Interaktivna karta koja prikazuje projekcije globalnog porasta razine mora

NASA je izradila kartu koja pokazuje koliki će biti porast razine mora u svijetu u narednim desetljećima na temelju Šestog izvješća o klimi Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC).

Karta omogućuje korisnicima da odaberu bilo koju lokaciju na globalnim oceanima i obalama te izaberu bilo koje desetljeće između 2020. i 2150. godine. Nakon toga dobit će uvid u detaljno izvješće o odabranoj lokaciji na temelju projekcija u Šestom izvješću. Na karti tako možete pronaći podatke za Grad Split (gradska luka), Općinu Sućuraj i Grad Dubrovnik.

Uz prikaz porasta razine mora u narednim desetljećima, korisnici mogu vidjeti i učinke različitih procesa koji potiču porast razine mora. Ti procesi uključuju otapanje ledenih ploča i ledenjaka, promjene u obrascima cirkulacije oceanskih voda ili njihovo širenje uzrokovano zagrijavanjem, što može utjecati na visinu oceana.  Prema karti, do 2150. godine gradovi na našoj obali mogu očekivati porast razine mora između 60 i više od 150 centimetara. Navedena projekcija ovisi o mogućim različitim scenarijima.

Karta prikazuje buduću razinu mora prema nekoliko scenarija temeljenim na projekcijama emisija stakleničkih plinova i socioekonomskim scenarijima. Prvi scenarij projekcija uzima u obzir niske razine emisija stakleničkih plinova s ograničenjem globalnog zagrijavanja na 1,5 oC, drugi scenarij do dva stupnja, a treći scenarij između 2,7 i 3,4 oC. Četvrti scenarij u obzir uzima visoke emisije aerosola a peti, ujedno i najgori scenarij je onaj bez promjena u klimatskim politikama (eng. “business as usual”).

Prema analizi NASA-e  između 1901. i 2018. godine globalna srednja razina mora porasla je za oko 20 centimetara, što predstavlja najbrži porast u posljednjih 3000 godina, a više od 600 milijuna ljudi (oko 10% svjetske populacije) živi u obalnim područjima koja su niže od 10 metara nadmorske visine.

Globalno zagrijavanje iznad 2 oC moglo bi biti dovoljno da se otopi ledena ploča Grenlanda, što bi uzrokovalo globalni porast razine mora za više od 2 m. Predviđa se da će porast razine mora raseliti oko 267 milijuna ljudi diljem svijeta, povećati rizik od poplava, uzrokovati eroziju plaža i gubitak staništa za životinje i biljke koje žive na obali ili u blizini.

Uz to, možete pregledati i interaktivni atlas Međuvladinog panela o klimatskim promjenama koji prikazuje promjene temperature i oborina na globalnoj razini prema scenarijima klimatskih promjena koji se koriste za modeliranje porasta razine mora.

Izvor slike: pixabay


Analiza energetskog siromaštva u Hrvatskoj

DOOR je objavio Analizu energetskog siromaštva u sklopu provedbe projekta UNIFY. Cilj analize je pregled zakonodavstva u Republici Hrvatskoj u području energetike, ali i socijalne skrbi, kako bi se utvrdile postojeće mjere za suzbijanje energetskog siromaštva i smjer budućeg razvoja javnih politika u području energetskog siromaštva.

Energetsko siromaštvo nije primarno energetski problem, već duboko zadire i u druga područja poput sustava socijalne skrbi, zdravstva i sl. Stoga rješavanje problema energetskog siromaštva ne može biti isključivo u nadležnosti energetskog sektora, već je potreban interdisciplinarni pristup kako pri definiranju problema tako i pri njegovom rješavanju.

Prema analizi veliki problem u rješavanju problema energetskog siromaštva predstavlja nedostatak nacionalne definicije energetskog siromaštva te jasnih kriterija za određivanje energetskog siromaštva i metodologije za praćenje. U Hrvatskoj se za praćenje energetskog siromaštva mogu koristiti statistički podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti. Međutim, za jasniji prikaz energetski siromašnih kućanstava potrebni su podaci o energetskoj učinkovitosti kućanstava, prisutnosti vlage i plijesni, stanju krova, stolarije i sl. te subjektivne kvalitativne procjene npr. socijalnih radnika.

Osim toga, do dodatnog problema dolazi na razini implementacije mjera za suzbijanje energetskog siromaštva predviđenih postojećim zakonodavnim i strateškim okvirom, te na razini edukacije i širenja informacija o energetskom siromaštvu među građanima, ali i relevantnim službama koje bi trebale biti uključene u pripremu i/ili implementaciju pojedinih mjera.

Mapiranje i korištenje postojećih tehničkih i financijskih resursa na lokalnoj i nacionalnoj razini, te edukacija javnih i državnih službenika uvelike može olakšati implementaciju mjera za suzbijanje energetskog siromaštva, ali i prikupljanje podataka i praćenje učinka mjera.

Cijelu analizu potražite ovdje.