Saznajte u kojoj mjeri su klimatski ekstremi uzročnici gospodarskih gubitaka i smrtnih slučajeva

Europska agencija za okoliš (EEA) je ažurirala informacije o gospodarskim gubicima i žrtvama uzrokovanih prirodnim katastrofama koristeći dvije baze podataka. Prva je baza podataka CATDAT (koja sadrži informacije o prirodnim katastrofama koja su se dogodile diljem svijeta od 1900.) i NatCatSERVICE (najopsežnija baza podataka od 1980. za analizu i procjenu gubitaka uzrokovanih prirodnim katastrofama).

Glavni zaključci na temelju analiziranih podataka su:

  • U razdoblju od 1980. do 2020. ukupni gospodarski gubici od vremenskih i klimatskih događaja iznosili su 450 – 520 milijardi eura (prema vrijednosti eura u 2020.) u 32 zemlje članice Europske agencije za okoliš.
  • Meteorološki i hidrološki događaji uzrokovali su između 34% i 44% ukupnih gubitaka, a klimatološki događaji uzrokovali su između 22% i 24%.
  • Smrtni slučajevi u istom razdoblju iznosili su između 85.000 i 145.000 osoba.
  • Oko 3% vremenskih i klimatskih ekstremnih događaja odgovorno je za 60% gospodarskih gubitaka.
  • Većina smrtnih slučajeva (više od 85%) u razdoblju 1981. – 2020. bila je posljedica toplinskih valova. Toplinski val u 2003. prouzročio je najviše smrtnih slučajeva, čineći između 50% i 75% svih smrtnih slučajeva od vremenskih i klimatskih događaja u posljednja četiri desetljeća.
  • Trendovi gospodarskih gubitaka od vremenskih i klimatskih događaja u Europi u istom razdoblju variraju ovisno o izvoru podataka. To se djelomično može objasniti velikom međugodišnjom varijabilnosti u gubicima, kao i učinkom provedenih mjera prilagodbe.
  • Prikupljanje usporedivih podataka iz europskih zemalja potrebno je kako bi se prikazao koherentan i autoritativan pregled gubitaka i smrtnih slučajeva uzrokovanih ekstremnim vremenskih i klimatskih događaja. To je istaknuto u europskom Zelenom planu i Strategiji prilagodbe EU-a.

Podaci iz obje baze podataka nisu identični te “točan” skup podataka ne postoji. Stoga, podaci iz oba izvora prikazani su zasebno u tablici 1.

Podaci o geotehničkim opasnostima (npr. potresi i vulkani) nisu prikazani u tablici, jer, iako su prirodne opasnosti, nisu povezani s vremenom ili klimom. Ukupni gubici zbog geotehničkih opasnosti usporedivi su s gubicima od klimatskih događaja.

Podaci o gospodarskim gubicima u tablici 1 su prikazani za 32 države članice Europske agencije za okoliš.

Tablica 1. Gospodarski gubici uzrokovana vremenskim i klimatskim ekstremnim događajima u zemljama članicama Europske agencije za okoliš (1980. – 2020.) na temelju baza podataka CATDAT i NatCatSERVICE

Gubici uzrokovani prirodnim katastrofama na slici 1 su podijeljeni u tri skupine: meteorološki događaji (npr. oluje), hidrološki događaji (npr. poplave) i klimatološki događaji (npr. toplinski valovi, valovi hladnoće, suše).

Slika 1. Gospodarska gubici uzrokovani vremenskim i klimatskim ekstremnim događajima u zemljama članicama EEA-a (1980. – 2020.) po vrsti opasnosti na temelju baze podataka CATDAT i NatCatSERVICE

Podaci iz CATDAT baze podataka:                                                     Podaci iz NatCatSERVICE baze podataka:

Prema izvješću “Utjecaji klimatskih promjena i prilagodba u Europi“, klimatske mjere u skladu sa scenarijem povećanja temperature od 1,5°C umjesto 3°C mogle bi spriječiti do 60.000 godišnjih smrtnih slučajeva zbog toplinskih valova i spriječiti gubitke od suše u iznosu od 20 milijardi eura godišnje do kraja ovog stoljeća. Šteta od riječnih poplava mogla bi se prepoloviti, na oko 24 milijarde eura godišnje, a gospodarski gubici od obalnih poplava mogli bi se smanjiti za više od 100 milijardi eura godišnje do 2100. godine.

Izvor teksta:

https://www.eea.europa.eu/publications/economic-losses-and-fatalities-from/economic-losses-and-fatalities-from

Izvor slike: Pixabay


U Barceloni predložena mjera prilagodbe klimatskim promjenama koja može promijeniti cijeli izgled grada

Europa se zagrijava brže od globalnog prosjeka, zbog čega godišnje temperature rastu između 1,7 i 1,9oC  u urbanim područjima, a gradovi Europe imaju problema sa sve češćim toplinskim valovima. Američka znanstvena agencija Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) objavila je da je 2021. bila šesta najtoplija godina na Zemlji od početka mjerenja (1880.). Tako se u gradovima diljem Europe pojavljuje efekt toplinskih otoka, odnosno gradsko područje koje je znatno toplije od okolnih ruralnih područja i to za 8oC.

S obzirom na to da je 2020. godina bila najtoplija godina u Braceloni u posljednja dva stoljeća s prosječnom temperaturom od 16,8oC, Autonomno sveučilište u Barceloni (UAB) predložilo je mjeru prilagodbe klimatskim promjenama koja može promijeniti cijeli izgled grada.

Istraživanje na Sveučilištu je pokazalo da postojeći građevinski materijali u Barceloni imaju svojstvo zadržavanja sunčevog zračenja tijekom dana, pri čemu akumuliraju toplinu u cijelom gradu. Zbog toga su stručnjaci sa Sveučilišta predložili bojanje krovova u bijelu boju. Time će se smanjiti temperatura tijekom toplinskih valova u gradu za 4,7oC. Njihova studija je otkrila da bi se bojanjem krovova u bijelo povećao postotak sunčeve svjetlosti koju reflektira površina krova, a da ju ne apsorbira. Tako bi se smanjila prosječna temperatura za 0,8oC tijekom toplinskih valova, a u nekim dijelovima grada u određenim satima moguće je smanjenje i za oko 4oC.

Iz Sveučilišta su istaknuli da već pregovaraju s javnim tijelima koji su pokazali interes za bojanje krovova u bijelu boju, no još se nisu poduzeli konkretni koraci. Prema predviđanjima Sveučilišta, ovakva mjera koja ne zahtijeva velika ulaganja, a bila bi učinkovitija od mjere povećanja zelenih površina u gradu.

Video o mjeri prilagodbe grada Bracelone klimatskim promjenama možete pogledati OVDJE.

Izvor teksta: https://www.euronews.com/green/2022/01/11/painting-barcelona-s-rooftops-could-lower-temperatures-by-up-to-five-degrees-say-experts

Izvor slike: Freepik