Potencijal zelenih površina poput boljeg zdravlja i dobrobiti građana sve se više prepoznaje u politici. Ljudi koriste zelene površine za vježbe i društvene interakcije, opuštanje i mentalnu obnovu. Prednosti se kreću od smanjenog rizika od pretilosti kod djece, do boljeg zdravlja srca i krvnih žila te niže stope depresije kod odraslih. Parkovi, drveće i druge zelene površine poboljšavaju kvalitetu zraka, smanjuju buku, snižavaju temperature tijekom vrućih razdoblja i povećavaju bioraznolikost u gradovima.

Zelena infrastruktura, koja uključuje zelene i plave površine poput parcela, privatnih vrtova, parkova, uličnih stabala, voda i močvara, činila je u prosjeku 42% gradske površine u 38 zemalja članica Europske agencije za okoliš (EEA), prema posljednjim dostupnim podacima. Grad s najvećim udjelom ukupne zelene površine (96%) je Cáceres u Španjolskoj, a grad s najmanjom ukupnom zelenom površinom od samo 7% je Trnava u Slovačkoj.

Javno dostupne zelene površine čine relativno nizak udio u ukupnim zelenim površinama koji se u prosjeku procjenjuje na samo 3% ukupne gradske površine. Ipak, to varira između gradova, primjerice u gradovima kao što su Ženeva (Švicarska), Haag (Nizozemska) i Pamplona/Iruña (Španjolska), pristupačne zelene površine čine više od 15% gradskog područja.

Najnoviji podaci pokazuju da je prosječna pokrivenost urbanim drvećem za gradove u 38 zemalja članica EEA-a i zemalja koje surađuju iznosila 30%, pri čemu gradovi u Finskoj i Norveškoj imaju najveći udio pokrivenosti drvećem, dok gradovi na Cipru, Islandu i Malti imaju najnižu.

Postotak ukupne zelene infrastrukture, urbanih zelenih površina i urbanih površina prekrivenih drvećem na području glavnih gradova zemalja članica Europske agencije za okoliš (EEA-38), bez Lihtenštajna, možete pogledati na sljedećem grafu.

Izvor teksta: European Environment Agency (EEA)

Izvor slike: Pixabay