Europska komisija povećava svoj trud prema postizanju adekvatne prilagodbe, ali strategija je i dalje nedostatna.

Europska komisija je 24.2. predstavila svoju ažuriranu strategiju prilagodbe na klimatske promjene, a koja je dostupna ovdje. Osim prijeko potrebnih napora na ublažavanju, EU mora pojačati svoje napore usmjerene prema prilagodbi jer posljedice klimatskih promjena već pogađaju  najugroženije zajednice.

“2020. bila je najtoplija zabilježena europska godina s 1,6 ° C iznad predindustrijskog vremena, dok su se ekstremni valovi vrućina, šumski požari i oluje širili diljem Europe. Izvan Europe klimatskim utjecajima su najviše pogođene zemlje u razvoju. Upravo zbog toga se strategija prilagodbe Europske unije mora što prije pretvoriti u snažnije djelovanje na prilagodbu. Osim toga, potrebno je povećati pravu vrstu podrške koja je zemljama u razvoju prijeko potrebna “, izjavio je Wendel Trio, direktor Climate Action Network (CAN) Europe.

Klimatske promjene prepoznate su kao opasnost za naše društvo, gospodarstvo i ekosustav. Međutim, EU se ne bi trebala fokusirati isključivo na jačanje mjera ublažavanja klimatskih promjena kao kratkoročno rješenje nego mora zaštiti zajednice od kontinuiranih i trajnih štetnih učinaka klimatskih promjena.

Unutar Europske unije, Istraživački centar Europske komisije procjenjuje da će ekonomski troškovi klimatskih promjena do sredine stoljeća iznositi više od 175 milijardi eura godišnje. Predložena Strategija prilagodbe prepoznaje da su potrebne mjere prilagodbe koje su sistemske i koje se odnose na sve sektore te da postojeće strategije i planovi prilagodbe moraju biti znatno unaprijeđeni.

Međutim, u predstavljenoj Strategiji nedostaju obvezna financijska sredstva za postizanje postavljenog cilja. EU-a bi trebala biti spremnija za suočavanje i rješavanje posljedica klimatskih promjena, stoga bi od država članica trebala najmanje zahtijevati izradu obveznih planova prilagodbe, procjene klimatske ranjivosti i testove klimatskog stresa na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Osim toga, prepoznata je i potreba da se povećaju iznosi financiranja dostupnog iz javnih izvora, ali i da se poveća međunarodno financiranje prilagodbe na klimatske promjene. Cilj strategije je veće financiranje prilagodbe putem instrumenata Europske unije za vanjsko djelovanje. Međutim, strategija ne razjašnjava kako će točno otkloniti postojeće prepreke prema financiranju za najugroženije zajednice i ne uključuje prijedloge za rješavanje nejednakosti. Financijska sredstva za prilagodbu temeljene na bespovratnim sredstvima trebale bi biti ključni dio strategije.

Tekst je preuzet od CAN Europe.