U Poljskoj su za zelene krovove i fasade građani oslobođeni poreza na nekretnine

U poljskom gradu Kalisz Gradsko vijeće donijelo je 28. listopad 2021. odluku kojom građani mogu biti  oslobođeni poreza na nekretnine ako ozelene svoje krovove ili fasade.

Mjera će stupiti na snagu od 1. siječnja 2022. kada će građani moći posaditi biljke trajnice na svoja krovišta, čime će se nekretnini osigurati višesezonska vegetacija. Uz to, građani mogu ozeleniti barem jedan zid nekretnine vinovom lozom koja ima korijen u zemlji, ili postaviti instalaciju s okomitim vrtom jer su i u tom slučaju oslobođeni od poreza na nekretninu u sljedećoj godini.

Prednost ove vrste vegetacije je što se, za razliku od drveća, može saditi na mnogim mjestima i sredinama, dok poboljšava kvalitetu zraka i života u gradu. Zelene fasade postaju prirodni filteri onečišćenja koje istovremeno reguliraju temperaturu unutar zgrada, štiteći od topline i vjetra, upijajući višak vlage i smanjujući buku.

Mjera se odnosi samo na stambene zgrade, te na one koji ne kasne s plaćanjem poreza.

Osim navedene mjere, u gradu su se u posljednje vrijeme poduzele i druge mjere za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu istima poput: ozelenjavanja autobusnih stajališta, sadnje više stabala, sufinanciranje i kupnje rezervoara za skupljanje kišnice te distribucija hotela za insekte (umjetnih građevina izrađenih od prirodnih materijala za osiguravanje utočišta insektima) po školama.

Izvor teksta:

https://www.themayor.eu/en/a/view/kalisz-in-poland-waives-property-tax-when-greening-roofs-and-fa-ades-9272

Izvor slike: Pixabay


Kroz natjecanje za vrijedne nagrade učenici su naučili na koje načine mogu pomoći klimi

U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ održali smo u utorak, 26. listopada 2021., predavanja učenicima petih razreda OŠ Lovre pl. Matačića. Učenicima smo objasnili što znače klimatske promjene, efekt staklenika i globalno zagrijavanje te smo im pokazali na koje načine mogu sami mijenjati navike kojima bi smanjili emisije stakleničkih plinova. Zatim su učenici imali priliku sami predložiti na koje načine bi oni ublažili klimatske promjene, pri čemu im je objašnjeno koje su mjere najjednostavnije i najučinkovitije. Uz to, učenici su izradili kartice najvažnijih stakleničkih plinova pri čemu su saznali gdje nastaju i koja im je uloga u prirodi. Oni koji su napravili najbolju karticu stakleničkog plina i ponudili najkreativnije prijedloge ublažavanja klimatskih promjena osvojili su vrijedne nagrade: mikroskop, solarni robot i kompas. Čestitamo pobjednicima te zahvaljujemo i ostalim učenicima na trudu i kreativnom radu!

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.


DOOR kreće s provedbom projekta kroz edukaciju mladih o održivoj potrošnji

U sklopu projekta „Održivom potrošnjom do ublažavanja klimatskih promjena“ kojeg DOOR provodi u suradnji s udrugom Vestigium, 6. studenog 2021. godine, od 11:00 do 12:00 sati, održat će se prva od četiri planirane radionice za djecu od 8 do 12 godina.

Na interaktivnim radionicama uz priču, crtanje, ali i praktični rad djecu će se educirati o temama održive potrošnje, kompostiranja, odakle dolazi hrana i kako se može uzgojiti na malim gradskim površinama, koje su nam namirnice dostupne tijekom godine, kako hranu nabavljamo od malih, lokalnih i ekoloških proizvođača, te na koje sve načine možemo pripremati hranu i kako iskoristiti biootpad.

Prva radionica će se održati u prostorijama udruge Vestigium na adresi Rudeška 142, Zagreb.

Broj mjesta je ograničen, a prijaviti se možete na: udruga.vestigium@gmail.com

Poziv možete pregledati na Facebook stranici Udruge Vestigium.

Projekt je financiran iz proračuna Grada Zagreba za 2021. godinu u sklopu Javnog poziva za podnošenje prijava za dodjelu jednokratnih financijskih potporama udrugama za 2021.


3 milijarde stabala za bolju prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u EU

Prema Europskom zelenom planu, Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godinu rješavat će se problem zaštite i obnove prirode, a jedna od obveza će biti sadnja najmanje 3 milijarde dodatnih stabala u EU do 2030. godine. Nova Strategija EU-a za šume za 2030., koju je u lipnju ove godine objavila Komisija, sadrži putokaz za postizanje tog cilj. Svake godine između 2010. i 2015. godine naraslo je 300 milijuna novih stabala u EU, a ovim planom cilj je udvostručiti taj broj kojim će se povećati površina pokrivenosti šumom u EU i otpornost šuma. Uz to, povećat će se uloga šuma u sprječavanju gubitka bioraznolikosti te će se ostvariti veliki doprinos u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Plan će se financirati programom LIFE, fondovima kohezijske politike i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj.

Kako bi se maksimalno iskoristio potencijal drveća u prilagodbi klimatskim promjenama plan je posaditi i uzgajati stabla sukladno ekološkim principima, što znači da će se stabla prvo morati posaditi na pravom mjesto i s pravom svrhom. To će zahtijevati dugoročno planiranje i praćenje jer će se trebati posaditi odgovarajuća mješavina vrsta drveća ne samo u šumama, već i u agrošumarstvu te poljoprivrednim i urbanim područjima. Na područjima visoke prirodne vrijednosti kao što su močvare, bare, tresetišta i travnjaci neće se smjeti posaditi drveće.

Osim velike koristi u prilagodbi, drveće će pomoći i u ublažavanju klimatskih promjena pohranom ugljika smanjujući emisije stakleničkih plinova, a krošnje mogu stvoriti mikroklimu koja može ograničiti evaporaciju vode iz tla.

U sklopu projekta ForestaMi u gradu Milanu cilj je posaditi 3 milijuna stabala do 2030. godine. Projekt podržava Grad Milano, a započeo je na temelju istraživanja Milanskog politehničkog sveučilište koje nakon završetka projekta predviđa sniženje temperature u gradu za 2 – 8 °C i povećanje pokrivenosti krošnji drveća za 10% što će u prosjeku smanjiti temperaturu površine za 1,4 °C. Također, strateškom sadnjom drveća na određenim lokacijama u gradu predviđa se smanjenje potrebe za klima uređajem za 30% i ušteda 20 – 50% energije koja se koristi za grijanje.

Uz to, stablo dnevno filtrira do 450 litara vode, a svake godine može ukloniti oko 19 kg onečišćivača iz zraka.

Izvor slike: Pixabay


Karta potencijala europskih gradova za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama

U sklopu projekta NATURVATION izrađene su karte koje prikazuju potencijal prirodnih rješenja za prilagodbu i ublažavanje klimatskim promjenama u više od 775 europskih gradova. NATure-based URban innoVATION je četverogodišnji projekt koji je financiran programom Obzor 2020 te uključuje 14 institucija diljem Europe. Cilj projekta je podržati ostvarenje potencijala prirodnih rješenja u gradovima kao odgovor na izazove urbane održivosti u suradnji sa zajednicama i dionicima.

Karte prikazuju kvantificirani potencijal prirodnih rješenja koji uključuje:

  • ublažavanje toplinskih valova,
  • pohrana ugljika i
  • zadržavanje kišnice.

Na kartama su kvantificirane i dodatne koristi prirodnih rješenja za gradove, a one su:

  • mogućnosti rekreacije,
  • dostupnost zelenih površina za bolje zdravlje i blagostanje ljudi i
  • potencijal bioraznolikosti.

Karte pokazuju da primjena dodatnih zelenih površina i drveća za ublažavanje toplinskih valova i povećanje pohrane ugljika ima najveći potencijal u južnoj Europi, na sjeveru Velike Britanije, zapadnom Balkanu i u Turskoj, dok je najmanji u srednjoj Europi.

Kartama Zagreba, Osijeka, Rijeke, Pule, Zadra i Splita, kao i drugim europskim gradovima, možete pristupiti OVDJE. Na dnu internetske stranice možete upisati grad koji želite nakon čega dobijete dokument s kartama koje pokazuju potencijal grada za zelene površine, ublažavanje toplinskih valova, pohranu ugljika, zadržavanje kišnice i bioraznolikost.

Izvor slike: Pixabay