastoji cestovni promet učinit čišćim, te želi ostvariti ciljeve o smanjenju emisija stakleničkih plinova za razdoblje 2021. – 2030. i ciljeve Pariškog sporazuma. U usporedbi s 2021. godinom, Uredba nalaže smanjenje godišnjih prosječnih emisija CO2 za cijeli vozni park EU-a u pogledu novih osobnih automobila i kombija:

  • za 15 % tijekom razdoblja od 2025. do 2029.;
  • za 37,5 % za nove automobile i 31 % za nove kombije od 2030. godine.

Nadamo se da će današnji dan sve nas potaknuti i ohrabriti da promijenimo navike te da više pješačimo i bicikliramo kako bi smanjili buku, onečišćenje i opasnost koju donosi korištenje automobila, te stvorimo zdraviju, čišću i sigurniju okolinu.

Izvor slike: pixabay


Otvoreno je javno savjetovanje za izmjenu direktive o energetskoj učinkovitosti

U tijeku je javno savjetovanje za izmjenu Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti koje će trajati od 6. srpnja do 16. studenog 2021. godine. Prema europskom zelenom planu Komisija se obvezala na ambicioznije djelovanje protiv klimatskih promjena. Cilj je procijeniti koje su mogućnosti za odgovorno smanjenje emisije stakleničkih plinova u EU za najmanje 50% do 55% do 2030. godine, te da se EU transformira u prosperitetno društvo, s modernim i konkurentnim gospodarstvom koje učinkovito iskorištava resurse s nula neto emisija stakleničkih plinova do 2050. godine.

Budući da je učinkovito korištenje energije ključno za postizanje takvog cilja, javnom raspravom direktive o energetskoj učinkovitosti želi se postići veće smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine i doprinijeti drugim europskim inicijativama zelenog plana.

Komisija će sažeti sve komentare, koje možete dodati OVDJE, i prezentirati Europskom parlamentu i Vijeću. Komentari će biti objavljeni na stranicama EU-a i stoga je bitno pridržavati se pravila za komentiranje tijekom javnog savjetovanja.

Izvor slike: freepik