UNIFY: Bringing the EU together on climate action

 

 

Project objective

Project aims to facilitate the effective and early transition of Member States across Europe to low carbon and resilient economies by unifying three key policy opportunities: programming of EU funds, National Energy and Climate Plans (NECPs) and national and the EU’s Long Term Strategies.

Through its targeted activities in 10 Member States and at the EU level, the Unify project  showcases that if these three key EU policy processes are consistent, ambitious and in line with the Paris Agreement objectives, they could help all EU Member States to step up climate action.

Through underlining the importance of alignment between the national and the EU’s long term strategies, National energy and climate plans and the local level climate and energy action plans (SECAPs), the UNIFY project reminds the importance of consistency in climate action at different levels.

Specific objectives

Besides, Unify project builds processes and capacity to monitor the programming of EU funds, providing targeted inputs at the regional, national, and sub-national level to ensure that Partnership Agreements and Operational Funds are coherent with National Energy and Climate Plans at the national level and Sustainable Energy and Climate Action Plans at the municipal level.

Unify will focus on two scopes of influence – detailed actions delivered in the 10 Focal countries; and one extending to entire EU – in order to take results from targeted actions in 10 EU Member States and replicate and transfer results to the whole of the EU

This project comes at a crucial moment of the European climate policies as different components of the European Green Deal will be unveiled and relevant legislative changes will be realised during the project period.

 

 

Role of DOOR: 
Partner

Project duration: 
September 2019 – August 2022

Partners:
Belgium, Czech Republic, Croatia, Estonia, Denmark, Slovenia, Germany, Poland, France, Spain, Portugal

Funding:
LIFE

Target group:
EU

Project website:
https://unify.caneurope.org/

Contact person for more informations:
Miljenka Kuhar – miljenka.kuhar@door.hr

The content of this site is the sole responsibility of the Society for the Design of Sustainable Development.

 


Dodjela nagrada za najbolje dobre, loše i ružne mjere predviđene u novom programskom razdoblju

Dugoročni proračun Europske unije za razdoblje 2021. – 2027. zajedno s instrumentima za oporavak (Next Generation EU Program) predstavlja do sada najveći financijski paket u okviru EU proračuna (1.8 bilijuna eura). Tim bi se sredstvima primarno trebala poduprijeti implementacija mjera koje bi vodile ispunjavanju ciljeva Europskog zelenog plana čije je  osnovno načelo “ne čini štetu“ a osnovni cilj povećanje klimatskih ambicija.

I dok države članice razvijaju planove za potrošnju osiguranih sredstava, članice CAN Europe ocijenile su nacrte planova 16 država članica koji bi se trebali financirati iz Fonda za oporavak, Europskih strukturnih i investicijskih fondova i Fonda za pravednu tranziciju. Više od 50 dobrih, loših i ružnih mjera predviđenih u planovima oporavka i operativnim programima stavljeno je na javno glasovanje u vremenu od 12. do 24. travnja 2021. godine

Europski građani glasovali su za najbolje “dobre” mjere koje bi trebalo provoditi, najgore “loše” mjere koje naglašavaju propuštene prilike o kojima je potrebno javno govoriti i najgore “ružne” mjere koje bi trebalo izbaciti iz konačnih planova.

Rezultati javnog glasovanja bit će objavljeni na svečanoj dodjeli nagrada 29. travnja 2021. godine od 10:30.  do 11:30. Dodjelu možete pratiti javno na sljedećoj poveznici https://us06web.zoom.us/j/87933594379?pwd=NDVHY1BqeHQwY0IyckdzZmZERGN6Zz09

Ova “dodjela nagrada” bit će ključni trenutak da se čuju glasovi europskih građana, a prije nego što države članice predaju svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, za koji je rok 30. travnja 2021. godine.


Glasajte za DOBRE, LOŠE I RUŽNE prakse planirane u novim nacionalnim planovima za razdoblje 2021.-2027.

EU je postigla konsenzus oko financijskog paketa do 2030. u iznosu od 1,8 milijardi eura, a koji se sastoji od redovnog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021.-2027. (Višegodišnji financijski okvir – vrijedan 1.074  milijardi eura) i sredstva namijenih oporavku (NGEU – Next Generation EU – vrijedan 750 milijardi eura).

S obzirom na raspoloživa sredstva države članice sada moraju isplanirati na koje projekte i u koje investicije će u narednih 7 godina uložiti ova sredstva.

Države članice složile su se da bi 1,8 milijardi eura trebalo biti namijenjeno  implementaciji “Europskog zelenog plana” te da bi sredstva trebalo potrošiti u skladu s načelom “nečinjenja štete” (do no harm principle).

30 % sredstava (oko 540 milijardi eura) mora se iskoristiti za projekte koji pomažu u rješavanju klimatske krize.

Prilikom planiranja svojih ulaganja iz dostupnih EU sredstava države članice moraju izraditi nekoliko planova u kojima obrazlažu svoja buduća ulaganja: Plan oporavka i otpornosti za korištenje sredstava za oporavak, Sporazum o partnerstvu i operativne programe za korištenje strukturnih fondova u okviru proračuna za razdoblje 2021. i 2027. (Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond plus, u vrijednosti od 330 milijardi eura), te Teritorijalne planove za pravednu tranziciju (za korištenje Mehanizma za pravednu tranziciju, koji se djelomično financira iz redovnog proračuna i sredstava za oporavak).

I dok države članice još uvijek razvijaju planove potrošnje EU-a sredstava, CAN Europe je zajedno sa svojim partnerima pokrenuo  kampanju EU Cash Awards kako bi razotkrili mjere koje su štetne za klimu i okoliš u planovima potrošnje iz sredstava strukturnih i investicijskih fondova EU-a (“Sporazum o partnerstvu” i “Operativni programi”), fondova za  pravednu tranziciju (“Teritorijalni planovi za pravednu tranziciju”) i fonda za oporavak (“Planovi oporavka i otpornosti”).

Prikupljene mjere objavljene su na internetskoj stranici cashawards.eu, a građani Europske unije su pozvani da javno glasaju kako bi se identificirale dobre, loše i ružne mjere, a koje države članice pokušavaju financirati iz EU sredstava.

Kako glasati:

Na internetskoj stranici cashawards.eu vidjet ćete “DOBRE, LOŠE I RUŽNE” mjere iz nacionalnih planova potrošnje koje su stavljene u format “glasačkog listića”.

Glasanje je vrlo jednostavno:

  • Glasanje za rubrike “DOBRO, LOŠE i RUŽNO” podijeljeno je u 12 tematskih područja.
  • Imate po jedan glas za svako tematsko područje.
  • Svoj glas možete dati samo za jedno, za neka ili sva tematska područja.
  • Nakon što ste glasali, kliknite na gumb za slanje (submit) i to je to.


Analiza 6 nacionalnih planova otkriva da u EU nedostaju mjere za suzbijanje energetskog siromaštva

„Rješavanje energetskog siromaštva putem nacionalnih energetskih i klimatskih planova: prioritet ili prazno obećanje?“

Nova analiza Nacionalnih energetskih i klimatskih planova, politika i mjera u šest zemalja srednje i istočne Europe otkriva da rastući problem energetskog siromaštva i dalje nije adekvatno pokriven ključnim dokumentima u području klimatskih i energetskih javnih politika. Izvještaj, koji su pripremile nevladine organizacije i istraživači iz cijele Europe, otkriva da Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija nisu uspjele pružiti jasnu definiciju energetskog siromaštva u svojim nacionalnim planovima, što je minimum koji zahtijeva EU.

Europska komisija je prepoznala energetsko siromaštvo kao jedan od tri ključna prioriteta u strateškom okviru za obnovu zgrada, stvaranja novih zelenih mjesta i podizanje kvalitete života, čiji su sastavni dio i Smjernice o energetskom siromaštvu. A sve kako bi potaknula države članice na povećanje aktivnosti u području borbe protiv energetskog siromaštva. Sukladno odredbama postojećeg pravnog okvira Europske unije  države članice moraju u okviru svojih Nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) i dugoročnih strategija razvoja (NLTS) utvrditi definicije i pokazatelje, rokove i mjere  za smanjenje energetskog siromaštva [1].

Ovo izvješće pokazuje da alati, politike i mjere, ni u jednom  analiziranom Nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, ne uspijevaju riješiti temeljne uzroke energetskog siromaštva u Europi. Uz to, ni jedna od zemalja obuhvaćenih izvještajem, osim Češke, nije usvojila svoje konačne dugoročnu strategiju razvoja. Pri tom je ključno naglasiti da ni češka strategija dugoročnog razvoja ne uključuje pregled mjera za suzbijanje energetskog siromaštva koje ozbiljno pogađa regije koje najviše ovise o ugljenu.

Energetsko siromaštvo je kontinuirani problem svih šest zemalja. Procjenjuje se da u Sloveniji oko 22,7% građana živi u neadekvatnim – vlažnim i loše izoliranim domovima. U 2017. godini u Hrvatskoj 17,5% građana zbog financijskih poteškoća nije bilo u mogućnosti na vrijeme platiti račune za komunalne usluge. Za usporedbu prosjek EU iznosi 6,6%.

Izvješće poziva države članice da hitno počnu raditi na suzbijanju  problema energetskog siromaštva i  podizanju kvalitete života svojih građana s obzirom da globalna zdravstvena pandemija prisiljava milijune  građana  da više borave u svojim domovima koji nisu prikladni za kvalitetan život.

Cilj preporuka u okviru Izvješća je potaknuti Europsku komisiju da osigura financijska sredstva za obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, te  da predloži mjere kojima će se najmanje utrostručiti trenutna stopa obnove. Pritom je istovremeno potrebno prilagoditi zakonodavne okvire država članica te uključiti jasne definicije i kriterije za energetsko siromaštvo a kako bi se što je prije moguće pomoglo najugroženijim građanima pogođenim energetskim siromaštvom.

 

Direktor CAN Europe, Wendel Trio rekao je:

„Jasno je da čelnici zemalja članica srednje i istočne Europe moraju odmah započeti s razvojem nacionalnih politika i mjera za zaštitu najugroženijih građana i povezati te politike s mjerama energetske učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije, obnovom zgrada i zaštitom ranjivih potrošača. Usvajanjem proračuna Europske unije i povećanjem klimatskih ciljeva do  2030. na razini EU, u prosincu, Europsko vijeće neće samo d podržati razvoj i provedbu ovih mjera već će pomoći EU-u da dođe korak bliže postizanju ciljeva Pariškog sporazuma. "

Martha Myers-Lowe, aktivistica za energetsko siromaštvo, Friends of the Earth Europe, rekla je:
„Dok Covid-19 kriza tjera milijune europskih kućanstava na rub, građani pogođeni energetskim siromaštvom iznevjereni su kontinuiranim nedjelovanjem. Ova analiza pokazuje da se svaka zemlja koju smo analizirali ne uspijeva uhvatiti u koštac sa široko rasprostranjenim energetskim siromaštvom - nisu ni blizu minimumu EU-a. Pozivamo države članice da preispitaju svoje planove u svjetlu Vala Obnove EU-a koji daje prednost energetski siromašnima i priliku državama članicama da uvedu rješenja tako da nitko ne ostane u mraku i hladnoći. "

Wojciech Szymalski, ISD Foundation, Poljska:
“Energetsko siromaštvo veliki je problem u Poljskoj te je u snažnoj korelaciji s razinom onečišćenja zraka.  Onečišćenju zraka u Poljskoj doprinose u velikoj mjeri peći na ugljen koje se koriste u privatnim kućama i stanovima. Štednjake treba mijenjati, ali mnogi ljudi to sebi ne mogu priuštiti. U Poljskoj energetsko siromaštvo predstavlja dublji problem. Ono nije problem samo na razini potrošnje energije ili visine računa za energiju. Unatoč činjenici da su nacionalne vlade problem počele rješavati kroz program „Čist zrak“, još uvijek treba proučiti i učiniti mnogo više. Jedinice lokalne samouprave i organizacije civilnog društva trebale bi biti aktivnije u pružanju podrške provedbi mjera. Stoga je ključno djelovati na lokalnoj razini. "

Miljenka Kuhar, DOOR, Hrvatska:
„Energetsko siromaštvo nije samo goruće pitanje za milijune europskih građana, već i pitanje koje zahtijeva pristup  višesektorski pristup. Njegovi su uzroci duboko ukorijenjeni u osobnom socioekonomskom statusu, ali posljedice nadilaze financijske aspekte i uzrokuju značajan emocionalni teret kao i utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca. Područja poput zdravlja, rodnog aspekta ili kvalitete života  se često zanemaruju kada se govori o energetskom siromaštvu. Ali za građane koji žive u energetski siromašnim kućanstvima to su vrlo važna  pitanja. I to je samo jedan od razloga zašto je ključno raditi na povezivanju i jačanju međusektorske  suradnje kada govorimo o energetskom siromaštvu. Ključno je započeti otvorenu i uključivu raspravu ne samo o energetskim aspektima energetskog siromaštva, već i o njegovim financijskim, etičkim, rodnim i zdravstvenim aspektima. "

Dušana Dokupilová, Institut za predviđanje, Slovačka akademija znanosti, Slovačka:
“Energetsko siromaštvo se čini kao veliki problem  u čijem se rješavanju državne institucije boje sudjelovati. To može biti uzrokovano vrlo niskim razumijevanjem problema energetskog siromaštva zbog nedostatka duboke nacionalne analize. U tom kontekstu, slovački NECP pokazuje vrlo mali interes za rješavanje problema energetskog siromaštva. Slovačka akademija znanosti jedna je od prvih institucija u Slovačkoj koja je započela s aktivnostima koje nastoje objasniti i približiti ovaj složeni problem donositeljima odluka u Slovačkoj. "

Tomislav Tkalec, FOCUS Udruga za održivi razvoj / Prijatelji Zemlje Slovenija:

„Slovenski NECP ne uključuje jasnu definiciju energetskog siromaštva, niti bilo koje kvantificirane ciljeve, pa se napredak i učinkovitost mjera ne može pratiti. Iako NECP navodi da će definicija energetskog siromaštva s pokazateljima i ciljevima biti usvojena do 2021. godine, vlada bi trebala ubrzati proces. U okviru projekta EmpowerMed koji se financira sredstvima osiguranim iz Obzor 2020 programa, FOCUS će i dalje nastojati poticati bolja politička rješenja te pružati praktične mjere protiv energetskog siromaštva. Srećom, postoje i državni programi za suzbijanje energetskog siromaštva, poput potpore za ulaganja u energetsku učinkovitost i energetsko savjetovanje u kućanstvima, koje vodi Eko fond."

 

Izvještaj „Rješavanje energetskog siromaštva putem nacionalnih energetskih i klimatskih planova: prioritet ili prazno obećanje?“ je predstavljen na Right to Energy Forumu. Predstavnici Europske komisije, istraživači i predstavnici nevladinih organizacija koji su doprinijeli izvješću raspravljali  su o potrebnim sljedećim koracima za ubrzavanje politika i mjera za zaštitu Europljana pogođenih energetskim siromaštvom.

 

NAPOMENA

[1] EU direktiva o energetskoj učinkovitosti i direktive o zgradama zahtijevaju od država članica da ponude definicije, pokazatelje i rješenja za rješavanje energetskog siromaštva u svojim Dugoročnim strategijama obnove i NECP-ovima