Osvrt na REPowerEU: pitanja i kritike

Europska komisija je 8. ožujka 2022. godine predstavila komunikaciju pod nazivom REPowerEU – Zajednička europska akcija za pristupačniju, sigurniju i održiviju energiju. U navedenom dokumentu Europska komisija iznosi prijedloge kako do 2030. godine smanjiti ovisnost Europske unije o uvozu fosilnih goriva iz Rusije. Komunikacija započinje riječima „Nakon ruske invazije na Ukrajinu, razlog za brzu i čistu energetsku tranziciju nikada nije bio snažniji i jasniji.“ Ovakav uvod bi bio puno uvjerljiviji kada bi predloženi dokument predviđao potpunu zabranu uvoza fosilnih goriva iz Rusije, a ne samo postupno ukidanje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva iz Rusije do 2030. godine. REPowerEU se ne bavi na ozbiljan i realističan način ovisnošću Europske unije o uvozu fosilnih goriva iz Rusije, što je problem na koji se upozorava godinama i koji se nije pojavio s početkom ruske invazije na Ukrajinu, niti se na ozbiljan i realističan način bavi čistom energetskom tranzicijom i njezinim potencijalnom realizacijom do 2030. godine.

Kao jedno od prvih rješenja dokument predviđa diverzifikaciju opskrbe plinom kroz povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) i razvoj cjevovoda prema neruskim dobavljačima, te veću količinu proizvodnje i uvoza biometana i obnovljivog vodika. Drugo se rješenje temelji na bržem smanjivanju upotrebe fosilnih goriva u domovima građana Europske unije, zgradama, industriji i elektroenergetskom sustavu povećanjem energetske učinkovitosti te povećanju obnovljivih izvora i elektrifikaciji te rješavanju uskih grla infrastrukture.

Priznajući trenutnu energetsku krizu koja je dovela do povećanja cijena energenata i u sektoru industrije, ali i sektoru kućanstva, dokument obećava da će se EU razmotriti opcije ograničavanja i daljnjeg reguliranja cijena pojedinih energenata te na isto potiče i države članice. Dokument ne daje informacije odakle će se financirati razlika između tržišno regulirane cijene i ograničene cijene za pojedine sektore bilo da je ona ograničena na EU ili na nacionalnoj razini iako navodi da bi se pojedine mjere, poput dodjele državnih potpora za podmirivanje troškova energenata u sektoru malog i srednjeg poduzetništva mogle financirati kroz uvođenje mjere privremenog poreza na neočekivanu dobit energetskih tvrtki na razini država članica, odnosno iz prihoda iz ETS sustava koji su viši od očekivanih.

Dokument detaljno opisuje da će Komisija do travnja donijeti zakonodavni prijedlog s ciljem osiguranja adekvatne godišnje razine skladištenja plina kako bi postojeća skladišna infrastruktura u EU bila popunjena do najmanje 90% svojih kapaciteta do 1. listopada. S obzirom na kompleksnost usvajanja legislativnih promjena, dokumentom se preporuča da bi se države članice trebale ponašati kao da je zakonodavni okvir već usklađen i poduzeti mjere kako bi se osiguralo ponovno punjenje skladišta na vrijeme.

Dokumentom se navodi da bi potpuna implementacija prijedloga usvajanja paketa Fit for 55 smanjila potrošnju plina za 30% do 2030, ali isto tako da bi se ostvarili ciljevi iz ovog dokumenta u okviru Fit for 55 paketa potrebno je udvostručiti cilj za proizvodnju biometana do 2030, te je do 2030. potrebno predvidjeti proizvodnju dodatnih 15 milijuna tona (mt) obnovljivog vodika uz do sada predviđenih 5,6 milijuna tona u okviru Fit for 55, te utrostručiti fotonaponske sustave i vjetroelektrane. Pri tome dokument predviđa da je preduvjet za ubrzanje realizacije projekata obnovljivih izvora energije pojednostaviti i skratiti postupke odobrenja i izdavanja dozvola.

Ovaj dokument ne samo da ne daje odgovore na ključna pitanja kako ubrzati čistu i pravednu tranziciju, već se njime otvara cijeli niz pitanja od zamjene ovisnosti o ruskom plinu na ovisnost o plinu drugih dobavljača, ograničavanje cijene energenata i dodjelu kratkoročnih oblika pomoći ugroženim sektorima što potencijalno može dovesti do mnogo gore ekonomske krize i ovisnosti o državnoj intervenciji, do pitanja temelja demokracije i funkcioniranja pravne države – je li kriza opravdanje za usvajanje praksi koje nisu legislativno regulirane. Nadalje dokumentom se ne daje odgovor na pitanje kako ćemo točno smanjiti ovisnost EU o fosilnim gorivima i povećati klimatsku neutralnost EU, te pretvoriti Europu u klimatski neutralni kontinent do 2050. godine, ne daje se odgovor niti kako odjednom možemo povećati proizvodnju i uvoza biometana i obnovljivog vodika ili tko i kako će financirati nove tehnologije koje će u kratkom periodu moći zadovoljiti potrebe za povećanu proizvodnju i uvoz biometana i obnovljivog vodika? I najvažnije pitanje na koje dokument ne odgovara je li realistično zaista očekivati  udvostručivanje i utrostručivanje proizvodnje energije uz pomoć novih tehnologija do 2030. i hoćemo li njima zaista usporiti rast globalne temperature i održati se ispod 2°C do 2050?


Međunarodna ljetna škola o političkoj ekologiji

Focus, društvo za održivi razvoj iz Slovenije u sklopu projekta LIFE IP CARE4CLIMATE ove godine organizira ljetnu školu o političkoj ekologiji. Međunarodna ljetna škola održati će se na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani od 27. lipnja do 1. srpnja 2022. Tema ovogodišnje škole, koja će se održati na engleskom jeziku, je „Novi koncepti za pravednu tranziciju:  Prema dobrom životu unutar planetarnih granica“.

Sudjelovanje na ljetnoj školi je BESPLATNO, a prijavit se možete ovdje: https://www.politicalecology-ljubljana.si/.

Prijaviti se možete do:

  • travnja 2022. – za studente diplomskih i doktorskih studija koji žele steći ECTS bodove,
  • svibnja 2022. – za sve ostale sudionike.

Više informacija o ljetnoj školi možete pročitati u POZIVU.

Cilj ljetne škole je stvoriti prostor za razmjenu znanja, raspravu i kritičko promišljanje o trenutnim istraživanjima, praksi, metodologijama i procesima za pravedan, uključiv i promišljen prijelaz na život unutar planetarnih granica u sklopu tranzicije. Fokus će biti na tranziciji u sljedećim područjima: demokracija i država, energija i promet, potrošnja i proizvodnja te korištenje zemljišta.

Međunarodna ljetna škola političke ekologije 2022. namijenjena je studentima, istraživačima, znanstvenicima, dužnosnicima, civilnom društvu, medijima i svima onima koji se zanimaju ekološke teme.

Izvor slike: Pixabay